Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 13:19:08
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 41 42 44 45 ... 47
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Pozorišne premijere  (Pročitano 360986 puta)
Mudrijas Burek Foruma
Legenda foruma


"I'm not always right, but I'm never wrong"

Zodijak
Pol
Poruke 49711
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 42.0
Citat
Premijera Joneskovog "Makbeta" 8. novembra u Ateljeu 212

Odliiicna predstava! O Anici mislim da ne treba nista ni da kazem, ona je toliko talentovana da sve sto odradi je dobro. Scenografija odlicno zamisljenja kao i kostimi. Pohvale idu i mladim snagama Ateljea. Smeh tokom predstave i zasluzeni veliki aplauz na poklonu. Tako da, mozete i da svratite  Smile

IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Mudrijas Burek Foruma
Legenda foruma


"I'm not always right, but I'm never wrong"

Zodijak
Pol
Poruke 49711
OS
Windows 7
Browser
Chrome 46.0.2490.86
Premijera sad skoro bila, evo priloga - ja jos nisam nacisto da li cu otici ovo da gledam (samo zbog teme predstave) - kazu da su dobro odradili posao, pa ko voli  Smile



IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 48.0
Premijera Šekspirovog Hamleta u JDP


Premijera Šekspirovog Hamleta u režiji Aleksandra Popovskog biće održana u subotu 17. septembra u 20h na Sceni “Ljuba Tadić” Jugoslovenskog dramskog pozorišta.





Prevod Živojin Simić i Sima Pandurović

Reditelj - Aleksandar Popovski

Adaptacija - Goran Stefanovski

Scenografija - NUMEN i Ivana Jonke

Kostimografija - Maria Marković

Kompozitor - Kiril Džajkovski

Dizajn video-projekcija - Lana Cavar i Timy Šarec

Scenski pokret - Sonja Vukićević

Scenski govor - Ljiljana Mrkić Popović

IGRAJU

Hamlet - NEBOJŠA GLOGOVAC

Gertruda - JASNA ĐURIČIĆ

Klaudije - NIKOLA RAKOČEVIĆ

Ofelija - JOVANA STOJILJKOVIĆ

Polonije - GORAN ŠUŠLJIK

Duh Hamletovog oca - VLASTA VELISAVLJEVIĆ

Grobar - BOJAN DIMITRIJEVIĆ

Rozenkranc / Stražar - MILOŠ SAMOLOV

Gildenstern / Stražar - BORIS MILIVOJEVIĆ

Fortinbras - MILAN MARIĆ

HAMLET

live, die, repeat…

Nova postavka tragedije Hamlet Jugoslovenskog dramskog pozorišta izraz je potrebe, želje i obaveze naše kuće da dostojno obeleži četiristogodišnjicu smrti najvećeg dramskog pisca u istoriji pozorišta Vilijama Šekspira.

Prema rečima Gorana Stefanovskog, jednog od eminentnijih dramatičara u ovom regionu i autora ove adaptacije – u Hamletu se bitno preispituje ratna groznica, paranoja, spoljnopolitička situacija. Kralj je stalno na štapskim brifinzima. Marširaju vojske, svi su u pripravnosti, vojnici na mrtvoj straži. Logorske vatre, šinjeli… Strani agresori. Policajci u pancirnim uniformama, civilne službe za obezbeđenje. Ludilo princa Hamleta nije samo privatno pitanje, reč je o ludilu cele države.

Nije prvi put da se Hamletu to događa. To se njemu desilo više puta i ranije. A po svemu sudeći, i dešavaće mu se. Živi, umri, ponovi…

Reditelj Aleksandar Popovski, koji je našoj publici poznat po predstavama u JDP – Kandid ili Optimizam, Metamorfoze, za ulogu najslavnijeg tragičkog junaka odabrao je Nebojšu Glogovca.

Aleksandar Popovski: Nosim u sebi sličan problem koji nosi Hamlet: nešto osećam, video sam Duha, znam da je učinjena nepravda. Jer svet današnjice, ovakav kakav je, počiva na nepravdi. Nepravda je na svim nivoima. I svi ljudi s kojima razgovaram, u sebi osećaju da im je učinjena nepravda – na nivou obrazovanja, zdravstva, kulture, ekonomije, ili im je oduzeta imovina – nepravda je u svakoj pori društva. U stvari, ova društva koja su nastala posle pada Berlinskog zida napravljena su na velikim nepravdama i prevarama. (...)

Hamlet je tragedija, ali kriza donosi razrešenje. Mrtvo more, mrtva sredina ne donosi razrešenje. Hamlet je nešto što se rađa svakih nekoliko godina, zato se on vraća i izlazi iz groba. Hamlet su procesi, otvaranje novih poglavlja. Hamlet dolazi da kaže da je napravljena nepravda, da osvetli, da uzburka duhove. Hamlet dolazi zajedno s duhovima da razmrda stvar. Zato se on stalno vraća. To je jedna od najpostavljenijih drama na svetu. I on donosi proleće. Verujem da nepravda ne može ići u nedogled; u jednom trenutku će udariti na zid. I to uskoro. Svet ne može predugo stajati na nepravdi. Sad mi se čini da je vreme da se nepravda isrpavi.

ALEKSANDAR POPOVSKI

Rođen je u Skoplju u Makedoniji. Diplomirao na Univerzitetu „Kiril i Metodije”, a profesori su mu bili Slobodan Unkovski i Stole Popov. Kao reditelj debituje 1992. dramom Dejana Dukovskog Džin i sedam patuljaka (Gradski teatar, Veles).

U Jugoslovenskom dramskom pozorištu je postavio predstave Kandid ili Optimizam po Volteru i Metamorfoze po Ovidiju.

Osim u Makedoniji, često je režirao i u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Danskoj, Austriji, Turskoj, Švedskoj i Italiji.

Izbor predstava: F. G. Lorka Ljubav Perlipina i Belise (nezavisna produkcija, Skoplje); Tek tako, pod oblacima (Pozorište „Mala stanica”, Skoplje i Aarhus Theatre, Kopenhagen, Danska); Daniel Harms Cirkus Printimpram (Pozorište „Mala stanica”, Skoplje); Dejan Dukovski Mamu mu ko je prvi počeo (MNT, Skolje); Marius Ivaškevičius Zatvoreni grad (Teatro Stabile Sloveno, Trst); Šekspir San letnje noći (Gradsko kazalište „Gavella”, Zagreb); Slavko Grum Događaji u mestu Gogi (SNG Celje); Elena Pega Novi prijatelji (Nacionalni teatar severne Grčke, Solun); Ana Lasić Antiridi (SNG, Ljubljana); Molijer Don Žuan (Dramski teatar Skopje i Ohridski letnji festival); Biljana Srbljanović Alisa u zemlji čuda (Atelje 212); Molijer Don Žuan (Dramski teatar, Skoplje); A.P. Čehov Tri sestre (Narodni teatar, Bitolj); Šekspir Bura (Turska drama Teatra manjina u Skoplju); Martin Mekdona Jastučko (SNG, Celje); A.P. Čehov Višnjik (NP Beograd); Georg Bihner Dantonova smrt (Teatro stabile di innovazione del FVG, Udine); Drakula po Bramu Stokeru (SNG, Maribor); Don Kihot po Servantesu (SNG, Maribor); Dejan Dukovski Balkan nije mrtav (Dramski teatar, Skopje); Dejan Dukovski Bure baruta (Satirično kazalište „Kerempuh”); A. M. Koltes Roberto Cuko (Atelje 212); Goran Stefanovski Divlje meso (Dramski teatar, Skoplje); Milena Marković Brodić za lutke (SNG, Ljubljana); Šekspir Hamlet (Universität für Musik und darstellende Kunst Graz, Austria); August Strindberg Gospođica Julija (Turska drama, Skoplje); August Strindberg Put za Damask (SNG, Ljubljana); Henrik Ibzen Per Gint (Kazalište „Gavella”, Zagreb); Mihail Bulgakov Život Molijerov (MNT, Skoplje); Kristofer Hempton Opasne veze (SNG, Maribor); Odiseja po Homeru (koprodukcija teatra Ulysses, kazališta „Gavella“ Zagreb, Ateljea 212, SNP-a i Pozorišta Navigator, Skoplje); Šekspir Na tri kralja (HNK); Vladimir Majakovski Misterija Buffo (SNG, Ljubljana), Karl Šternhajm Iz junačkog života građanstva (MGL, Ljubljana); Šekspir San letnje noći (Gradsko pozorište Istanbul); Goran Stefanovski po Magnusu Hiršfeldu Figurae Veneris Historia (SNG Drama Ljubljana)…

GORAN STEFANOVSKI

Dramski pisac, scenarista i esejista, jedan od eminentnijih savremenih autora u regionu i Evropi.

Osnovao je Odsek dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Skoplju u Makedoniji, 1986, gde je predavao do 1998. Kao istaknuti umetnik i Fulbrajtov stipendista proveo je šest meseci 1990. na Univerzitetu Braun u SAD. U periodu između 1998. i 2000. bio je gostujući profesor na Dramskom institutu u Stokholmu u Švedskoj. Od 2002. predaje na Univerzitetu Kenterberi u Velikoj Britaniji, kao vanredni profesor dramskog pisanja.

Dela Stefanovskog često su izvođena i objavljivana, a donela su mu i mnoga međunarodna priznanja. Stefanovski neprekidno, u teorijskom i praktičnom smislu, istražuje i pomera granice kreativnog pisanja i scenaristike. Zanimaju ga politički problemi i teme kulturnog identiteta.
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 48.0
Atelje 212 novu sezonu započinje "Jesenjom sonatom"





Svoju jubilarnu, 60. sezonu, Atelje 212 započinje 22. septembra beogradskom premijerom predstave "Jesenja sonata" jednog od najznačajnih filmskih i pozorišnih stvaralaca 20. veka, švedskog reditelja Ingmara Bergmana, u režiji Jagoša Markovića.

Jesenja sonata" nastala je 1978. godine, a govori o svetski poznatoj pijanistkinji Šarloti, koja je porodični život podredila karijeri, naročito svoj odnos sa ćerkom. Posle sedam godina neviđanja, Šarlota odlučuje da se odazove Evinom pozivu da je poseti i provede sa njom neko vreme, ne znajući da će u njenom domu sresti i svoju drugu ćerku Helenu, koja je psihički bolesna i gotovo nesposobna da normalno komunicira.

Napetost između majke i ćerke raste, jer je Šarlota ljubomorna zbog toga što je Eva mnogo snažnije povezana sa Helenom nego s njom. U toku drame otkriva se da je Eva bolesna i zbog potpunog nedostatka majčine ljubavi.

Napetost dostiže vrhunac jedne noći kada se u razgovoru razotkriju godinama potiskivani događaji o kojima se u porodičnom krugu do sada nije govorilo. Ono što je trebalo da bude ugodan boravak u porodičnom okruženju, pretvoriće se u niz razgovora preko kojih će majka i ćerka pokušati da razreše godinama potiskivane probleme, koji su prouzrokovali stalni osećaj nedostatka ljubavi i razumevanja.

Iako je pre svega ostao zapamćen kao jedna od najuticajnijih filmskih autora, Bergman se s jednakom posvećenošću bavio i teatrom. U predstavi igraju Tatjana Bošković, Branka Šelić, Mladen Andrejević i Jelena Petrović.

Scenografiju je osmislio Jagoš Marković, a kostime Maria Marković. Predstava je nastala u saradnji sa festivalom Grad Teatar Budva koji ove godine slavio 30 godina od osnivanja i izvedena je 4. jula u Budvi.
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 49.0
Premijera predstave „Sunce tuđeg neba“

Velika hit predstava sezone, multimedijalni šou Dragana Marinkovića Mace, sa elementima smeha, suza, igre, muzike i video projekcija, dovodi svetske pozorišne trendove i u Beograd

Velika hit predstava sezone, multimedijalni šou Dragana Marinkovića Mace, sa elementima smeha, suza, igre, muzike i video projekcija, dovodi svetske pozorišne trendove i u Beograd. Premijeru predstave „Sunce tuđeg neba“ publika će imati priliku da pogleda u četvrtak, 22. septembra, sa početkom od 20:00 časova.

Priča počinje devedesetih godina prošlog veka, gde protagonista ove priče na duhovit način, sa elementima crnog humora, saopštava svoju priču o “bekstvu” od ludila, rata i svih ostalih nemilih događaja kroz koji su prošli narodi s ovog prostora.

Junak ove priče je “višenacionalan i multikulturalan” i kao takav se našao u situaciji da luta svetom tražeći svoje nebo, svoj novi spas. U pokušaju da se prilagodi novoj sredini, junak ove predstave prolazi kroz mnoštvo situacija, obrtaja i stanja koje idu od euforičnog oduševljenja do neuroze, besa i kivnosti.

Konstantno upoređuje svoj novi dom s onim koji je ostavio iza sebe, donoseći zaključke koje će biti obojene zdravim humorom. Predstava je prošarana presecanjem sociokulturnih faktora ovih prostora od navika, kulturnih razlika, različitih etničkih osećanja sa pokušajem odgovara na pitanje ‘zašto smo mi ovakvi, a oni takvi’.

Kraj ovog puta, raseljenog izbeglice, je povratak u zemlju koju je napustio i susret sa potpuno novim svetom, koji pokušava sad da identifikuje. Rasplet šizofrenog stanja dolazi spoznajom da mu je ceo svet kao video igra, a na ekranu se ispisuje “GAME OVER”. Ovo je predstava sa vizuelnim efektima, legendarnom muzikom sa ex YU prostora, plesom i koja nonstop korespondira sa stvarnošću; faktografska je, iznosi činjenice stvarnih događaja iz prošlosti, a žanrovski je tragikomedija kako bi opisala duh vremena koji je iza nas, ali nas i dalje pogađa na nivou posledica prošlosti i dan danas.

Ovaj satirični komad obuhvata različita mesta, vremena i uspon civilizacije s krajem dvadesetog veka gde se provlači još uvek aktuelno pitanje koje prožima vreme i prostor – Ići, ili ostati?
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 49.0
PREMIJERA PROVOKATIVNE PREDSTAVE: “Koštana“ peva o ceni slobode


„Koštana“ u režiji Kokana Mladenovića,posle premijere i nekoliko izvođenja letos u Tivtu, u subotu uveče je premijerno izvedena u Novom Sadu, označivši početak nove sezone u Srpskom narodnom pozorištu

PROVOKATIVNA „Koštana“ u režiji Kokana Mladenovića,posle premijere i nekoliko izvođenja letos u Tivtu, u subotu uveče je premijerno izvedena u Novom Sadu, označivši tako početak nove sezone u Srpskom narodnom pozorištu.

Novosadsku publiku, naviknutu na Mladenovićeva „drugačija čitanja“ domaćih pisaca, ovoj predstavu rađenoj po motivima čuvene drame Bore Stankovića,ova interpretacija talentovane lepe Ciganke nije ostavila ravnodušnom.

Reakcije su bile podeljene, baš kao i u žučnoj polemici poslednjih meseci u kulturnoj javnosti zbog prvobitne odluke reditelja da kostim legendarne Borine Ciganke odene pevaču Boži Vreći.

Jedna od miljenica ovdašnje publike Emina Elor (prvakinja Novosadskog pozorišta (Ujvideki sinhaz) između ostalog i zbog uloge Koštane koju je odigrala pre tri godine sa subotičkim ansamblom (režija Andraš Urban), uskočila je u Mladenovićev komad kao spasiteljka pošto ga je pevač Božo Vrećo napustio uoči tivatske premijere.

U ovoj predstavi Koštana je za mladu Elorovu novi izazov jer ova zanosna Ciganka drugačijim jezikom peva o životu u palanci i pokazuje lezbijske sklonosti.

 U predstavi igraju i Emir Hadžihafisbegović (Hadži Toma), Nebojša Dugalić (Mitke), Radoje Čupić (Marko), Gordana Đurđević Dimić(Kata),Aleksandra Pleskonjić (Salče)...

Premijeri prisustvovali su predsednica skupštine Srbije Maja Gojković, predstavnici pokrajinske i gradske vlasti, predstavnici gradskog veća za kulturu i Bojan Pajtić (DS).

Ostaje neizvesno da li će se ova predstava, rađena u koprodukciji SKC iz Novog Sada, Centra za kulturu Tivat i SNP i ubuduće igrati na sceni najstarijeg srpskog teatra. Upravnik SNP Zoran Đerić kaže da sve zavisi od toga da li će glumci koji dolaze iz tri države, ubuduće moći da usklade svoje obaveze.

IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 49.0
"Ovo nije instant verzija Apokalipse danas"


Treće večeri 50. Bitefa na programu je bila predstava "Urnebesna tama" mladog nemačkog pisca Volframa Loca, u režiji jednog od najmarkantnijih evropskih reditelja Dušana Davida Paržižeka iz Češke i produkciji austrijskog Burgteatra.

Povezujem različite svetove, krizne zone, ljudske probleme i pokušavam da pomognem publici da shvati da mi nekako ponavljamo iste obrasce ponašanja i ono što je meni najvažnije, kao nekom ko živi privilegovanim životom u privilegovanom zapadnom svetu, koliko brzo mogu da izgubim te privilegije. Mislim da je to ono najvažnije što Volfram Loc ovim komadom želi da kaže", objasnio je Paržižek Tanjugu.

Komad, koji se (auto)ironično poziva na knjigu Džozefa Konrada "Srce tame" i na kultni film Frensisa Forda Kopole "Apokalipsa danas", tematizuje aroganciju savremene zapadne civilizacije u percepciji "drugosti", koja pogotovo u današnjoj Evropi proizvodi nerazumevanje i agresiju.

"Mi se bojimo da izgubimo ono što imamo, bojimo se da dođemo u kontakt sa ljudima iz ratnih zona, sa migrantima, pokušavamo da održimo distancu i Loc pokušava da dotakne najvažniji naš strah i pokazuje nam da nismo sposobni da komuniciramo sa ljudima iz tih zona koji nisu privilegovani kao mi", kaže reditelj.

Paržižek smatra da u današnjem svetu nema mesta za strance, jer "Prvi svet želi da sačuva svoje privilegije i veoma su vešti u svom nastojanju da sačuvaju distancu u odnosu na stanovnike trećeg sveta".

"Poslednjih godina sve više radim u zemljama nemačkog govornog područja i uvideo sam da nismo sposobni da komuniciramo sa ljudima kojima je potrebna naša pomoć, sa onima koji samo postavljaju pitanja. To je razlog zbog koga ne možemo da rešimo problem, nismo deo problema ni deo rešenja, jer samo nastojimo da održimo svoj životni standard i da držimo ljude iz drugog i trećeg sveta što dalje od sebe i tog privilegovanog društva kome pripadamo", primetio je Paržižek. Postavljajući pitanje o smislu savremene civilizacije, Loc u svom komadu pokreće i pitanje o smislu savremenog pozorišta, da li je ono mesto pobune ili malograđanskog konformizma.

"Savremeno pozorište treba u gledaocima da izaziva pitanja, ne treba da nudi odgovore, već da bude mesto stalnog dijaloga. Sve dok je otvoreno i detektuje probleme, teme, krize i pomaže publici da ih i ona uvidi, može nešto da promeni", smatra Paržižek. On ističe da savremeno pozorište nije mesto pobune, ali jeste mesto socijalne svesnosti, mesto gde se ljudi okupljaju i diskutuju o različitim problemima sa kojima se suočavaju u tom aktuelnom trenutku.

"Ne verujem u pozorište koje nastoji da opravda sebe time što postavlja realne priče i probleme, migrante na scenu, i samo objašnjava njihove probleme i situacije. To je cinično, to je šou nakaza", kaže reditelj.

"Mi treba da pokušamo da menjamo mišljenje gledalaca, da komuniciramo sa njima na otvoren način, da ih slušamo. U predstavi 'Urnebesna tama' češto se dešava da ljudi odgovaraju na naša pitanja. To nije put u jednom smeru, već dijalog i mislim da savremeno pozorište to može da bude", naveo je on.

O reakcijama publike Paržižek kaže da su u Beču ljudi očekivali nešto drugačije, očekivali su od Burgteatra klasičan komad, "instant verziju Apokalipse danas". "Četiri glumice (koje igraju somalskog pirata, zapadne vojnike, srpskog švercera) pokazuju sve muške klišee, čak i one koji vam ne bi pali na pamet", objasnio je reditelj i dodao da je to prouzrokovalo dosta negativnih reakcija, ali je bilo i onih koji su dolazili na predstavu sa tekstom koji su znali na pamet, te se monolog od 20 minuta sa početka predstave, pretvarao u dijalog sa gledaocima.
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 49.0
Urnebesna predstava Mićka Ljubičića "Danas nam je divno DNO" 16. oktobra u SNP-u


Predstava "Danas nam je divno DNO" jednog od najpoznatijih imena srpskog humora, najpopularnijeg Indeksovca Mićka Ljubičića, premijerno će biti izvedena 16. oktobra u Srpskom narodnom pozorištu.




 Predstava "Danas nam je divno DNO" jednog od najpoznatijih imena srpskog humora, najpopularnijeg Indeksovca Mićka Ljubičića, premijerno će biti izvedena 16. oktobra u Srpskom narodnom pozorištu.

U ovoj predstavi Mićko Ljubičić će pred publikom igrati sedam što izmišljenih što stvarnih likova iz savremenog društvenog, estradnog i političkog života naše zemlje.

Radnju predstave "Danas nam je divno DNO" scenaristi Mićko Ljubičić i Voja Žanetić smestili su delom na jednu vanrednu konferenciju za štampu, a delom na proslavu godišnjice tabloida "DNO" (ime ovog tabloida nastalo je kao skraćenica od "Dnevne novine i oglasi").

Voditelj programa (u interpretaciji glumca Srđana Ivanovića) će, pred imaginarnim fanovima tabloida, intervjuisati šest "najeminentnijih" gostiju sa proslave lista DNO. U jednom trenutku će se pred publikom pojaviti i sedmi, tajanstveni i ujedno "najmegaeminentniji" gost i ujedno spasilac čitave proslave, kada se ispostavi da se pojavio ozbiljan bezbednosni rizik za zvanice na istoj.

 Mićko Ljubičić publici je poznat i po scenarističko-glumačkom doprinosu u legendarnom "Indeksovom pozorištu", a i po tome što je autor kultnih knjiga pod nazivom "Nacionalni park Srbija", autorske TV emisije "Pozovi M... ili će on tebe" i serijala "Lekoviti show", gde je takođe sarađivao sa Žanetićem. Mićko je nekoliko godina i "lečio" Srbiju kroz predstavu "One stvari", a koja je tematiku bračnih obaveza i generalnog seksualnog zdravlja nacije obrađivala sa komične strane.

Nova predstava "Danas nam je divno dno" predstavlja svojevrsnu sinergiju svih dosadašnjih projekata Mićka Ljubičića, a svojom formom ima priliku da postane i jedan savremen, kvalitativni pomak u odnosu na dosadašnje projekte.

Kao i prethodni projekat ("One stvari"), i "Danas nam je divno DNO" je proizvod saradnje sa Ganetom Pecikozom kao producentom i njegovom firmom GMR.

Predstavu je režirao mladi novosadski reditelj Petar Jovanović, koji je između ostalog režirao i popularnu predstavu "Državni Posao".
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 49.0
Branko Đurić Đuro: Rokenrol je borba protiv šljama


Branko Đurić Đuro predstaviće svoju "Đurologiju" Novosađanima 26. oktobra u Srpskom narodnom pozorištu, a u razgovoru za 021.rs govori o svojoj predstavi, svakodnevnici, humoru i rokenrolu.

 Ovaj Sarajlija često se predstavlja kao glumac, reditelj, a na kraju roker, iako bi redosled trebalo da bude obrnut, jer, po sopstvenom priznanju, ničega ne bi bilo da nije rokenrola. Sa "Top listom nadrealista" obeležio je "novi primitivizam" i predvideo tragične događaje u Jugoslaviji. Deset godina od prikazivanja poslednje epizode "Nadrealista", 2001. godine, dobija glavnu ulogu u filmu "Ničija zemlja", koji dekonstruiše ratna zbivanja u Bosni. Film je nagrađen Oskarom za najbolje strano ostvarenje, a Đuro sve više naginje ka Holivudu i Italiji. Sa Bombaj štampom nastupa već tri decenije, a pre dve i po godine predstavlja anti-stendap "Đurologija" koji je do sada videlo preko 80.000 ljudi.

"'Đurologija' je spoj dve reči. Logos kao nauka i Đuros što znači lep, pametan, zgodan, neverovatan i šarmantan. Dakle, to je nauka o lepoti. Šalim se naravno, reč o zbirci mojih iskustava i posmatranja života iz jednog komičnog ugla. Na početku nisam bio siguran kuda će se predstava kretati, ali nakon dve godine neverovatna mi je zainteresovanost za nju. I često me pitaju šta je ključ uspeha, a ja to ne znam, a i da znam ne bih rekao. Ja govorim o stvarima koje ljudi prepoznaju, razmišljamo o istim stvarima i onda je ljudima zanimljiv drugi pogled na njih, jer je reč o svakodnevici o kojoj se ne razmišlja preterano", objašnjava Đurić za 021.rs.

 Deo predstave je baziran na stvarima koje ga lično nerviraju, a to je priča o jednostavnosti. Kako kaže, na filmu je sve pojednostavljeno, što se razlikuje umnogome od realnosti, a ipak se sve to bespogovorno prihvata. Međutim, iako uspeva da nasmeje publiku, priznaje da je taj posao teži nego ranije.

"Humor je pre bio normalna stvar, mogli smo da se smejemo svemu i svačemu. Sada mi humor deluje kao slatki premaz preko gorke pilule da bi je čovek lakše progutao. I publika se razlikuje dosta. Nekada je bila pozitivna u samom startu, čim se pojaviš na sceni oni se smeju, a danas im je potrebno neko vreme da se zagreju i opuste. Verovatno je nekada bilo više razloga za smeh", priča naš sagovornik.

ako je glumio u kultnom filmu "Kako je propao rokenrol" ističe da on zapravo nije propao, i da se to dokazuje svaki put kada se publika pojavi na koncertima Bombaj štampe čiji je on frontmen. Sa druge strane, kaže da je i "Đurologija" rokenrol, jer u njoj postoji bunt.

"Rokenrol je i dalje u buntovničkoj fazi, mada je to možda i dobro, jer pravi rok nikad neće biti mejnstrim. Danas je on jedna borba protiv silnih turbo narodnjaka i svog tog šljama i slabe muzike koja se nagomilala", zaključuje Đurić.

Predstava "Đurologija" će biti izvedena 26. oktobra u Srpskom narodnom pozorištu sa početkom u 20 časova.



https://www.youtube.com/watch?v=LueR40DPHCs
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 87602
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 49.0
"Hamlet" podiže zavesu


REVIJA predstava pod nazivom "Šekspiru u čast", povodom 400 godina od smrti slavnog engleskog pesnika i dramskog pisca, počinje danas i izvodiće se celog meseca na dve scene Narodnog pozorišta.

Prvi zavesu podiže "Hamlet", u režiji Nikole Zavišića i u izvođenju ansambla Drame Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada. Narednog dana, na istom mestu, biće odigrana diplomska predstava "Biti ili ne biti" studenata Akademije lepih umetnosti i medija u klasi profesora Božidara Đurovića i Hadži Nenada Maričića.

Sledeće izvođenje je na Velikoj sceni, 18. novembra, a taj termin rezervisan je za "Henrija Šestog", u postavci Nikite Milivojevića i ansambla nacionalnog teatra. Ujedno, biće to i jubilarno, 50. izvođenje ovog komada koji je premijerno odigran 2012. godine u čuvenom londonskom Glob teatru. Milivojević će se, takođe na Velikoj sceni, sredinom meseca predstaviti sa još jednim naslovom - ovoga puta u pitanju je "Perikle", u izvođenju ansambla Šabačkog pozorišta.

Knjaževsko-srpski teatar iz Kragujevca gostovaće s komedijom "San letnje noći", u režiji Pjera Valtera Polica, a revija se završava 26. novembra na Sceni "Raša Plaović", predstavom "Romeo i Julija", u režiji Nikole Zavišića i u izvođenju ansambla Narodnog pozorišta "Toša Jovanović" iz Zrenjanina.


DIPLOMCI

DIPLOMSKA predstava "Biti ili ne biti" studenata Akademije lepih umetnosti i medija iz Beograda biće izvedena sutra na Sceni "Raša Plaović", u okviru ove revije.
IP sačuvana
social share
Ako se neko i prepozna u mojim porukama to nije do mene već do njega  Smile
Pogledaj profil GTalk
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 41 42 44 45 ... 47
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 13:19:08
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.087 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.