Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 26. Apr 2024, 15:24:04
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 288 289 291 292 ... 323
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Srbija u EU  (Pročitano 559796 puta)
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602

Данијелсон: Јака подршка модернизацији Србије



Генерални директор Европске комисије за проширење Кристијан Данијелсон обишао је постројења термоелектране "Никола Тесла" у Обреновцу и том приликом истакао да ЕУ пружа веома јаку подршку процесу модернизацијe Србије.

Кристијан Данијелсон је указао да ће Србија у понедељак, отварањем два нова поглавља у процесу прикључења ЕУ, направити нове кораке.

Данијелсон је рекао да је један од кључних сектора за Србију модернизација енергетских постројења, а посебно Термоелектране "Никола Тесла А".

Према његовим речима, ТЕНТ је једно од важних постројења за инвестиције у еколошке стандарде.

Делегација ЕУ је термоелектрану "Никола Тесла А" обишла у пратњи министра енергетике Александра Антића.

Са министром Вулином Данијелсон је обишао прихватни центар за мигранте у Обреновцу, где је рекао да ће ЕУ наставити да финансијски помаже Србији у вођењу тих центара.
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
OTKRIVAMO! Nacrt Građanskog zakonika: GEJ BRAKOVI U SRBIJI MOGUĆI OD 2020?!


Građanski zakonik, koji bi trebalo da bude usvojen do 2020, predviđa mogućnost sklapanja istopolnih brakova u Srbiji * Treba biti oprezan i videti da li bi nam takav zakon doneo više štete nego koristi, kažu stručnjaci

Sklapanje gej brakova moglo bi da bude moguće u Srbiji od 2020. godine, saznaje Informer! Do tada bi, naime, trebalo da bude donet Građanski zakonik, čiji nacrt predviđa niz vrlo liberalnih zakona, koji pored istopolnih zajednica pravno regulišu i pitanja poput eutanazije i surogat materinstva.

Prema rečima Ratka Slijepčevića, sekretara komisije za izradu Građanskog zakonika, regulisanje gej-brakova nalazi se u nacrtu Građanskog zakonika kao vrlo važno pitanje. Nacrt ovog pravnog akta trebalo bi da bude usvojen do kraja godine, potom sledi javna rasprava, a do početka 2020. ovaj akt će proći Vladu i Skupštinu Srbije, kada će konačno biti usvojen.

Slijepčević je za Informer rekao da pitanje pravnog regulisanja gej brakova ostaje predmet razmatranja u Građanskom zakoniku i da nisu tačne informacije da je ovo pitanje izbrisano iz nacrta prošle nedelje, kao što se spekulisalo u medijima.

- Pitanje pravnog regulisanja gej brakova apsolutno postoji u Građanskom zakoniku i nema govora o tome da će biti izbrisano. Već početkom marta komisija koja radi na izradi zakonika raspravljaće o ovoj temi, ali i o mnogim drugim, pošto ovaj akt ima više od 2.500 članova. U obzir dolaze sve sugestije, saveti, primedbe svih onih koji su bili uključeni i gledaćemo da uradimo ono što je najbolje za sve - objašnjava Slijepčević i dodaje:

- Kada budemo imali jasnu sliku i predloge do kraja ove godine, naša komisija će sastaviti celokupni nacrt Građanskog zakonika i tek tada će se znati koje će se stavke u njemu nalaziti. Nakon toga, uređeni nacrt šaljemo Ministarstvu pravde na razmatranje i javnu raspravu, a potom ide na Vladu i usvajanje u Skupštini - ističe naš sagovornik.

Stručnjaci u Srbiji različitih su mišljenja kada je ovaj zakon o gej brakovima u pitanju, ali su saglasni da je potrebno vremena da naše društvo "svari" ovakve, poprilično liberalne propise. Sociolog profesor Neven Cvetićanin kaže za Informer da pre donošenja zakona o sklapanju istopolnih brakova nadležni organi moraju dobro da sagledaju sve moguće posledice koje on sa sobom nosi. On podseća da je Srbija i dalje na velikoj klackalici između tradicionalnog i modernog doba.

Azdejković: To će biti uslov za EU

Gej aktivista Predrag Azdejković kaže za Informer da sve zemlje u Evropskoj uniji moraju da regulišu istopolne zajednice, pa će morati i Srbija.
- Napravljen je akcioni plan i predlog nacrta koji bi trebalo da se reguliše do kraja ove godine. Videćemo da li će se taj rok ispoštovati. Poznajem dosta naših ljudi koji su stupili u gej brak u inostranstvu, ali oni u Srbiji nemaju nikakva prava. Krajnje je vreme da se ovaj problem reši - kaže Azdejković.
On dodaje da je Evropski sud za ljudska prava doneo odluku po kojoj se sve istopolne zajednice na neki način moraju legalizovati i da to ne podrazumeva klasičan brak i usvajanje dece.
- To znači da može da se dozvoli samo registracija zajednice kako bi se pravno regulisala pitanja poput nasledstva i zajedničke imovine - dodaje Azdejković.

- Potrebno je vreme i rad za uspostavljanje ovakvih kontroverznih zakona na našim prostorima. Sa tačke našeg društva, mora se dobro promisliti o svakom koraku i odluci, ali i o tome šta će dozvoljeno sklapanje gej brakova doneti a šta oduzeti našoj zemlji. Ukoliko se budemo ugledali na Sloveniju, koja je ovaj zakon donela prošle nedelje, taj zakon neće biti radikalan, jer Slovenci nisu dozvolili i usvajanje dece. Svakako, ovaj nacrt će zahtevati ozbiljnu analizu svake stavke, posebno na javnoj raspravi -naglašava profesor Cvetićanin.

Psihoterapeut iz savetovališta "Entera" Marko Braković ističe za Informer da će zakonsko regulisanje gej-brakova biti više politička nego pravna odluka.

- Prve generacije koje budu doživele da istopolni brak bude pravno izjednačen sa heteroseksualnim imaće možda problem sa tim. Međutim, kasnije generacije prihvatiće tu promenu i njima će gej brakovi postati nešto sasvim normalno - smatra Braković.

ANKETA: Treba li dozvoliti gej brakove

Jelena Karleuša, pevačica
- Slovencima čestitam što su prihvatili gej brakove! Mi smo previše tradicionalna zemlja za prihvatanje ljudskih prava, prava na izbor i opredeljenje, prava na ljubav.
Era Ojdanić, pevač
- Nisam pristalice te populacije! Na podneblju majke Srbije to ne može biti prihvaćeno. Ma ni u Evropu ne moramo ako nam je to uslov. U našoj zemlji moraju ljudi da se venčavaju, rađaju decu i slave punoletstva, a ne gej brakove.
Boris Milićević, član glavnog odbora SPS
- Iako je potrebno sagledati i ekonomska i socijalna, ali i zdravstvena pitanja, smatram da ljudima u istopolnoj zajednici treba dati podjednaka prava kao i ostalima. Podržavam sve ljude koji se vole i žive zajedno bez obzira na pol.
Gej prava u regionu

Slovenija
Mogući brakovi između osoba istog pola. Nema usvajanje dece.
Hrvatska
Dozvoljene istopolne zajednice, zajednička imovina, nasleđivanje i pravo na penziju.
Crna Gora
Nema mogućnosti registracije, ali se država zalaže za ljudska i manjinska prava.
Bosna i Hercegovina
Nema mogućnosti registracije istopolne zajednice. Postoje zakoni koji štite LGBT osobe.
Makedonija
Zakon ne priznaje istopolne zajednice. Ima malo organizacija koje se zalažu za prava ove populacije.
Albanija
Istopolni brakovi nisu priznati. U Tirani postoji nekoliko barova koji su poznati kao mesta okupljanja gej osoba.
Grčka
Ne postoji mogućnost sklapanja istopolnih partnerstava, ali bilo je slučajeva da su oni ipak sklopljeni.
Mađarska
Zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i priznaje registrovana partnerstva.
Rumunija
Ne priznaje nijedan oblik istopolnih zajednica, ali žene, uključujući i lezbejke, mogu veštački da se oplode.
Bugarska
Održava se gej parada bez većih problema uz podršku inostranih ambasada. Ne priznaju se istopolne zajednice.

 Smile
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost

Zodijak Taurus
Pol
Poruke 3044
Zastava
Svetska zdravstvena organizacija je napravila veliki zajeb kada je skinula homosualnost sa liste bolesti.Olako se odustalo  od tog "problema" Procitao sam pre par godina da su neki naucnici pronasli mutaciju na hromozomu koja je odgovorna za ovaj poremecaj ali se sa ciljem odustalo od daljeg istrazivanja i moguceg lecenja.

Licno nista protiv tih ljudi,jer smatram da je to poremecaj kao imnogi drugi,tipa dijabetes i sl. A kada ne napadate dijabeticare zasto bi i napadali i te ljude.Bolest ko bolest.Na kraju krajeva radio bi popio kafu sa gej osobom nego sa huliganom koji ce mi razbiti glavu samo zato sto navijam za drugi tim ili sam druge nacionalnosti.

Sto se tice EU,neko je jednom rekao da je ulazak Srbije u EU kao da dolazite na zurku na kojoj je sve pojedeno i popijeno.Znaci debelo smo zakasnili,ne samo mi vec i Hrvati,Bugari i Rumuni.
« Poslednja izmena: 15. Mar 2017, 16:39:17 od Baltazar Srbija »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


Americki patriota

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 75692
Zastava
mob
I-mate 30 Pro
sigurno sigurno...


Citat
Анђелина Џоли професорка Лондонске школе за економију

lebe mekani... Smile Smile Smile

oni zato i imaju 300% zaduzenosti... Smile Smile Smile
« Poslednja izmena: 15. Mar 2017, 18:47:50 od inicio »
IP sačuvana
social share
ni bog ne prasta sve...

celavi oces cokoladicu...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
Savet Evrope: Srpski zatvori prenatrpani, petina osuđena za krađu


U Srbiji je za 10 godina broj zatvorenika povećan za trećinu i problem pretrpanosti zatvora i dalje postoji, iako je situacija u tom pogledu malo popravljena, navedeno je u izveštaju Saveta Evrope.

Ukupan broj zatvorenika, uključujući one koji su u pritvoru čekali suđenje, 2015. je bio 10.064, odnosno 142 zatvorenika na 100.000 stanovnika, pokazuje godišnje istraživanje SE.

"To je malo više od srednje evropske vrednosti od 115", saopštio je SE uz napomenu da istraživanjem nije obuhvaćena teritorija Kosova.

U poređenju s 2005, Srbija je 2015. imala oko 30 odsto više zatvorenika, odnosno 36 odsto više zatvorenika na 100.000 stanovnika.

“Problem pretrpanosti traje, iako su indikatori donekle popravljeni: 2015. je bilo 106,4 zatvorenika na 110 mesta u zatvoru, u poređenju sa 110 zatvorenika 2014", navodi se u izveštaju.

U Evropi je u proseku bilo 93,7 zatvorenika na 100 slobodnih mesta, a problem pretrpanosti imaju i Makedonija (138,2), Španija (133,1), Mađarska (129,4), Belgija (127), Albanija (119,6), Francuska (113,4) i Portugal (113).

Prosečna starost zatvorenika u Srbiji bila je 35 godina, žene su činile 3,6 odsto zatvorenika, a stranci 3,5 odsto, znatno manje u odnosu na Evropu u celini, gde su 10,8 odsto zatvorenika strani državljani.

Najveći broj zatvorenika, 22,5 odsto, osuđen je za krađu, 20,5 odsto za dela povezana s narkoticima, a 19,2 odsto za pljačku.

U zatvorima u Srbiji 2014. umrlo je 37 ljudi, gotovo 50 odsto manje nego 2013, ali i dalje više od broja smrtnih slučajeva na prostoru cele Evrope.

Budžet Srbije za zatvorske jedinice 2014. bio je 71,8 miliona evra, a prosečni troškovi po zatvoreniku 19,38 evra dnevno, što je oko 60 odsto manje od proseka članicama SE. Najviše troše Švedska (354 evra dnevno) i San Marino (480), a najmanje Gruzija (5,66).

U zatvorima širom Evrope 2015. bilo je 1.404.398 zatvorenika, što je 6,8 odsto manje nego 2014. Broj zatvorenika na 100.000 stanovnika takođe je opao sedam odsto, sa 124 na 115,7.

Podaci, međutim, pokazuju da je i pored smanjenja broja zatvorenika pretrpanost zatvora i dalje predstavlja problem, a da u trećini zatvora ima više zatvorenika nego mesta.

Rusija je na vrhu liste zemalja s najvećim brojem zatvorenika na 100.000 stanovnika (439,2), a slede Litvanija (277,7), Gruzija (274,6), Azerbejdžan (249,3), Letonija (223,4), Turska (220,4) i Moldavija (219,9).

Najmanje zatvorenika imaju Holandija (53 na 100.000 stanovnika), Finska (54,8), Danska (56,1) i Švedsta (58,6).

Najveće smanjenje broja zatvorenika zabeleženo je u Grčkoj, Hrvatskoj, Danskoj, Severnoj Irskoj, Holandiji, Litvaniji, Rumuniji i Sloveniji, a povećanje u Gruziji, Makedoniji, Turskoj, Češkoj i Albaniji.
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


Americki patriota

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 75692
Zastava
mob
I-mate 30 Pro
Citat
Ердоган: Суд ЕУ покренуо крсташки рат против ислама

 Smile
IP sačuvana
social share
ni bog ne prasta sve...

celavi oces cokoladicu...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
U Srbiji najveći jaz između bogatih i siromašnih


 Nejednakost prihoda u Srbiji je veća nego u bilo kojoj zemlji EU, ali i u Makedoniji i Turskoj, pokazuje novi izveštaj evropskog statističkog zavoda Eurostat. Srbija je i među evropskim zemljama sa najvišom stopom rizika od siromaštva.


U EU petina domaćinstava sa najvišim primanima ima 5,2 puta viši raspoloživi prihod, odnosno prihod nakon oporezivanja i sličnih troškova, nego petina sa najmanjim primanjima, dok je u Srbiji ovaj odnos 9.

Od zemalja obuhvaćenih izveštajem, Srbija je zemlja sa najvećom nejednakošću, a sledi Turska sa razlikom od 8,7 puta, dok je u EU situacija najnepovoljnija u Rumuniji gd je ovaj odnos 8,3.

Raspoloživi prihod je iznos koji se može trošiti ili štedeti, odnosno prihod umanjen za poreze i slična davanja, i smatra se boljim pokazateljem životnog standarda od prihoda po stanovniku.

Izvesna razlika u primanjima smatra se pozitivnom, kao podsticaj za rad, inovacije i usavršavanje, ali se veliki raspon povezuje i sa siromaštvom, socijalnom isključenošću, i kriminalom, pokazuje izveštaj Eurostata koji se bazira na podacima iz 2015. Godine.

Najmanje razlike u EU beleže se u Slovačkoj I Češkoj – 3,5, dok je razlika ispod 4 i u Finskoj, Sloveniji, Švedškoj, Holandiji i Belgiji.

Austrija, Nemačka, Mađarska, Poljska i još neke zemlje spadaju u privrede sa razlikom u primanjima između 4 i 5, Italija i Portugalija su u grupi zemalja sarazlikom do 6, dok su razlike veće u baltičkim zemljama, Španiji, Grčkoj, Bugarskoj  Rumuniji.

Srbija spada u manjinu zemalja u kojima stariji od 65 imaju nešto veće prihode od mlađih, sa odnosom oko 1,1, a ovo je slučaj u šest zemalja EU – Luksemburgu, Grčkoj, Francuskoj, Španiji, Mađarskoj i Rumuniji, dok je u EU u proseku stariji imaju prihode na nivou 93% ostalog stanovništva.


Situacija je najnepovoljnija u Estoniji, Letoniji, Bugarskoj, Litvaniji, a slede Malta, Danska, Švedska i Belgija, gde stariji imaju ispod 80% prihoda ostatka stanovnišva.

Napominje se da bitj nizak odnos mogao da bude odraz visine penzija.

Svaki peti u Srbiji u riziku od siromaštva

Srbija je takođe među zemljama u kojima je najviši rizik od siromaštva, meren udelom ljudi koji imaju primanja ispod 60% srednjih primanja u zemlji (medijane).

Po ovom pokazatelju, najnepovoljnija situacija je u Rumuniji – 38,2% i Španiji, dok su iznad evropskog proseka od 25% još i Grčka, Bugarska, Italija, Portugalija. Slovačka, Litvanija i Letonija.

Srbija je tik iza Rumnije sa 37,6%.

Najmanji rizik od siromaštva je u Finskoj (13,2%), Francuskoj (15,7%), dok je u Nemačkoj oko 22%, a u Hrvatskoj nešto iznad 25%.

Kada je reč o srednjem prihodu, odnosno iznosu od kojeg polovina stanovništva ima više a polovina manje, Srbija je prema podacima Eurostata za 2015. pri samom evropskom dnu, sa godišnjim neto iznosom od 2.591 evro za stanovništvo iznad 18 godina, što je rast u odnosu na 2014. kada je bilo 2.444. Prosek za EU je 16.580 evra, najviši priod je u Luksemburgu sa višie od 40.000, sledi Danska sa oko 28.000, Francuska i Nemačka su  negde iznad 20.000, a najniži prihod je u Rumuniji – 2.410,
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
Просечан Србин задужен са две и по зараде, Словенац са четири


Политички односи Србије и Словеније никада нису били бољи, а то се посебно односи на економску размену – рекао је словеначки амбасадор у Београду Владимир Гаспарич. Србија је прво извозно тржиште после земаља Европске уније, а словеначке компаније су инвестирале милијарду и 200 милиона евра. На другој страни, Србија у Словенији инвестира у туризам.

Словеначка дипломатска и економска елита вечерас је у Београду на једном месту. Словенци кажу да су Срби талентовани за бизнис, али да је будућност у приватној иницијативи, а мање у трци за радним местом у државној служби. У Словенији је обрнуто, па то објашњава чињеницу да 400 словеначких предузећа у Србији запошљава 30.000 радника.

и, Србија у Словенији инвестира у туризам.

Словеначка дипломатска и економска елита вечерас је у Београду на једном месту. Словенци кажу да су Срби талентовани за бизнис, али да је будућност у приватној иницијативи, а мање у трци за радним местом у државној служби. У Словенији је обрнуто, па то објашњава чињеницу да 400 словеначких предузећа у Србији запошљава 30.000 радника.
Припремио Драган Стојев
Your browser does not support the video tag.

"Срби су постали први гости у нашим бањама – 100.000 Срба прошле године је посетило Словенију и невероватан је тренд – за 18 одсто се повећао долазак српских туриста у Словенију, што је рекордно", рекао је Гаспарич.

Иако је просечан Србин задужен са 936 евра или две и по просечне месечне зараде, и чини нам се да је то јако много, за европске параметре – није тако, јер просечан Словенац дугује своје четири месечне зараде, а просечан Хрват је задужен на скоро пет плата. Зато банкари најављују експанзију кредитирања у Србији, посебно за стамбене позајмице.

Просечан Словенац у кредитном уделу за отплату стамбених позајмица у просеку одваја 18 одсто прихода, док је у Европској унији тај удео око 37 процената.

"Ми смо почели са једном јасном стратегијом раста, јасном потпором локалном становништву и сад у последњој години имамо резултате – брзи раст активе и у становништву и у бизнису. Ми верујемо да је српско тржиште најзначајније поред словеначког, и ту ћемо интензивно улагати наредних година", рекао је председник Извршног одбора Банке НЛБ у Словенији Блаж Бродњак.

Банка НЛБ не би кренула у експанзију улагања у региону да се није решила ненаплативих потраживања која је свела на једноцифрени ниво, али је пре тога велики део дуга или рефинансирала или отписала.
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


Americki patriota

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 75692
Zastava
mob
I-mate 30 Pro
englez sa deset....

IP sačuvana
social share
ni bog ne prasta sve...

celavi oces cokoladicu...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
Хан: Руси нас само мало нервирају


Русија је на Балкану само војни, али не и економски фактор, рекао је Јоханес Хан у интервјуу бечком дневнику "Стандард".

Европски комесар за проширење и суседску политику Јоханес Хан рекао је да "нас Руси само мало нервирају и да је то све што чине" и навео да би ЕУ требало да има више самопоуздања, позабави се њиховим утицајем, али не и да стоји као "зец пред змијом".

На питање колико је важно да Западни Балкан буде мање зависан од руских енергената, Хан је одговорио да је зависност од руске енергије зачуђујуће ниска.

"У Србији је реч о само десет одсто укупне потрошње. Ту се више ствара неки имиџ. У Србији је Аустрија највећи инвеститор, инвестирала је четири пута више од Руса. Русија је само војни, а не и економски фактор и на то мора да се указује", подвлачи Хан.

Рекао је да забринутост ЕУ на Балкану није присутна због утицаја Русије, већ етничких тензија и нестабилности.

"Јасно је да нестабилност може бити подстицана и од трећих страна из различитих крајева и канала. То само подстиче даље 'домаћу' нестабилност. ЕУ има интерес да у непосредном суседству влада стабилност. Због тога ћемо, као ЕУ, независно од политике владе САД, предводити у бризи за Западни Балкан", поручио је Хан.

Подсетио је да је Савет ЕУ, на последњој седници, подвукао европску перспективу за земље региона и додао да осећа обавезу да се лично ангажује како би земљама Западног Балкана помогао у достизању тог циља.

Негирао је спекулације да ће бити "лајт чланства" у ЕУ, додајући да не постоји нити једна иницијатива у том смеру. Све земље Западног Балкана, према његовим речима, имају перспективу пуноправног чланства.

"Када и да ли ће до тога доћи зависи наравно од напретка сваке земље засебно. Ја сам противник Европе две или више брзина. Разумем да поједини кажу да би требало брже напредовати, али упозоравам на опасност да се тако нешто институционализује или учврсти, јер ће онда бити тешко да се то поново промени", указао је Хан.

Навео је да је Црна Гора отворила 20 поглавља, а Србија осам, док су остале земље региона далеко од тога.

Црна Гора је, како каже, очигледно стрепила да би могла изгубити предност коју има стварањем заједничког тржишта.

"Међутим, успео сам да те стрепње уклоним и Црногорци су схватили да и њима заједничко тржиште региона помаже да брже напредују, јер се тиме примењују делови заједничког европског тржишта. Многи елементи заједничког тржишта могу већ сада да функционишу, пре приступа Црне Горе", објаснио је Хан.

Заједничко тржиште, према његовим речима, битно је како би се становништву показале конкретне предности приступног процеса, а истовремено то помаже земљама у припреми за чланство у ЕУ.

Хан очекује да би на Самиту земаља Западног Балкана у Трсту у јулу требало да буде потписан споразум о намерама за формирање заједничког тржишта и додаје да је неопходно још радити на "уклањању стрепњи Црне Горе и Косова".

У том документу, како објашњава, требало би већ утврдити који би били садржаји, а уз то и да садрже мапу пута, јер је неопходно усвајати националне законе.
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 288 289 291 292 ... 323
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 26. Apr 2024, 15:24:04
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.1 sec za 15 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.