Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 09:01:29
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Vavilon  (Pročitano 7481 puta)
21. Dec 2005, 04:35:00
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku. Babilon je bio glavni grad Babilonskog Carstva. Ime potječe od akadske riječi Babilu, što znači "božja kapija", a koja je bila prijevod sumerskog imena Kadingirra.

Grad se prvi put spominje na pločici Sargona Akadskog iz 24. stoljeća p.n.e., kad je Sargon Akadski od grada napravio središte svoje države. Moć i stanovništvo su pali tokom narednih nekoliko stoljeća, i grad je bio prilično nevažan sve dok nije postao glavni grad Hamurabijeva carstva u 18. stoljeću p.n.e. Od tada, grad je bio glavni grad Babilonije, mada je tokom vladavine Kasita bio nazvan "Karanduniaš".

Grad je bio na rijeci Eufrat, podjeljen jednako na oboje strane rijeke i sa strmnim nasipima da bi se zadržale sezonske poplave. U narednim godinama Babilon je rastao u veličini i raskoši, ali je također postao podložan Asiriji. Grad se pobunio protiv asirske vladavine u doba Mušezib-Marduka i ponovo u doba Šamaš-šum-ukina, ali je oba puta bio pod opsadom i ponovo osvojen, prvi put od strane Sanheriba i drugi put od strane Asurbanipala.

Tokom vladavine Sanheriba Babilon je bio u stalnom stanju ustanka, koje je bilo ugašeno tek nakon što je 689. p.n.e. Senakerib naredio kompletnu destrukciju grada. Svi zidovi, palače, i hramovi su bili uništeni, a ostatci bačeni u kanal Arakhtu. Ovaj čin je razbudio vjersku svijest Mezopotamije, i vjerojatno je zbog toga Sanherib nedugo kasnije bio ubijen. Njegov nasljednik Esarhadon je odmah ponovo izgradio stari grad, okrunio se tu, i napravio dom u gradu za dio godine. Nakon njegove smrti Babilonija je određena njegovom najstarijem sinu Šamaš-šum-ukinu, koji je kasnije vodio pobunu protiv brata Asurbanipala Asirskog.

Još jedanput se Babilon našao pod opsadom Asiraca. Asur-bani-pal je brzo osvojio grad, ali kad je 612. p.n.e. pala Niniva, Babilon se oslobodio asirske vlasti i postao glavni grad novog Babilonskog Carstva. 605. p.n.e. Babilonci su pobijedili Egipćane u bitci kod Karkemiša i maknuli ih sa svjetske pozornice. Tokom ovog doba neovisnosti pod Nabopolasarom počelo je novo razdoblje arhitektonskih radova, a njegov sin Nabukodonozor je od grada napravio čudo antičkog svijeta. Nabukodonozor je izgradio Vrata Ištar, obnovio Etamenanski hram, i izgradio viseće vrtove Babilona (jedno od sedam svjetskih čuda).

Godine 538. p.n.e. Babilon osvaja Kir Veliki, kralj Perzije, koji je dopustio Židovima u Babilonu da se vrate svojim kućama. Pod vladavinom Kira i njegova sina Darija, Babilon je postao centar učenja i znanstvenog napretka. Babilonski znanstvenici su napravili karte zviježđa i uspostavili temelje suvremene astronomije i matematike. Međutim, tokom vladavine Darija III., Babilon je počeo stagnirati.

Godine 331. p.n.e. perzijski kralj Darije III doživio je poraz od makedonskog vladara Aleksandra Velikog u bici kod Gaugamele. U listopadu iste godine, Aleksandar osvaja Babilon. Pod njegovom vladavinom, Babilon je ponovo prosperirao kao središte učenja i trgovine. No, nakon Aleksandrove tajanstvene smrti 323. p.n.e., njegovo carstvo je podijeljeno među njegovim generalima i slede decenije ratova. Zbog toga je Vavilon skroz napušten već 275. p.n.e..

Izvor: Wikipedia

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

456px-Pergamonmuseum_Babylon_Ischtar-Tor.jpg
(81.08 KB, 456x600)
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Пустињу краси то што се у њој скрива бунар!!!

Zodijak
Pol Žena
Poruke 12617
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.14
mob
Nokia 
PRE VAVILONA SVE BILO JE PRAŠINA

Zadivljujuća izložba o istoriji, legendama i umetnosti Vavilona trenutno je u Parizu, a zatim se seli u Berlin i London

Ovaj grad je bio sve svim ljudima. Jevreji, čije je pretke iz Jerusalima u zarobljeništvo 586. godine pre nove ere odveo kralj Nabukodonosor II, su "na obalama Vavilona sedeli i plakali". U Knjizi postanja se tvrdi da su ti Jevreji izgradili Vavilonsku kulu, iako ne postoje fizički dokazi njenog postojanja (niti Visećih vrtova, jednog od sedam drevnih svetskih čuda). Hrišćani reformatori su Vavilon opisivali kao bludnicu, posvećenu orgijama i svetkovinama; Martin Luter je Rim iz svog vremena poredio sa drevnim Vavilonom.


Nabukodonosor pretvoren u životinju, Danijelova knjiga.

Arheolozi imaju drugačiju priču. Oni dokazuju da je Vavilon bio centar inovacija, "kosmički grad" s istorijom koja se proteže unazad sve do trećeg milenijuma pre Hrista a završava smrću Aleksandra Velikog u tom gradu 323. godine pre nove ere. Velika otkrića su nastala u medicini, astronomiji, astrologiji, matematici i bankarstvu; Vavilonci su čak možda verovali da je Zemlja okrugla.

Pošto su zapisi o tome bili na izdržljivim glinenim tablicama, dobro zapečenim na suncu, oni nisu tajna. Da bi ih videli i da bi im se divili, obično je bilo potrebno posetiti Luvr u Parizu, Muzej Pergamon u Berlinu i Britanski muzej u Londonu, tri mesta na kojima se čuvaju najvažnija otkrića iz perioda vavilonske civilizacije. Barem za neko vreme to više nije neophodno. Izuzetna izložba koja bi trebalo da predstavi istoriju i legendu o Vavilonu traje u Parizu do 2. juna, od 26. juna do 5. oktobra će biti otvorena u Berlinu a od 13. novembra do 15. marta 2009. godine moći će da je vide stanovnici i gosti Londona. Organizatori tvrde da nikada do sada nije bila organizovana slična izložba. Sudeći prema gužvi u galerijama Luvra, već je postigla veliki uspeh.

Predviđene tri izložbe neće biti iste. Najveći broj eksponata biće u Berlinu (oko 800), a najmanje u Londonu (104). U Parizu ih ima 466. Britanski muzej trenutno nema prostor za velike putujuće izložbe (nedavno su odgovorni u muzeju morali da traže specijalnu dozvolu da bi za izložbu iz Kine koristili staru Sobu za čitanje). Irving Finkel, pomoćnik kustosa u odeljenju za Bliski istok, kaže da će postavka u Londonu poslužiti da posetioce ubedi da je Vavilon bio stvarno mesto, "raskošno i grandiozno".

Neki eksponati su isuviše krhki da bi bili premeštani iz jednog muzeja u drugi. Visok bazaltni stub na kome je ispisan Hamurabijev zakonik ne samo da će ostati u Parizu već se Beatris Andre-Salvini, glavni kustos izložbe, protivila da se on premesti sa svog mesta u Luvru nekoliko prostorija dalje. Ipak, na kraju je pristala i to je verovatno najznačajniji eksponat na izložbi. Napisan između 1792. i 1750. godine pre nove ere, Zakonik je zapravo detaljna pravna osnova tog doba, čije su neke odredbe i danas poznate: "Ako čovek izbije oko drugom čoveku, i njemu treba iskopati oči" ("Oko za oko"). U njemu je određena i kamatna stopa: "Ukoliko trgovac da novac na zajam, za jedan šekel srebra dobiće kamatu u iznosu od jedne šestine šekela".

Posetioci izložbe u Parizu i Londonu imaće to zadovoljstvo da vide lavove, krave i zmajeve koji su ukrašavali kapiju boginje Ištar tokom vladavine Nabukodonosora II (605-562 p.n.e.). Kapija sa plavom glazurom, koju je otkrio čuveni nemački arheolog Robert Koldevej, jedini je vavilonski spomenik iz tog doba koji je očuvan, iako u hiljadama malih delova. Elegatne statue životinja su mukotrpno sastavljene u Berlinu i postavljene na rekonstruisanu kapiju. Životinje će "putovati", dok velika kapija ostaje u Nemačkoj.


Zmaj sa kapije boginje Ištar

Neke od 130.000 tablica, koje je Britanski muzej dobio tokom sedamdesetih godina 19. veka, još nisu prevedene, a još uvek se dolazi do iznenađujućih otkrića koja povezuju Vavilonce s biblijskim tekstovima. Na primer, na tablici iz muzeja, koja je prevedena neposredno pre postavljanja izložbe, navodi se Sarsakim, evnuh koji se pominje i u Jeremijinoj knjizi kao jedan od Nabukodonosorovih plaćenika tokom opsade Jerusalima.

Nijedna tablica još nije dokazala postojanje Vavilonske kule niti Visećih vrtova, iako Finkel ima kompletan popis vavilonske flore. Sebastijen Alar, kustos izložbe zadužen za slike i štampani materijal, navodi da su umetnici koristili slike vavilonskog mita da bi dočarali stvarnost sopstvenog perioda. Albeht Direr je naslikao vavilonsku bludnicu, Brojgel Stariji je naslikao Kulu. Volter, Rosini, Bajron, Verdi, Delakroa i Dega su inspiraciju tražili u "kosmičkom gradu". Vlijam Blejk se narugao britanskoj monarhiji svojom ilustracijom Nabukodonosora koji jede travu iz priče u Danijelovoj knjizi.

Pariska izložba se završava 1957. godine lepim crtežom Frenk Lojd Rajta spomenika legendardom kalifi Harunu al Rašidu. Na inicijativu direktora Britanskog muzeja Nila Mekgregora, priča o Vavilonu će dosezati do današnjih dana. Na izložbi u Londonu će se videti kako je Sadam Husein zloupotrebljavao simbolizam Vavilona naređujuću rekonstrukciju Kraljevske palate ciglama s utisnutim njegovim imenom, baš kao što je Nabukodonosor označavao originalne cigle. Poslednje poglavlje će biti posvećeno ostacima Vavilona koje su Amerikanci i Poljaci tokom iračkog rata koristili kao transportno čvorište.

Više o izložbi možete saznati na Web lokaciji muzeja Luvr

http://minisite.louvre.fr/babylone/EN/index.html,

dok na adresi http://www.editionsmontparnasse.fr/titres/b-comme-babylone možete pogledati odlomke dokumentarnog filma "V... kao Vavilon", koji će biti prikazivan tokom trajanja izložbe. (Dramatičan susret s iščezlom civilizacijom; zadivljujuće poređenje prošlosti i sadašnjosti, istorije i mašte.)

Izvor: The Economist
IP sačuvana
social share
         

Ко не  жели да чује плач сиромашних, плакаће и сам, али га нико неће чути.

Ви  сте сви плодови истог стабла. Не поносите се љубављу према својој земљи, радије се поносите  љубављу за цели људски род.

Мудар  човек ништа не сакупља: што више направи  за друге то више има.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 09:01:29
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.117 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.