Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Sunčani kalendar  (Pročitano 7263 puta)
22. Dec 2005, 10:10:20
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Sunčani kalendar

Dr Simo Jelača


Istorijat

Još je starim Egipćanima bilo poznato da se najsjajnija zvezda Sirijus pojavljuje na nebu pa nestaje. Tako je bilo od postanka i biće do prestanka postojanja naše planete zemlje. Sa pojavom Sirijusa reka Nil je plavila, a sa njenim nestankom reka se povlačila i ostavljala plodni mulj, čime je Egipćanima donosila plodne žetve. Brojanjem dana od jedne pojave Sirijusa do druge utvrdili su 365 dana i taj period su proglasili godinom. Tako je godina po Egipćanima trajala 365 dana. Tokom perioda od 1460 godina uočili su da su zakasnili za sunčanom godinom punu godinu, od 365 dana i taj period nazvali su Sotisov period. Egipćani su zatim počeli da broje dane od jednog do narednog pojavljivalja Sirijusa i prve godine su izbrojali 365 dana. Prilikom drugog brojanja izbrojali su, takođe, 365 dana, kao i treće godine. E tokom brojanja četvrte godine izbrojali su 366 dana. Time su zaključili da vremenski period između dva sjaja Sirijusa, godina, traje 365 i 1/4 dana.

Tek 238. godine, pre nove ere, Egipćani su se usudili da reformišu svoj dotadašnji kalendar, usvajanjem svake četvrte godine za prestupnu, u trajanju od 366 dana. Taj prestupni dan proglasili su za sveca Dobrotvornih bogova. Usvajanje kalendara sa prestupnom godinom 7. marta 238. godine (pre n.e.), u nauci je nazvano ''Kanopski edikt'' po mestu Kanopu pored Aleksandrije, gde je dati kalendar prihvaćen. Prema prednjemu, Egipćani su počeli da broje godine 17 vekova pre Hristova rođenja.

Postoje istorijski zapisi da su Mesopotamci počeli vođenje svog kalendara još 3200 godina pre n. e., znači čak 15 vekova pre Egipćana, međutim o istom nema podataka kao što su gore navedeni za egipatski. Za Kineze, legenda kaže, da je njihov vladar Huangdi izumeo kalendar 2637. godine pre n.e. i da je isti bazirao na astronomskim merenjima Sunčeve putanje i Mesečevih mena. Po tom kalendaru obična kineska godina traje 12 meseci, a prestupna 13 meseci. Obična godina je duga 353, 354 ili 355 dana, a prestupna 383, 384 ili 385 dana. Prestupna godina je ona koja ima 13 pojava mladog meseca, računajući pojave mladog meseca izmedu 11. meseca u godini pre zimske kratkodnevnice i 11. meseca tokom sledeće godine. Ovim načinom računanja napravljena je greška u kineskom kalendaru za budućnost, prema kome bi prestupna godina trebalo da bude 2033. godina, sa prestupnim 13. mesecom posle 7. meseca, umesto posle 11.. Takođe se javljaju nejasnoće u 2262. i 3358. godini. Grci su zvanično počeli računanje godina od 776. godine pre n.e. (od prvih Olimpijskih igara), a Rimljani od 753. godine pre n.e. (od godine osnivanja Rima).

Darko Šćekić, u svojoj knjizi ''Sorabi - istina o srpstvu od iskone'' navodi da su Srbi zvanično počeli da broje godine od 5508. godine pre n.e., što znači pre svih ostalih naroda. Ovo se može uzeti za istinito, na osnovu veoma iscrpnih podataka Dr Olge Luković - Pjanović u njenim knjigama ''Srbi narod najstariji'', što i autor citira u radu ''Osam milenijuma porekla Srba''. Prema tom srpskom kalendaru Car Dušan je proklamovao svoj Zakonik na praznik Vaznesenja 21. maja 6857. godine, Car Lazar je poginuo za vreme kosovske bitke 6893. godine i sada je 7511. godina srpskog kalendara.

Postoji i Islamski kalendar, koji bazira na lunarnim godinama, u trajanju od 12 meseci po 29.53 dana, što je jednako 354.36 dana. Po islamskom kalendaru, godina je kraća za oko 11 dana od godine po hrišćanskom kalendaru. Uveden je 632. godine, nove ere, po proroku Muhamedu, koji je 10 godina pre toga pobegao iz Meke u Medinu, usled čega se godine po islamskom kalendaru beleže od 622. godine (podaci navode od 18. aprila ili 18. maja 622., prema Julijanskom kalendaru). Godina 2003. odgovara 1424. godini po islamskom kalendaru, zbog njenog kraćeg trajanja za oko 11 dana godišnje. Računski, prvoga maja 20874. godine poklopiće se datumi islamskog kalendara sa Gregorijanskim kalendarom.

Prema Egipatskom kalendaru, primećeno je da se između dva uzastopna javljanja Sirijusa Mesec pojavljuje 13 puta, sa 12 vremenskih segmenata (Mesečeve mene, svaka u trajanju od po 7 dana). Tako je usklađeno da godina ima 12 meseci a svaki mesec ima 4 sedmice. U to doba Vavilonci su poznavali pet planeta Sunčevog sistema (Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn) i zajedno sa Suncem i Mesecom smatrali su ih božanstvima, pa su svakom tom nebeskom telu posvetili ime dana u sedmici (ponedeljak posvećen Mesecu, utorak Marsu, sreda Merkuru, četvrtak Jupiteru, petak Veneri, subota Saturnu i nedelja Suncu).

Godine 46. pre n.e. u poseti Juliusu Cezaru u Rimu je boravila egipatska kraljica Kleopatra ''Afrodita Nila'', ''Oživotvorena Venera'', ''Nova lepa Jelena'' i kako su je sve zvali zbog njene izuzetne lepote. U Kleopatrinoj pratnji nalazili su se naučnici, među kojima Sosigen, koji je na zahtev Julia Cezara izradio kalendar po uzoru na egipatski, sa trajanjem godine od 365 i 1/4 dana, koja se deli na 12 meseci. Takođe je određeno da Nova godina počinje prvog januara, umesto 25. marta (prema do tada važećem kalendaru od stvaranja Rima). I u Julijanskom kalendaru uvedena je prestupna godina, kao u egipatskom kalendaru iz 238. godine stare ere, sa trajanjem od 366 dana. Julijanski kalendar mogao se nazvati i Kleopatrinim, a ima slučajeva da se isti u našem narodu, po negde, zove pravoslavnim, zbog njegove upotrebe u crkvama, što nema osnova jer se pravoslavlje u to doba nije još pojavilo.


Sunčani kalendar

Preciznim astronomskim merenjima utvrđeno je da dužina svetlosne godine traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Dr Stefan Gould, sa univerziteta Harvard, čak umesto ovih 46 sekundi navodi cifru od 45.96768 sekundi, što je za ovu priliku nebitno. Prema tome, dužina svetlosne godine iznosi 365.2422 dana, odnosno kraća je od godine po Julijanskom kalendaru za 11 minuta i 14 sekundi (ili 674 sekundi) i julijanskoj godini pobegne za pun dan za svakih 128.18991 godina (ili 128 godina, 69 dana, 7 sati, 36 minuta i 42 sekunde). Uslovno, Sunčana godina može se zvati i ''Božijom'' godinom, obzirom da se radi o prirodnoj godini.

Sunčana godina bežala je julijanskoj godini od vremena primene julijanskog kalendara, tj. od 46. godine pre n.e., pa je ta razlika u XVI veku iznosila preko 10 dana. Zbog toga je Alojzije Julius predložio reformu julijanskog kalendara, što je prihvatio tadašnji Papa Gregorije XIII i angažovao jezuitskog matematičara Kristofera Klaviusa da preporuči novi kalendar, koji više odgovara astronomskim činjenicama. Taj novi kalendar stupio je na snagu u četvrtak, 4. oktobra 1582., a sledeći dan petak bio je 15. oktobar. Tako je praktično izgubljeno 10 dana (ti dani ne postoje) tokom kojih ne postoje nikakva istorijska događanja. Ovaj kalendar nazvan je Gregorijanski i prihvaćen je u celom svetu. U vreme prihvatanja gregorijanskog kalendara za crkvenu upotrebu razlika od Julijanskog iznosila je već 13 dana, pa u crkvenim kalendarima imamo slučaj da datumi po julijanskom kalendaru kasne iza gregorijanskog za 13 dana. A kako kalendarsko kašnjenje za stvarnom Sunčanom godinom iznosi jedan dan za svakih 128.18991 godina to se isto kompenzuje sa vekovnim prestupnim godinama. Po Gregorijanskom kalendaru prestupne su svaka godina čiji je broj deljiv sa 4, bez ostatka, kao i vekovne godine čije su prve dve cifre deljive sa 4 bez ostatka (na primer 1600, 2000, 2400, 2800 itd i zovu se Sekularne godine), dok vekovne godine čije prve dve cifre nisu deljive sa 4 bez ostatka nisu prestupne (na primer 1700, 1800, 2100, 2200 itd). Prema Gregorijanskom kalendaru u 400 godina postoje tri prestupne vekovne godine manje nego u Julijanskom, prema tome tačniji je i ima vrednost za narednih 3300 godina.

Zbog vremenske razlike od 13 dana po crkvenim kalendarima došlo je i do mnogih religioznih razmimoilaženja u hrišćanskom svetu, u prvom redu u pogledu izračunavanja ''pokretnih praznika'', među koje spada i Uskrs. Kod pravoslavnog sveta, prema odluci Prvog Vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine nove ere, Uskrs spada u prvu Nedelju posle proletnje ravnodnevnice i posle punog meseca, a da se pri tome ne poklapa sa judejskom Pashom. Prema tome najraniji mogući datum Uskrsa je 22. mart, a najkasniji 15. maj.

Gregorijanski kalendar prihvaćen je u Engleskoj, Velsu, Irskoj i zemljama Komonvelta 1752. godine, u Kini je prihvaćen 1912., u Jugoslaviji 1919. i u Grčkoj 1923., a zatim u Bugarskoj i Rumuniji. Pravoslavni svet nije bio u stanju da ranije prihvati gregorijanski kalendar zbog turske okupacije. U Grčkoj je prihvatanje gregorijanskog kalendara dovelo do izdvajanja tzv. ''starokalendaraca'', koji su sebe nazivali pravim hrišćanima, što je razlog da se i dan danas pravoslavne crkve (srpska, ruska, jerusalimska i neke druge) pridržavaju Julijanskog kalendara, bojeći se razdora sličnog onom u Grčkoj.

Godine 1923. u Carigradu je održan Svepravoslavni kongres, na kome je usvojen projekat Astronomskog kalendara po našem profesoru Dr Milutinu Milankoviću (1879-1958), koga je upravo Srpska pravoslavna crkva imenovala kao svog stručnog predstavnika po pitanju kalendara na tom kongresu. Prema Milankovićevom proračunu trajanja Sunčane godine iznosi 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 48 sekundi, ili 365.24222 dana, što je za dve sekunde duže od trajanja tzv ''tropske godine''. Milanković je takođe odredio pravilo po kome su prestupne godine sve godine čija je cifra deljiva sa 4 bez ostatka, izuzev sekularnih vekovnih godina. Po Milankovicu selukarne, vekovne, godine bice prestupne samo onda kada je broj njihovih vekova deljiv sa 9 i daje ostatak 2 ili 6 (a to su: 2000, 2400, 2900, 3300, 3800 itd). Prema tome, prvo naredno razmimoilaženje izmedu Milankovicevog i Gregorijanskog kalendara nastupice 2800 godine, koja je po gregorijanskom prestupna, a po Milankovicevom nije. Po Milankovićevom interkalacionom računu kašnjenje kalendarske godine za Sunčanom za jedan dan nastupiće za 43200 godina. Premo tome Milankovićev kalendar je najprecizniji do sada izrađen u svetu.


Religiozno pitanje

Vratimo se opet u vreme Pape Jovana I, koji je u svoje doba zamolio sveštenika Dionisiusa Egzikusa da mu ispiše hronologiju svih važnijih događanja u ljudskoj istoriji, bazirano prema dolasku na svet Isusa Hrista. Dionisius je to uradio prema kalendaru od nastanka Rima (753. godina stare ere). Po tom kalendaru Isus Hristos rođen je 25. decembra 753. godine, a kako je usvojeno da Nova era počinje 1. januara prve godine, što bi odgovaralo prvom januaru 754. godine, po osnivanju Rima, to znači da je Isus Hristos na dan prvog januara prve godine (početak Nove ere) bio dete od 7 dana. Ako se zna, a zna se, da je Isus Hristos u vreme pogubljenja raspećem imao oko 33 i 1/2 godine, to znači da je pogubljen u proleće 34. godine nove ere. Svetovne knjige kažu da je Isus Hristos vaskrsao tri dana nakon pogubljenja, a napred je objašnjeno kada se u hrišćanskom svetu proslavlja dan Uskrsa, kao pokretnog praznika.

Brojni su literaturni navodi koji potvrđuju da je prihvatanje različitih klendara dovelo do ozbiljnih razmimoilaženja u hrišćanskom svetu. Pa zar onda ne bi bilo logično da sve religije prihvate isti kalendar, a što je inače u saglasnosti sa naučnim istinama, čime bi došlo do međureligijskih izmirenja? Julijanskim kalendarom služe se još srpska, ruska, jerusalemska, grčka, rumunska, bugarska i epipatska pravoslavna crkva. A napred je pokazano da je julijanski kalendar zastareo i netačan. Prihvatanjem istog kalendara i pravoslavna i katolička crkva slavile bi iste svetitelje u iste dane, a to bi svakako išlo u prilog boljem razumevanju među ljudima. Pa ukoliko smo još u stanju naći zajednički oslonac i sa islamskim svetom, to bi sve vodilo ka stvaranju raja na zemlji, a zar ne bi smo tada bili svi srećniji?

Prema napred iznetoj razlici u trajanju godine po Julijanskom kalendaru, koja kasni 11 minuta i 14 sekundi za Gregorijanskom, 1582. godine je ustanovljena razlika od 10 dana, mada računato od 46. godine stare ere ta razlika je u to vreme već bila dostigla 12.7 godina, a tokom 1621. godine navršilo se punih 13 dana. Prema toj računici već početkom 2006. godine razlika bi iznosila 16 dana, a pravoslavna crkva sve vreme zadržava razliku od 13 dana. Ukoliko, pak, račun izvodimo od 1582. godine, sa usvojenom razlikom od 10 dana, polovinom 1967. godine napunila se razlika od 13 dana i sada pa do 2095. godine nalazimo se u 14. danu razlike. Već od 2095. svet će ući u kalendarsku razliku od 15 dana itd., znači datumi po Julijanskom kalendaru treba da se menjaju. Pravoslavni Božic slavi se 7. januara, na osnovu kalendarske razlike od 13 dana, a sa napred iznetim već treba da je pomeren u 8. januar i da se dalje pomera. U daljem prikazu biće tabelarno iznete promene do kojih bi to sve dovelo, čak do apsurdnih razlika. Pre toga samo još jedan podatak. Ukoliko bi se kalendarska razlika računala od 46. godine stare ere, za čega ima osnova, tada je razlika u doba kosovske bitke 1389. godine bila 11 dana, pa proizlazi da se ista dogodila 17., a ne 15. juna, kako je istorija tretira. Prema svemu napred navedenom potrebno je utvrditi početnu godinu računanja kalendarskih razlika i preći na jedinstveni kalendar u svetu. Radi lakšeg razumevanja, usvojimo za dalji prikaz početnu godinu 1582. i tada zabeleženu razliku od 10 dana, što se sada po Julijanskom kalendaru vodi kao 13 dana i pravoslavni Božic se slavi 7. januara. Ukoliko pravoslavna crkva ne bi prihvatila Gregorijanski kalendar tada bismo u daljoj i dalekoj budućnosti imali sledeću situaciju (Tabela).

Tabela: Prikaz kašnjenja Julijanskog kalendara za Sunčanom godinom

[table]
  [tr]
[td]Do godine [/td]
[td]Razlika (d) [/td]
[td]Bo¾iæ[/td]
[td]Do godine[/td]
[td]Razlika (d)[/td]
[td]Bo¾iæ[/td]
  [/tr]
  [tr]
[td]1582.[/td]
[td]10[/td]
[td]-[/td]
[td]20423.[/td]
[td]157[/td]
[td]1. jun[/td]
  [/tr]
  [tr]
[td]1967.[/td]
[td]13[/td]
[td]7. jan.[/td]
[td]24271.[/td]
[td]187[/td]
[td]1. jul[/td]
  [/tr]
  [tr]
[td]2095.[/td]
[td]14[/td]
[td]8. jan.[/td]
[td]28245.[/td]
[td]218[/td]
[td]1. avg.[/td]
  [/tr]
  [tr]
[td]2222.[/td]
[td]15[/td]
[td]9. jan.[/td]
[td]32219.[/td]
[td]249[/td]
[td]1. sep.[/td]
  [/tr]
  [tr]
[td]2351.[/td]
[td]16[/td]
[td]10. jan.[/td]
[td]36065.[/td]
[td]279[/td]
[td]1. okt.[/td]
  [/tr]
  [tr]
[td]5043.[/td]
[td]37[/td]
[td]1. feb.[/td]
[td]40038.[/td]
[td]310[/td]
[td]1. nov.[/td]
  [/tr]
  [tr]
[td]8632.[/td]
[td]65[/td]
[td]1. mar.[/td]
[td]43884.[/td]
[td]340[/td]
[td]1. dec.[/td]
  [/tr]
  [tr]
[td]12606.[/td]
[td]96[/td]
[td]1. apr.[/td]
[td]47858.[/td]
[td]371[/td]
[td]1. jan.[/td]
  [/tr]
  [tr]
[td]16452.[/td]
[td]126[/td]
[td]1. maj[/td]
[td]48627 .[/td]
[td]377[/td]
[td]7. jan.[/td]
  [/tr]
[/table] 

Proračun daje tačne vrednosti kašnjenja kalendarske za Sunčanom godinom od tačno jedne godine (365.2422 dana) za 46820.365 godina (ili 46820 godina, 133 dana 5 sati i 24 minuta). Pomeranja Božića, prema prikazanom proračunu, vodilo bi u besmislenost, čime bi teorijski moglo doći do toga da se Božić i Uskrs slave u isti dan?

Iz prednjega proizlazi da je besmisleno dalje zadržavanje na Julijanskom kalendaru, što samo vodi ka daljem razmimoilaženju, a da je zaista vreme prihvatanja kalendara po Milankoviću, koga je, inače, za to ovlastila baš Srpska pravoslavna crkva, to je neosporno.

Po pitanju kalendara i patrijrh Srpske pravoslavne crkve gospodin Pavle je rekao: ''Zahtevati da i dalje ostane tako (razlika od 13 dana), bez razlike šta je božansko i nepromenljivo, tj dogmatsko, a šta ljudsko i promenljivo (kalendar), bilo bi zaista kratkovido''. Vidno je da je Julijanski kalendar premnogo zaostao iza Sunčanog i njegove skazaljke treba pomeriti unapred.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.063 sec za 18 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.