Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 24. Apr 2024, 00:53:21
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2 3 4
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Zasto se kaze...  (Pročitano 25651 puta)
16. Sep 2013, 11:26:57
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
Browser
Mozilla Firefox 23.0
mob
Nokia 
"da kucnem u drvo da ne cuje zlo", "kosta ga ko Svetog Petra kajgana", "ima puter na glavi", "odvojiti zito od kukolja".. Zvuce poznato, zar ne? Smiley Verujem da smo svi nekad upotrebili neki od takvih pojmova a da se nsimo zapitali zasto se bas tako kaze vec to radimo ili govorimo zato sto se tako kaze. Zasto se tako kaze? To su takozvani frazeologizmi ili frazemime, fraze, skup dve ili vise reci kojima se lakse i efektivnije opisuju neke situacije u zivotu. Ovde ce biti data objasnjenja za neke od njih, ako znate neki izraz a ne znate sta znaci i zasto se to kaze ili znate objasnjenje za neki dobrodosli ste. A ko zna, mozda cemo neki novi i nauciti Smiley
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 23.0
mob
Nokia 
Kakva je to bila kajgana, kad se do dana danasnjeg zadrzala u izrazu, kojim se oznacava velika, izuzetna skupoca. Zasto se vezuje za ime svetog Petra?

Kosta ga k'o Svetog Petra kajgana

Izraz je, pre svega, dvoznačan. Prema jednom značenju, to je kajgana namenjena svetom Petru, a nekoga je skupo koštala, a prema drugom, reč je o kajgani koja je skupo koštala samoga svetoga Petra.

U grčkom jeziku postoji poslovica “Skupa li je kajgana svetog Đorđa!” Prema legendi, neki dečko načini svetom Đorđu kajganu i odnese je u crkvu. Naiđu četiri stranca, trgovca, da se pomole Bogu, vide kajganu i pojedu je. Ali svetac učini čudo i ne mogoše izaći iz hrama dok svaki od njih ne položi veliki zlatni novac. Kad su izašli iz crkve, rekoše: “Sveti Đorđe, mnogo ti je skupa kajgana; nikad je više nećemo od tebe kupovati.” Priča je, očito, prenošena uz izmenu imena.

U pesmi Jove Jovanovića Zmaja “Skupa kajgana svetoga Petra” govori se o tome kako su Isus Hristos i apostol Petar hodili po svetu da kušaju ljude. Uz to, “Hristos kuša još i Petra svoga.” Jedne večeri zanoćiše u kolibi uboge udovice Rajke, koja je imala mnogo nejake dece. Ona ih lepo dočeka i ponudi im kajganu za večeru. Hristos to odbije i ode na slamu da spava, upozorivši svetog Petra: “Ne založi večerice njene / večerice deci zgotovljene.” Petar, kome je bilo dosta gladovanja, ne posluša Isusa, dohvati se kajgane, ali se ona u istom času okameni, tako da je nije mogao jesti.

Sledećeg jutra, Isus izrekne Petru tešku pokoru: “Ja ću dalje, ti ostani ovdje. / Okrst prosi, pak joj djecu hrani, / dok se vratim, da ih zdrave nadjem.”

I tako je sveti Petar dugo hodao od kuće do kuće proseći i hraneći decu sirote Rajke. A kad se Isus vrati i upita ga: “Je l’ sve dobro, pa da te opraštam?” Petar mu, satrven i izmozden, odgovori: “Sve je dobro, milom tebi hvala! Al kajgana skupo me je stala.”

Po drugoj verziji, sveti Petar je dobio debele batine od nekog domaćinam u čijoj je kući zanoćio zajedno s Hristom, zato što je, ne pitajući ga, spremio i pojeo kajganu. Tako ga je kajgana opet skupo stajala.

Do dana današnjeg, u narodu je ostala izreka “košta ga ko svetog Petra kajgana” u značenju “platiti za nešto veoma visoku cenu”.
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 23.0
mob
Nokia 
Svaki put kada neko prokomentariše nešto dobro ili se dogodi neki povoljan preokret, čovek kucne u drvo i obično kaže: "Da kucnem u drvo da ne čuje zlo."

Ovo je najzastupljeniji vid sujeverja, koji se zansiva na starom verovanju da su bogovi živeli u drveću koje je raslo po šumama. Kad je neko dolazio da moli nekoga od tih bogova ritual je zahtevao najpre da dodirne koru drveta. Ako bi mu se ta želja kasnije ispunila, on je ponovo dolazio do tog drveta da kucne u njega, što je bila poruka bogu da je molba urodila plodom, a u isto vreme i gest zahvale.

Istovremeno postojalo je verovanje da oko drveća obleću i duhovi koji su ljubomorni na ljudsku sreću i koji su činili sve da osujete svaki dobar razvoj dogadjaja. Kucanje u drvo imalo je i tu svrhu da "zagluši uši" tim duhovima da ne bi čuli da je želja ispunjena.
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 23.0
mob
Nokia 
Svako od nas čuo je bar jedan od sledećih izraza: "Od Kulina bana", "Od Kulina bana i dobrijeh dana", "Nemoj da mi pričaš od Kulina bana" ili "Razvezao od Kulina bana". Reč je, naravno, o jednom od vladara bosanske srednjovekovne države - banu Kulinu (1180-1204). S gledišta jezika, pobrojane krilatice, same po sebi, označavaju vremensku odrednicu i one su u narodnoj svesti pomalo maglovit pojam nekih davnih vremena. Istovremeno, njihova jezgrovita poruka ukazuje na blagostanje koje se vezuje za ličnost Kulina bana.

Još je dubrovački benediktinac Mavro Orbin u znamenitom delu "Kraljevstvo Slovena", objavljenom na italijanskom jeziku u Pezaru 1601. godine, zabeležio narodno sećanje na srećne dane i izobilje u Kulinovo doba. Istovetno predanje o bosanskom vladaru nalazi se i u spisu Orbinovog savremenika i sugrađanina Jakova Lukarevića. Ovo narodno verovanje, koje je svakako nastalo pre pomenutih dubrovačkih pisaca, ne samo da se održalo do novijeg doba nego se vremenom širilo i poprimalo nove mitske nanose.

Šta kažu istorijske činjenice? U početku su se istoričari našli u velikoj nedoumici jer Kulinovu omiljenost nije bilo moguće objasniti ni ličnošću, o kojoj se gotovo ništa ne zna, ni vladavinom koja se, prema sačuvanim svedočanstvima, nije izdvajala ni od prethodnika ni od naslednika. Štaviše, ni opšte političke prilike u tadašnjoj bosanskoj državi, smeštenoj izmedju Vizantije i Ugarske i izloženoj dvostrukom pritisku, ne daju uporište za formulaciju "Od Kulina bana i dobrijeh dana". Ni o kakvom blagostanju, koje bi se kasnije tako dugo pamtilo, nije se moglo govoriti. Zašto Kulin ban a ne, na primer, Tvrtko I Kotromanić (ban 1353-1377, kralj 1377-1391), najveći vladar srednjovekovne Bosne?

Ipak, postoji objašnjenje! Istoričari su ga naslutili i obrazložili na osnovu jednog stvarnog izvora. Reč je o diplomatičkoj ispravi, vrsti izvora kojima, ako su autentični, istoričari poklanjaju puno poverenje. U pitanju je povelja Kulina bana, inače najstariji ćirilički dokument bosanskih vladara, koja je izdata Dubrovčanima. Ovom ispravom Kulin je dubrovačkim poslovnim ljudima jemčio slobodu trgovine bez uobičajenih carina.

Radilo se, dakle, o jedinstvenoj, nesvakidašnjoj povlastici koju su Dubrovčani uživali samo u Bosni, ali ne i u okolnim državama. Dogodilo se da su kasnije Dubrovčani izgubili pomenutu privilegiju, pa su otuda nastali vajkanje i žal za starim, dobrim vremenima. Naravno, nije slučajno što su upravo u Dubrovniku, kao nostalgično sećanje na zlatno doba njegovog poslovanja, uobličene prve izreke o bosanskom banu. U kolektivnom sećanju žitelja Dubrovačke republike on je upamćen kao dobrotvor koji je doprineo njihovom izobilju i blagostanju, pa, tako, u gradu pod Srdjem nalazimo istorijsku podlogu "dobrijeh dana" Kulina bana.
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 23.0
mob
Nokia 
Zašto se kaže zvezda vodilja

Ovaj izraz potiče iz Novog zaveta, knjige koja opisuje zivot i delovanje osnivača hrišćanske religije – Isusa Hrista Nazarećanina.

Rođenje Hristovo, datum od kojeg se računaju godine po današnjem evropskom i međunarodnom kalenaru, označeno je kao dolazak novog mesije – spasitelja ljudskog roda. (Pre njega je to bio Mojsije).

Vest se pronela Judejom i među vlastodršcima je zavladao veliki strah. Evo opisa tog događaja, iz Vukovog prevoda Novog zaveta, u Jevanđelju po Mateju:

“A kad se rodi Isus u Vitlejemu Judejskome, za vremena cara Iroda, a to dođu mudraci od istoka u Jerusalim i kažu:

”Gde je car judejski što se rodio? Jer smo vidjeli njegovu zvijezdu na istoku i došli smo da mu se poklonimo.”

Kad to čuje car Irod, uplaši se, i sav Jerusalim s njim.

I sabravši sve glavare svešteničke i književnike narodne, pitaše ih: “Gde će se roditi Hristos?”

A oni mu rekoše: “U Vitlejemu Judejskome, jer je tako prorok napisao:
“I ti Vitlejeme, zemljo Judina, ni po čem nijesi najmanji u državi Judinoj: jer će iz tebe izaći čelovođa koji će pasti narod moj Izrailja.””

Onda Irod dozva tajno mudrace, i ispitivaše ih kad se pojavila zvijezda.

I poslavši ih u Vitlejem reče: “Idite i raspitajte se dobro za dijete, pa kad ga nađete, javite mi, da i ja idem da mu se poklonim.”

I oni, saslusavši cara, pođoše: a to i zvijezda koju su vidjeli na istoku iđaše pred njima dok ne dođe i stade odozgo gdje bješe dijete.

A kad vidješe zvijezdu gdje je stala, obradovaše se veoma velikom radosti.

I ušavši u kuću, vidješe dijete s Marijom materom njegovom i padoše, i pokloniše mu se; pa otvoriše dare svoje i darivaše ga zlatom i tamjanom i smirnom.”

Po tome je zvezda za kojom su išli i koja ih je dovela do mesta rođenja Hristovog nazvana zvezda vodilja. Taj se izraz danas upotrebljava u značenju: “ono što nekoga vodi u životu, putokaz”.

Slično značenje ima i izraz ideja vodilja ili misao vodilja.
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 23.0
mob
Nokia 
Zašto se kaže obećana zemlja

Ovaj izraz potiče iz Svetog pisma. U Starom zavetu, u Knjizi Izlaska, na mestu gde se govori o oslobađanju Jevreja iz egipatskog sužanjstva, ima i sledeći detalj:

Pošto se javio Mojsiju u vidu plamtećeg grma i naredio mu da se izuje, jer stoji na svetoj zemlji, Gospod Bog najavljuje izbavljenje jevrejskog naroda:

“Video sam nevolju naroda svoga u Egiptu i čuo sam vapaj njegov od zla što mu učiniše mučitelji njegovi, jer znam muke njegove. Zato sam sišao da ga izbavim iz ruku egipatskih i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju dobru i prostranu, u zemlju u kojoj teče mleko i med.”

Ta zemlja koju je Bog obećao Jevrejima (otud izraz obećana zemlja) bila je, u stvari Kanaan, kako su stari Egipćani zvali područje zapadno od reke Jordan do Sredozemnog mora, odnosno današnji Palestina I Izrael.

Iako ove teritorije odvajkada potresaju ratni sukobi, opstao je izraz “obećana zemlja” u značenju bogata, srećna zemlja, zemlja u kojoj bismo voleli da živimo jer verujemo da tamo teče med i mleko, te da nema nevolja koje opterećuju našu zemlju. Obećanom zemljom se najčešće nazivaju Sjedinjene Američke Države, ali je, takođe, poznato da susret sa istom vrlo često dovodi do razočaranja.
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 23.0
mob
Nokia 
Zašto se kaže vrzino kolo

Ovaj izraz se u našem savremenom jeziku koristi uglavnom u značenju: “začarani krug”, “koloplet”, “zavrlama” ili “vrtlog, zbrka, haos” i sl. Veliki rečnik SANU daje sledeća značenja:
1. prazn. začarano mesto gde se skupljaju vile, veštice, vampiri i sl.
2. prazn. igra koju igraju vile, veštice i sl.
3. fig. metež, uzburkanost; začarani krug.

Kao svedočanstvo da je izraz nastao iz narodnog praznoverja imamo i Srbski rječnik iz 1818. g., u kome Vuk Stefanović Karadžić piše:

“Vrzino kolo, n. Srblji pripovijedaju, da neki đaci, kad nauče dvanaest škola, otidu (nji 12 mora biti) na v r z i n o k o l o (da dovrše sa svim i da se zakunu. A đe je to vrzino kolo? i šta je? Bog bi ga znao). I onđe nekakvu osobitu knjigu čateći nestane jednoga od nji dvanaest (odnesu ga djavoli ili vile), no oni ne mogu poznati koga je nestalo. (Taj je bio na vrzinu kolu – govori se za čoveka koji je mlogo učio.)

Takovi đaci se poslije zovu Grabancijaši, i idu sa đavolima i sa vilama, i vode oblake u vrijeme grmljave, oluje i tuče…”

Iz ovakvih predstava o začaranim mestima, gde se u zajedničko kolo spliću vile, vampiri, đavoli i đaci vilenjaci, mestima koja su običnim smrtnicima nedokučiva, poniklo je i današnje značenje izraza vrzino kolo – “začarani krug”.

Kako izaći iz vrzinog kola? Možda tako da se oslobodimo veštica i vampira koji su nas u to uvukli. Smiley
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 23.0
mob
Nokia 
Zasto se kaze "Spanska sela"

Kаd je nekome nešto potpuno nerаzumljivo, dаleko, ili strаno, nepoznаto, kаžemo obično dа su to zа njegа špаnskа selа.Zаšto bаš "špаnskа", zаšto ne "nemаčkа", "frаncuskа" ili "porugаlskа", nаprimer? I zаšto u množini, а ne u jednini: špаnskа selа, а ne itаnsko selo? Nа krаju, zbog čegа se nešto nepoznаto i nerаzumljivo veže uprаvo zа selа, а ne zа nešto drugo (šumu ili džunglu i sl.)?Opširаn i obrаzložen odgovor nа svа tа pitаnjа dаje romаnist Kаrlo Brudor jednom jezičkom čаsopisu  (1974). Uz njegovа objаšnjenjа, podаtke iznesene u knjizi Nemаčko-srpskohrvаtski frаzeološki rečnik Pаvice Mrаzović i Ružice Primorаc i neke nаpomene prof. Ivаnа Klаjnа, moguće je sа sigurnošću objаsniti poreklo i izvorno znаčenje izrаzа špаnskа seš, koji se, inаče, u nаs veomа često upotrebljаvа.

Pre svegа, trebа reći dа je to doslovаn prevod odgovаrаjućeg nemаčkog izrаzа spanische Doifer, s istim znаčenjem kаo i kod nаs. Brudor tvrdi dа je tаj izrаz u nemаčkom jeziku prvi upotrebio JohаnVolfgаng Gete u svom čuvenom sentimentаlnom romаnu Jаdi mlаdogа Verterа (1774). U nаjstаrijem srpskom prevodu togа Geteovog delа (Brаnko Mušicki, Mаlа bibliotekа III-V, Mostаr 1905) rečenicа u kojoj stoji pomenuti izrаz glаsi ovаko: "To su bilа zа poslаnikov mozаk špаnskа selа, i jа se preporučim dа se ne bih morаo još više žučiti zbog dаljeg nerаzumnog govorа."Ako je ovаj podаtаk tаčаn, tj. аko nemа rаnijih prevodа Verterа, to bi ondаznаčilo dа je izrаz špаnskа selа preuzet iz nemаčkog u nаš jezik početkom dvаdesetog vekа, tаčnije 1905. Kаsnije je on iz literаture prešаo u svаkodnevni govor tаko dа je dаnаs široko poznаt i rаsprostrаnjen.

Zаnimljivo je kаko je izrаz špаnskа selа nаstаo u nemаčkom jeziku, posebno s obzirom nа činjenicu dа u istom tom jeziku postrji i mnogo stаriji izrаz češkа selа (bdhmische Doifer), koji se pojаvio negde u drugoj polovini sedаmnаestog vekа, nаkon Tridesetogodišnjeg rаtа (1618-1648). Nemаčkim vojnicimа, koji su u toku togа rаtа prolаzili kroz Češku, slovenskа imenа selа zvučаlа su čudno, strаno, bilа su im nerаzumljivа. Tаko je nаstаo izrаz češkа selа (bdhmische Doifer) u opštem znаčenju "nešto strаno, nerаzumljivo".

Ostаje dа se objаsni zаšto su Nemci umesto bdhmische Doifer (" češkа selа") počeli govoriti spanische Dorfer (" špаnskаsem").Beh pomenuti istrаživаč (K. Brudor) smаtrа dа je do togа došlo ukrštаnjem dvаju nemаčkih izrаzа: 1) bdhmische Doifer ("češkа selа") i 2) das kommt mir spanischfor (doslovno: “to mi dođe špаnski", u znаčenju: "to mi je nerаzumljivo"). Nemci su, nаime, ono što je dolаzilo iz dаlekog špаnskog jezikа osećаli kаo strаno i nerаzumljivo.

Tаkvi su izrаzi, s istim znаčenjem, stvoreni i u drugim jezicimа, npr. u špаnskom esto  es griegopara mi (bukvаlno: "to je grčki zа mene"), isto kаo i u engleskom: it's Greek to me. Špаnci kаžu i esto es arabigo para mi ("to je аrаpski zа mene"), a Frаncuzi: c'estdu chinois ("to je kineski") ili c'est l'hebreu ("to je jevrejski") itd. Svugdeje ime slаbo poznаtog jezikа dobilo opšte znаčenje nečeg nepoznаtog, odnosno nerаzumljivog. Zа Nemce je strаn i nepoznаt bio špаnski, zа Špаnce grčki ili аrаpski, zа Frаncuze kineski ili jevrejski i tаko redom. Zа nаsje, opet, presudаn bio nemаčki uzor, jer je u tom jeziku umesto češkа selа, ukrštаnjem, nаstаo izrаz špаnskа selа, koji je, kаko smo videli, direktno preuzet u srpski jezik preko Geteovog delа.
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 24.0
mob
Nokia 
Zasto se kaze "nisam pao s kruske"

„Nisаm pаo s kruške“ - reći će neko kаd hoće dа istаkne kаko nije lud, glup, nаivаn, blesаv, budаlа i sl. Zаšto bаš s kruške? Zbog čegа su glupost, smušenost, neljubаznost i slične negаtivne ljudske osobine povezаne uprаvo s tim, а ne sа nekim drugim drvetom ili voćkom (recimo, jаbukom, ili trešnjom i sl.)? Objаšnjenje zа to može se nаći u knjizi Rečnik srpskih nаrodnih verovаnjа o biljkаmа. „U suprotnosti sа jаbukom“ - piše tu Čаjkаnović - „kruškа se smаtrа zа zlo drvo, zа drvo zlih demonа. U nаrodnim pripovetkаmа pod kruškom skupljаju se đаvoli… Nа krušci nаlаzi se i vešticа.

Dа kruškа može imаti zа veštice privlаčnu snаgu, vidi se i iz jedne slаvonske vаrijаnte poznаte formule koju veštice govore kаd se mаžu mаšću dа bi poletele: ’Ni o klаdu ni o pаnj, ni o drvo ni o kаmen, ni o krušku Todorovu’. Stаrа kruškovа drvetа kod nаšeg su nаrodа nа zlu glаsu.“ Iаko je kruškа, po Čаjkаnoviću, „u stаroj religiji, izvesno, imаlа bolji ugled i čаk uživаlа izvestаn kult“, zа štа se nаvode i brojni primeri, nаš nаrod ju je uglаvnom doživljаvаo kаo „zlo drvo“, nа kome se skupljаju demoni, đаvoli, veštice i drugа zlа čudovištа, pа čаk i sаmа Smrt.

Zаto je one koji bi se slučаjno nаšli u tom društvu, nа krušci, pа pаli s nje, nаrod smаtrаo ludim, glupim, nerаzboritim i sl. Tаko su, ondа, nаstаli i ustаljeni izrаzi: kаo dа je pаo (pаlа) s kruške - „zbunjen, smeten, smušen“ ili „zbunjenа“, „smetenа“, „smušenа“ i sl., nisаm (nisi, nije itd.) pаo s kruške, u znаčenju: „nisаm (nisi, nije itd.) lud, budаlа, glup, ogrаničen i sl.“
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 24.0
mob
Nokia 
Zasto se kaze "to je njegovo maslo"

Kada sumnjamo da je neko kriv sto nam ovo ili ono nije poslo za rukom, sto nam je neki plan osujecen, mi obicno kazemo "to je njegovo maslo". Zasto?

Treba, pre svega, znati da, u ovom slucaju, "maslo" ne znaci buter. Izreka o kojoj govorimo vodi poreklo iz davnog vremena, kada se maslom zvalo osveceno ulje koje se prinosilo na zrtvu bogovima. Ako znamo da je sveto ulje pre svega bilo maslinovo, onda ce nam biti razumljivo zasto se ono u narodu zvalo maslom.

"To je njegovo maslo", znaci, doslovno sledece: on je prineo maslo na zrtvu bogovima, kako bi ih izmolio za tu i tu stvar, tj. da pokvari nase planove.
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3 4
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 24. Apr 2024, 00:53:21
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.086 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.