Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Mileva Maric - Ajnshtajn  (Pročitano 2019 puta)
17. Dec 2005, 23:28:58
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Rodjeni genije, Naucnik, Srpska Marija Kiri, Plemenita majka

Mileva Maric, istinski tvorac Teorije Relativiteta, zasluzeni, a nesudjeni Nobelovac, pored Nikole Tesle, je ime koje je poput zvezde Danice najsvetlije obasjalo nebo Srbije. Rodjena je 19 Decembra 1875. u Titelu, gradicu u Vojvodini. Gimnaziju je ucila u Novom Sadu, a studirala matematiku i fiziku na Svajcarskom Politehnickom Institutu ('ETH') u Zurichu 1896.-1900., kao jedina zena u generaciji u to vreme. Kao supruga Alberta Einsteina, idejni je tvorac Teorije Relativiteta, koja je proslavila Alberta a ne nju, i donela mu Nobelovu nagradu iz fizike 1921. Njen suprug, proslavljeni Albert Einstein, koga je Mileva izdigla medju zvezde, prisvojio je Milevine izume a njeno ime izbrisao iz svih mogucih dokumenata, kao da nije ni postojala. Genijalna Srpkinja otvorila je naucni prozor u svemirska prostranstva, a propatila kao retko ko. Na nama Srbima i nasim generacijama koje ce doci ostaje da Milevino ime vratimo iz anonimnosti i izdignemo ga na pijedestal velikana koji ona istinski zasluzuje i da je se sa najvecim ponosom i divljenjem secamo u svim pogodnim prilikama.


Iz Biografskih podataka

Albert Einstein je bio mladji od Mileve tri i po godine. Rodjen je 14 Marta 1879. u Ulmu, Wurttemberg, Nemacka. U Cirihu se sreo sa Milevom na Svajcarskom Politehnickom Institutu, kao student fizike i matematike. Albert nije iz prvog pokusaja prosao na prijemnom ispitu na Politehnikumu. Anonimni autor navodi da je na prvom testu pao iz francuskog jezika. On tvrdi da je Einsteinov esej iz francuskog cak bio veoma dobar ali ne toliko dobar da bi zadovoljio veoma izbirljivog profesora. On je tada imao svega 16 godina, a uslovi za upis zahtevali su 18. Ipak, prosao je na drugom pokusaju i upisao se na Politehnikum sa 17 godina.

Mileva je u Svajcarsku otputovala 1894., da zavrsi dva poslednja razreda srednje skole i studije na pomenutom univerzitetu. Iz novosadske gimnazije, gde je takodje bila 'usamljena lasta' medju muskim kolegama, ponela je nadimak 'Svetica', muzicku obdarenost i naklonost prema fizici i matematici kao i zelju da se bavi naukom, smatrajuci to svojim pravom.

Na pocetku studija i profesori su imali predrasuda o Milevi kao Srpkinji i zeni. Medjutim, ubrzo Mileva ih je razuverila u njihovim pogresnim shvatanjima. Pokazala je izvanrednu darovitost i druzeljubivost. Kolege su je ubrzo prihvatile ravnopravnom, a u mnogo cemu i daleko boljom. Cak je pocela da organizuje studentske skupove na kojima je i sama svirala. To je zapravo bio onaj prelomni momenat kada su je kolege shvatile izuzetnom i otimali se ko ce joj biti blizi u druzenju. Imala je tada 21 godinu, kada se srela sa sedamnaestogodisnjim kolegom Albertom Einstein, sa kojim se ubrzo sprijateljila a potom i zavolela. U pocetku su delili knjige, razmenjivali ideje, radili zajedno zadatke, a potom je dosla ljubav ona istinska, mladalacka. U slobodno vreme svirali su takodje zajedno, ona klavir, a on violinu.Tih godina ostvarena su velika naucna otkrica u svetu, koja su zaokupljala Milevinu mastu. Roentgen je otkrio x-zrake 1895. Zatim je Mihajlo Pupin napravio snimak sake pomocu sekundarnih x-zraka 1896. Hanrey Backerel je ustanovio da uranijumova ruda zraci. U prvo vreme nije im bilo poznato, a shvatili su da neka vrsta energije izlazi iz materije. Nakon dve godine 1898 Maria i Pierre Curie otkrivaju radium i polonium. Fantasticno, kroz Milevinu glavu vrzmaju se misli kako pretvarati materiju u energiju. Seca se i svitaca na Titelskom bregu i trulih panjeva pored Tise koji svetlucaju u noci. Svoja razmisljanja i ushicenja sa zanosom je objasnjavala Albertu. Ideja o pretvaranju materije u energiju zagolicala je njegovu mastu. Osetio je da tu moze biti necega. A kad je video kako to Mileva znalacki pretvara u matematicke formule, znao je da saradjuje sa genijem. Tada su vec bili dovoljno bliski jedno drugome. Albertova majka Paulina protivila se toj vezi, smatrajuci da Srpkinja pravoslavne vere ne moze uci u njihovu 'pristojnu porodicu'. Izrazavala je prema Milevi znake patoloske mrznje. No, na njihovu tadasnju srecu Albert je to ignorisao, nastavljajuci intenzivnu saradnju i intimnu vezu sa Milevom.

Na Politehnikumu, medju prvim predavanjima iz matematike kod profesora Hermanna Minkowski, Mileva i Albert su se zainteresovali za cetvoro-dimenzionalnu geometriju 'prostor-vreme', sto ce im kasnije postati osnova za matematicko definisanje teorije relativiteta. Zatim, Mileva provodi zimski semestar 1897./98. na Univerzitetu Heilderberg u Nemackoj kod profesora Phillipe Lenarda, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, gde proucava fotoelektricni efekat. Tom prilikom Mileva je bila fascinirana odnosom brzine atoma i rastojanja na kojima dolazi do njihovog sudara, sto ce kasnije biti prikazano u Einsteinovom radu o Braunovom kretanju.

Prisnije veze izmedju Mileve i Alberta datiraju od 1897., od vremena kada su poceli zajednicki rad na matematickom definisanju elektromagnetne teorije svetlosti, a od 1901. datira njihov zajednicki rad na teoriji relativiteta.

Postoje navodi da Mileva, mada je bila odlican student, nije polozila zavrsne ispite na Politehnikumu 1900. godine (3,8), zbog intimnih veza sa Albertom sto su tada morali kriti kako isto ne bi naskodilo Albertovoj karijeri. To su inace vremena kada se na te stvari gledalo drugacijim ocima, utoliko vise ukoliko je neko poticao iz 'pristojne porodice'. Podaci dalje ukazuju da je Mileva otputovala kod roditelja i da im se u Novom Sadu rodila kcerka Lieserl. Navodi se da je dete rodjeno 1901. a po svoj prilici otac Albert je nikada nije ni video. Dete je dato na usvajanje u Kacu i podataka o njenoj sudbini nema. Neki navodi tvrde da je umrla vrlo rano od sarlaha.

Evidentno je ipak da je Mileva zavrsila Politehnikum, jer je kao izvanredan student dobila mesto kod profesora Friedricha Webera, kao kandidat za izradu doktorske disertacije. Za Alberta se navode podaci da je bio dosta slab student, pa ga professor Weber nije hteo primiti da radi zajedno sa Milevom, mada je ona cak svoju poziciju uslovljavala Albertovim prijemom. No i pored svih insistiranja Mileve professor Weber nije primio Alberta, smatrajuci ga nedovoljno sposobnim. U to vreme ziveli su dosta skromno. Mileva je davala casove matematike i klavira zbog potreba kucnog budzeta. Od 1902. do 1909. Albert je radio u Patentnom birou u Bernu, pa su im se materijalne prilike u kuci nesto poboljsale. Vencali su se 6 Januara 1903. u Zurichu, veoma skromno u prisustvu dva svedoka Maurice Solovine i Conrada Habicht. Albert je njihov brak dozivljavao kao intelektualno partnerstvo, a Mileva, kao tipicna srpska zena cinila je sve sto bi zadovoljilo njenoga muza i pomoglo mu u karijeri. Kada su je jednom zapitali zasto je teoriju relativiteta poklonila muzu, Mileva je odgovorila 'nas dvoje smo ein-stain' (ajn-stajn=jedna stena, na nemackom). Albert je dobio svajcarsko drzavljanstvo 1905. Od 1909. bio je professor teorijske fizike u Zurichu, a 1911. i 1912. u Pragu. Gotovo svakog vikenda dolazio je kuci da bi mu Mileva radiala matematicke zadatke, posto su mu kolege primecivale koliko je bio 'tanak iz matematike' (3,4). Biran je 1913. za clana Pruske Akademije nauka i 1914. ponovo postao nemacki drzavljanin. Od tada pa do emigracije u Sjedinjene Drzave bio je direktor Kaiser-Wilheim-Physical Instituta u Berlinu. U Sjedinjene Drzave emigrirao je 9 Decembra 1930. i americko drzavljanstvo dobio 1940. Umro 18 Aprila 1955. u Princetonu.

Nakon zvanicno sklopljenog braka izmedju Mileve i Alberta Einstein rodjena su im jos dva sina, prvi sin Hans Albert rodjen je 14 Maja 1904. koji je kasnije postao profesor na hidraulickom inzenjeringu, Univerziteta u Berkliju, California. Drugi sin Edward rodjen je 28 Avgusta 1910. godine, sa znacima sizofrenije. Bolest sina Edwarda bila je tezak udarac za Milevu, koja je posedovala veoma izrazen majcinski instinkt. Preduzimala je sve sto je tada bilo moguce pa cak bila i u poseti kod Sigmunda Frojda, a nauku je morala sve vise zapostavljati. To vreme za Milevu je pretstavljalo tesko porodicno breme, dok je u isto vreme Albert poceo sve vise da zanemaruje porodicu. Bio je to period kada je on radio u Bernu u Patentnom birou, odakle je samo povremeno slao novac Milevi. Albert je prema Milevi bivao sve okrutiji i cak je nazivao 'odvratnom'. Neke pogrde koje joj je upucivao neprijatno je i navoditi. Sve ce to tako potrajati do 28 Decembra 1918. godine, kada ce doci i do zvanicnog razvoda (cesto se kao godina razvoda Eisteinovih navodi Februar 1919). Milevin zivot bez Alberta bio je izuzetno tezak, izjavio je njihov sin Hans Albert u Julu 1971. koji dugo sa ocem nije govorio. Ona ga je istinski volela i sama je podizala decu uz veoma teske materijalne prilike. Njihovom sinu Edwardu posle Milevine smrti dato je starateljstvo, a umro je 1965.

Tokom godina plodne saradnje Eisteinovi su dolazili u Beograd i Novi Sad (Kisacka ulica 20) gde su ziveli 1905. - 1907. Sa malim Hansom cesto su boravili kod Milevinih roditelja, gde je malisanu odgovarao ambijent kod bake koja mu je pruzala ono plemenito sto u 'pristojnoj porodici' Pauline Einstein nije postojalo, bakina istinska ljubav za malog Srbina.

Inace, Dr. Laza Markovic, cuveni lekar i dobrotvor novosadski, veoma ucen i obrazovan covek bio je kum Milevi i Albertu Ajnstajnu i krstio je njihova oba sina 1913. godine u praoslavnoj Nikolajevskoj crkvi. Iz porodicnog dogovora poznato je da je dr. Laza organizovao starateljstvo za malu Lesel, uz uslov da se o istome ne prica niti pise. Detalji neki postoje u knjizi Ajnstajnova Kcerka' (Einstein's Daughter, od Michele Zackheim, 1999).

Neki autori na zapadu opisuju Milevu sa tendencijom njene ljudske diskreditacije, zbog cega, navodno, takodje nije zelela da se pojavljuje u javnosti vec je to umesto nje cinio Albert. I mada je Mileva sve svoje radove licno potpisivala zajedno sa Albertom on ju je sa svih eliminisao i na istima publikovao samo svoje ime. Time je uspeo da bude proglasen za najveceg naucnika dvadesetog veka. A Mileva, Srpkinja darovitog uma i nacionalne naivnosti pala je u zaborav i napustila ovaj svet gotovo anonimna. Ellen Goodma navodi reci dr Stachela koji kaze: “Imali smo mit o Ajnstajnu kao o svetoj figuri, a sada sve vise kao o demonu. Imali smo mit o njegovoj supruzi kao ni o kome, a sada nam se nudi mit zene mucenice”. Na Srbima je da Milevin lik ilustruju istinskim bojama i da je u njenom pravom svetlu pretstave svojim sledbenicima. Za Srbe lik Mileve Maric sija poput zvezde Danice, koja je zasijala nebom Srbije i ozarila nas energijom svemira iskazanom cuvenom formulom E = m c2.

Milevin brat je nestao u Prvom svetskom ratu, otac Milos umro je 1922. zatim majka Marija 1935. i sestra Zorka 1938. u Novom Sadu, gde je Mileva tom prilikom boravila poslednji put. Mileva je umrla 4 Avgusta 1948. i sahranjena na groblju Nordheim u Zurichu. Kamo srece da je sahranjena na Titelskom bregu, odakle se pruza velicanstven pogled ka uscu Tise u Dunav i blagorodnu Vojvodjansku ravnicu. Tu bi joj grob grejalo sunce toplijeg podneblja i mladalacka srca ekskurzijskih djaka.Takav ambijent Mileva je istinski zasluzila. Od 1994. Univerzitet u Novom Sadu ustanovio je nagradu 'Mileva Maric' za najbolje studente matematike, a i jedna ulica u Novom Sadu nosi njeno ime. Najvece zasluge za to pripadaju profesorki dr. Svenki Savic, istinskom pregaocu za delo Mileve Maric.

Mileva u senci Alberta, u mnogim radovima egzistira samo kao 'prva supruga genija'. Iz svih radova koje je zajednicki radila sa Albertom i iste svojerucno potpisala tragovi njenog imena potpuno su izbrisani, kao da nikada nije ni postojala. Otuda danas imamo veoma brojne knjige o Albertu Einsteinu u kojima se Milevino ime apsolutno ni ne spominje. Takve su: 'The Einstein Paradox' i 'Ideas and Openions'. Pored toga, a sto je jos tragicnije, na svajcarskom Politehnikumu je nestala disertacija Mileve Maric Einstein. Indikacije postoje da je bas njena disertacija bila 'Teorija Relativiteta', pa je najverovatnije zato i 'nestala' (sklonjena). Tuzno je, takodje da na primer u knjizi velikog enciklopedijskog formata 'Znameniti Srbi XIX veka', u izdanju Kulture Beograd 1990. takdje nema ni pomena o imenu Mileve Maric. Ako nas brisu na Zapadu, nebi to smelo da se desava u Beogradu. Srecom, danas imamo nesto bolju situaciju. Objavljena su njihova ljubavna pisma, iz kojih se saznaje sve vise i sve je vise zainteresovanih za naucne istine. Priblizava se vreme kada ce se utvrditi pravi znacaj Mileve Maric–Einstein u naucnom doprinosu za teoriju relativiteta. Ruski fizicar dr. Abraham Joffe ostavio je iza sebe pisani trag kao svedok koji je svojim ocima video potpise Mileve Maric na originalnim papirima koje je Albert Einstein dostavio 1905. casopisu 'Annalen der Physik' na objavu, samo pod svojim imenom. Dr. Abraham je u to vreme bio urednik Anala Fizike. On takodje tvrdi da je Mileva svoje devojacko prezime potpisivala kao Marity, sto je madjarizovani oblik prezimena Maric, u tadasnjoj Austro-Ugarskoj. Istovetni potpisi Mileve nadjeni su na njihovim vencanim dokumentima. Albert je, medjutim, sve njihove zajednicke radove publikovao samo pod svojim imenom, a Milevino ime znalacki je uklonjeno kao da nikada nije ni postojalo. Slicno potvrdjuju profesor E.H. Walker i Desanka Trbuhovic-Djuric.

Carol Barnett poredila je rad Mileve Maric i Marie Sklodowski Curie (Kiri), obe iz slicnih socialnih sredina i slicnog obrazovanja. Marie Curie mogla je raditi i publikovati naucne radove zajedno sa svojim suprugom Pierre Curie i za isto dobila Nobelovu nagradu i medjunarodno priznanje. Mileva Maric, iako veoma obrazovana i inteligentna zena, imala je drasticno razlicit profesionalni zivot. Milevin suprug Albert Einstein iskoristio ju je maksimalno, a zatim joj ime uklonio sa svih njenih radova i iznad svega tretirao je krajnje ne humano. A o priznanju Mileve u naucnik krugovima tada nije bilo ni reci. O tragicnosti Milevinog zivota detaljno je pisala Desanka Trbuhovic-Djuric. Pojedinosti iz Milevinog zivota zabelezila je na filmskoj traci Alane Cash. Supruga Hansa Alberta Einstein Frieda Knecht, spremajuci Milevin stan u Zurichu posle njene smrti, nasla je pisma Mileve i Alberta. Zelela je da ih publikuje 1958. godine kako bi donekle sanirali troskove Albertove sahrane, ali su joj to zabranili detektivi Otto Nathan i Robert Schulmann, bojeci se nezeljenih detalja. Ipak pisma su kasnije objavljena. Spominju se takodje i Einsteinova pisma, koja su deponovana u Jerusalemu, ali nikada nisu izneta pred svetsku javnost.*
Steta, mozda bi se i iz tih pisama saznalo nesto sto ide u prilog Milevi. Ima se utisak da naucni svet sve vise prihvata stvarnu istinu da je Mileva zasluznija, ili bar jednako zasluzna, za sve naucne doprinose koji su pripisani samo Albertu Ajnstajnu. Pijedestali srpskih velikana Mileve Maric i Nikole Tesle vec postoje i niko ih vise ne moze srusiti u srcima srpskoga roda.

Kada je americki fizicar dr Evan Harris Walker na godisnjem skupu Americkog udruzenja za unapredjenje nauke u New Orleansu 1990. postavio pitanje ko je utemeljivac teorije relativiteta, isto je uskovitlalo naucne duhove. Nemacki lingvista Troemel-Ploetz je pretostavio da je Albertova mogla biti ideja za teoriju relativiteta, ali kaze da ju je sigurno matematicki definisala Mileva. Ona je u matematici bila superiorna. Kako navodi Ellen Goodman 'u svom zivotu Albert ipak nije bio Einstein'.

Poznato je da je Albert Einstein 1905. godine publikovao tri fundamentalna rada iz tri razlicite oblasti fizike, sto je jedinstven slucaj u domenima nauke u ljudskoj istoriji. Svi su objavljeni u nemackom naucnom casopisu 'Annalen der Physik' (Anali Fizike) i svi samo pod njegovim imenom, sto ce kasnije definisati i tri nove grane u fizici. U svojim radovima Einstein je postavio hipotezu da su materija i energija uzajamno zamenljive velicine, po cemu je dobio najveca svetska priznanja i sto je postala osnova za razvoj atomske energije. Zakon odnosa masa-energija izrazio je cuvenom formulom E = m c2.


* Pisma koja se trenutno nalaze u Jeruzalemu cuvaju se zatvorena do 2oo6. nakon toga se moraju dati u javnost. Znaci sledece godine bi mozda se mozda moglo saznati nesto vise o braku izmedju Alberta i Mileve, i o njihovoj tajanstvenoj kcerki.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
Cekaj cekaj- pa zar nisu njoj prosle godine u Australiji digli spomenik Smile
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.079 sec za 20 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.