Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 26. Apr 2024, 00:40:36
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Antibiotik  (Pročitano 1179 puta)
27. Jan 2006, 06:04:18
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Antibiotik

Moderna medicina se oslanja puno na upotrebu hemijskih agenata u borbi prtoiv raznih bolesti. Hemijski agenti ili unište otpuno patogene mikroorganizme ili zaustave njihov rast iili razmnožavanje. Veliki broj ovih hemijskih agenata čine antibiotici ( grčki anti protiv i biotic život).

Sadržaj
1 Istorija
2 Definicija
3 Mehanizam delovanja
3.1 Inibicija sinteze ćelijskog zida
3.2 Inhibicija sinteze proteina
3.3 Inhibicija sinteze nukleincke kiseline
3.4 Inhibicija metabolizma

Istorija

Upotreba hemijskih agenata protiv patogena je započela da nemačkim doktorom Paulom Erlihem (1854-1915). Erlih je nakon niza eksperimenata utvrdio da je sa određenom hemijskom toksivnošću moguće ubiti patogen a pritom ne ubiti domaćina. On je 1904 oktrio da je upotrebom hemijskog jedinjenja tripan moguće umanjiti mogućnost pojave ili nivoa ispoljavanja bolesti Afričko spavanje (tada nije bilo poznato da je CeCe muva uzročnik bolesti). On je takođe otkrio da upotrebom arsfenamina je moguće lečiti pacijente obolele od sifilissifilisa. 1910 godine jedinjenje arsfenamina je proizvedeno za tržište pod imenom Salvarsan.

Jedna od najpoznatijih priča vezanih za otkrića u ovoj oblasti je sigurno ono vezano sa otkriće penicilina. 1896 21-godišnji francuski student medicine Ernest Dučesn je izučavao gljivu Penicillium chrysogenum. On je otkrio moguća pozitivna dejstva ove gljive i želeo je da izučava njene mogućnosti. Međutim u to vreme nije bilo dovoljno novca za finansiranje, i pomoć koju je tražio od Pasterovog Instituta je ostala ignorisana, i ideja o upotrebi gljive u medicinske svrhe je odbačena. 1923 godine doktor sa Kosta Rike Pikado Tvajt je takođe izučavao ovu gljivu i nakon nekoliko eksperimenata utvrdio da poseduje antibiotičko dejstvo.


Međutim slučajnim srećnim okolnostima otkriće penicilina kao antibiotika se pripisuje škotskom naučniku Aleksandru Flemingu, koji je 1928 godine otkrio direktno dejstvo penicilina kao antibiotika na uzorku Stafilokoke bakterije koju je držao u Petrijevom tanjiriću. Tanjirić je bio ispunjen Stafilokokama koje su pokrile dno tanjirića. Na mestima gde je dodao penicilin, pojavili su se čicti krugovi i dno tanjirića. On je time zaključio da penicilin ima inhibitarno dejstvo na razvoj bakterije. Međutim on je mislio da antibiotik nije u stanju da preživi dovoljno dugo u čovečijem telu i time je neefektivan i odbacio mogućnost penicilina kao antibiotika.

Ovo se sve promenilo 1939 godina kada je australijski naučnik Hauard Flori na Oksfordskom Univerzitetu nakon serije eksperimenata utvrdio da je antibiotik dovoljno jak da preživi u čovečijem sistemu, a pritom zadrži svoje antibiotske mogućnosti i aktivno deluje protiv patogena.

Definicija


Da bi hemijski agenat bio u potpunosti efektivan, on mora posedovati selektivnu toksivnost, tj. mora biti sposoban da potpuno uništi patogen, a da pritom ima malo štetnog efekta na domaćina ili da ga nema uopšte. Nivo selektivne toksivnosti može biti izražen u obliku
terapeutske doze, odnosno količine hemijskog agenta neophodnog za datu infekciju
toksične doze, odnosno količine agenta u krvi koji nije štetan po domaćina.

Antibiotici deluju samo i isključivo na bakterije, gram pozitivne i gram negativne, ali nemaju nikakvog uticaja na viruse.

Mehanizam delovanja

Antibiotic može da ošteti patogen na nekoliko načina. Antibiotici sa veoma visokim stepenom selektivnosti (tj. oni koji imaju afinitet ka samo jednoj ili dve baketrije) deluju protiv patogena tako što zaustavljaju sintezu ćelijskog zida toga patogena, bez koga on ne može da funcioniše. U ovu grupu antibiotika spadaju penicilin, cefalosporin i vankomicin.

Antibiotici takođe mogu da se vežu za ribozome patogena. Ribozomi su mesto sinteze proteina. Vezivanjem antibiotika za ribozom sprečava se sinteza proteina tog patogena, i dolazi do pogrešnog čitanja amino kiselina, i na taj način antibiotik sprečava funkcionisanje patogena. U ovu grupu antibiotika spadaju gentamicin, hloramfenikol, tetraciklin, i eritromicin.

Inibicija sinteze ćelijskog zida

Ova grupa antibiotika inhibira, odnosno zaustavlja stvaranje veza peptidoglikena u ćelijskom zidu patogena. Ovalj inhibicija se ostvaruje aktiviranjem enzima koji kida veze peptidoglikena, i na taj način dolazi do degradacije zida. u ovu grupu spadaju:
Penicilin
Ampicilin
Karbencilin
Cefalosporin
Vankomicin


Inhibicija sinteze proteina

Inhibicija sinteze proteina znači da dolazi prekida regularne aktivosnoti delovanja ribozoma. Grupa antibiotika koji deluju na ovaj način su:
Streptomicin
Gentamicin
Hloramfenikol
Tetraciklin
Eritromicin

Inhibicija sinteze nukleincke kiseline

Ova grupa antibiotika deluje tako što ili direktno degradira DNK i RNK molekule, ili se vezuje na enzima koji upravljaju DNK replikacijom, tipa DNK polimeraza i. Ovu grupu antibiotika čine:
Ciprofloksacin
Rifampin

Inhibicija metabolizma

Metabolizam je jedan od najvažnijih procesa svih organizama, pomoću kojeg ćelije dolaze do energije za razne druge procese. U slučaju da doće do degradacije enzima koji učestvuju u metabolizmu, ćelije su nesposobne za normalno funkcionisanje. u ovu grupu antibiotika spadaju:
Sulfonamid
Trimetoprim
Isoniazid

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 26. Apr 2024, 00:40:36
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.071 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.