Hesiod

Hesiod (Heziod) je prvi starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke. U spjevu Poslovi i dani navodi da mu je otac napustio eolsku Kimu u Maloj Aziji te se naselio u beotskom selu Askri. Nakon očeve smrti vodio sa svojim bratom Perzom parnicu oko nasljedstva i izgubio je jer je ovaj podmitio suce. Perzo je brzo spiskao imutak i htio povesti novu parnicu. To Hesiodu daje povod da u poemi svog brata uputi na rad i čestit život. Ne zna se što se dalje s Hesiodom događa ni gdje živi, no vjerojatno se bavio poljodjelstvom i svoje iskustvo utkao u poemu. Od autobiografskih podataka još razabiremo i to da je u Halkidi na Eubeji u pjesničkom natjecanju povodom Amfidamantove sahrane osvojio tronog kojeg je posvetio helikonskim Muzama.

Ne zna se kad je točno živio. Drži se da je nešto mlađi od Homera i da je njegovo stvaralaštvo u naponu krajem 8. st.

Premda su neki spekulirali kako Hesiod nije ni postojao, današnja stilistička analiza dokazala je da su dva djela sigurno Hesiodova: Teogonija (1022 heksametra) te Poslovi i dani (828 heksametara). Teogonija odražava bolju metričku tehniku, a ipak se smatra da je nastala ranije nego Poslovi i dani budući da ovo djelo odražava pjesničku zrelost.

Teogonija je prva grčka mitološka sinteza koja raspravlja o postanku svijeta i rodoslovlju bogova. Pokušava afirmirati Zeusa koji pobjedom nad Titanima postaje svemogući čuvar pravde. Hesiod nalazi svoje mjestu unutar mitološkog i kozmološkog pjesništva.

Poslovi i dani je poema rada. Napisana je kao opomena bratu pijanici Perzu kojemu pjesnik daje niz savjeta kako će steći imutak na častan način. Iz mita o Prometeju, Pandori i mita o pet rodova ljudi (zlatan, srebrn, mjeden, rod polubogova, gvozden) izvodi misao da je nekad život bio sretan i bezbrižan dok je njegova sadašnjost gorka:


O kamo li sreće da nisam dioničar petoga roda
Već da sam prije umro il' da sam kasnije rođen
Ovo je gvozdeno pleme i njega nikada neće
Dnevna minuti muka i tuga, pa ni po noći.


Bijede se čovjek može osloboditi moralnom energijom i radom. Savjeti bratu Perzu mogu se sažeti u dvije zapovijedi: radi i budi pravedan. Rad i pravda temelj su Hesiodova morala.

U tančine se opisuje oruđe i svi poslovi ratarske godine, upliće se niz praktičnih pravila za život i realistički opisi prirode (opisi godišnjih doba). Poema završava razmatranjem sretnih i nesretnih dana za pojedine poslove.

Hesiod ima pesimističan pogled na život. Kritizira suvremeno društvo. Ipak nadasve slavi rad. Sadržaj poeme je antiherojski i ratarski. Izražava se slikovito, u stilu narodnih poslovica. Fraza mu je kratka i jezgrovita.

Već je antika znala cijeniti odgojnu stranu Hesiodova djela. Prethodnik je poučne lirike i filozofske poezije.

Oponašali su ga u aleksandrijsko doba i voljeli ga kao izvor mitova i zbog literarne vrijednosti. Spominje ga i Publije Vergilije Maron u Georgikama s poštovanjem.

Neki Hesiodu još pripisuju i Štit Heraklov (480 heksametara). Uglavnom se radi o ne odviše uspješnoj imitaciji Homerova opisa Ahilejeva štita. Pjesma je vjerojatno djelo nekoga rapsoda.

Na završetku Teogonije Hesiod je najavio novu pjesmu koja će pjevati o ženama koje su kao ljubavnice bogova rodile slavno potomstvo. Zato se pjesma zvana Katalog žena često smatrala njegovom. Katalog je imao 5 knjiga i sadržavao je velik broj mitoloških priča iz različitih krajeva Grčke.


Korištena literatura: M. Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti

Izvor: Wikipedia