Promjene raspoloženja i energije

Loše raspoloženje, niska razina energije, glavobolje, želučani problemi, nesa­nica, prejedanje, opijanje... svatko od nas na svoj način reagira na stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. i nape­tost zahtjevnih poslovnih rasporeda i života. Netko je možda većinu godine kreativan, energičan i produktivan, ali zimi potone, neumjereno jede i samo spava, kao medo u zimskom snu ili biljka u fazi mirovanja. Netko drugi mož­da tijekom dana osjeća nagle padove energije i raspoloženja koje može popra­viti obrokom brze hrane. Netko se treći možda kroz tjedan dobro nosi s po­slovnim i obiteljskim obvezama, ali ga, čim vikend zakuca na vrata, spopadne nepodnošljiva migrenaSpecifičan oblik glavobolje koja se ponavlja kod pojedinog bolesnika na sličan način zahvaćajući obično polovicu glave..

Ove promjene raspoloženja i energije i način reagiranja na stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. većinu lju­di ne onemoćaju i ne uznemire dovoljno da bi posjetili liječnika ili savjetni­ka i potražili pomoć. Možda ih smatramo neizbježnima, misleći da smo jed­nostavno takvi. Ili ih doživljavamo kao nužne nusproizvode stresnih poslova i obiteljskih obveza. Ali zapravo, ovi kronični problemi izazvani stresom mogu se ublažiti, pa čak i otkloniti relativno jednostavnim promjenama u načinu pre­hrane, tjelovježbi i dnevnom rasporedu.

Jeste li ikad zamijetili koliko se često te uobičajene tegobe čine povezani­ma? Loše ili tjeskobno raspoloženje često je praćeno promjenama u prehrani i spavanju. Stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. ili promjene u prehrani i spavanju mogu izazvati glavobolju. Ponekad razlog nije stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost., nego godišnje doba, vremenske prilike ili doba dana koje izazove naglu promjenu razine energije, raspoloženja i motivacije. Ogro­man broj ljudi najgore se osjeća rano ujutro ili kasno poslijepodne, za oblačnih dana, najveći dio zime ili, kod žena, u danima prije mjesečnice.

Iako stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost., vremenske prilike i godišnje doba svi mogu izazvati loše ras­položenje, glavobolju ili neumjerenu potrebu za hranom, krajnji je uzročnik unutarnji i kemijski.

Bitna prirodna tvar koju zovemo serotoninKemijska tvar koja prenosi informacije od jedne do druge živčane stanice. jedan je odnajmoćnijih tjelesnih modulatora raspoloženja, spavanja i svijesti o boli. Proizvode ga mozak i živčani sustav ljudi i životinja od određenih hranjivih tvari u hrani koju pojedemo. Kolebanja razine serotonina u mozgu mogu izazvati de­presiju, tjeskobu, neumjereno prejedanje, nesanicu, glavobolju i čitavo mnoštvo drugih svakodnevnih problema.

Mnogi lijekovi za popravljanje raspoloženja, od antidepresiva Prozaca do droge ecstasyja (MDMA), postižu svoj učinak povećanjem zalihe serotonina u mozgu. Možete poduzeti korake u prehrani i načinu života kojima ćete pove­ćati svoju zalihu serotonina bez lijekova i dovesti svoje raspoloženje, tek, ener­giju i glavobolju pod nadzor. Ne morate trčati dvadeset kilometara dnevno ili živjeti na sirovom povrću i obranom mlijeku. Nije riječ o „lijeku koji je gori od bolesti". Možete naučiti kako ćete otkloniti padove energije i raspoloženja pravilnim rasporedom obroka i užine i odabirom hrane koja popravlja raspo­loženje. Opuštanje i lagana tjelovježba (na primjer hodanje ili vožnja bicikla) također vam mogu pomoći u nadzoru ili izbjegavanju stresnih reakcija kao što su tjeskoba ili poriv za hranom.

Zanima vas? Čitajte dalje! Prvi je korak shvatiti zašto se naše raspoloženje mijenja i zašto loše raspoloženje tako često izaziva uznemirujuće promjene u spavanju i prehrani.

Kad naše raspoloženje jednostavno nema smisla

Raspoloženja nisu isto što i emocije. Dobro se osjećamo kad se dogodi nešto dobro, loše kad doživimo nešto loše. U odgovor na neku knjigu, film, novin­ski članak, šalu, uvredu ili nešto što se dogodilo nekom našem prijatelju mo­žemo osjećati radost ili tugu. Sretni ili nesretni možemo biti i zbog naših misli, možemo se smijati nečemu što smo samo zamislili ili namrštiti zbog neugod­nog sjećanja.

Naša raspoloženja, međutim, često se čine mnogo svojevoljnijima, kao da imaju malo veze s dobrim i lošim što nam se u svakodnevnom životu događa. Raspoloženja su gotovo kao unutarnji vremenski sustav. Najednom se niotku­da dokotrlja olujna fronta i nađemo se ispod oblaka, mrzovoljni, spori i nemo­guće nam je ugoditi. Ili smo razdražljivi i tjeskobni pa se ljutimo ili zabrinemo zbog sitnica. Kad nam se raspoloženje naglo pokvari, i naše emotivne reakci­je često postaju prigušene ili iskrivljene. Ne smijemo se šalama, gubimo zanimanje za uobičajene aktivnosti i užitke, a svakodnevne gnjavažice i smetnjice najednom se čine malima, možda čak i nepodnošljivima. Loše raspoloženje može se pojaviti niotkuda, ali često je iznenađujuće predvidljivo. Možda ste uglavnom neraspoloženi ujutro („mrzim ustati iz kreveta") ili kasno poslijepodne („samo se vučem"), za oblačnih dana ili većinu zime. Kod mnogih ljudi loše raspoloženje praćeno je porivom za neumjerenim prejedanjem ili opijanjem, ili nekim drugim problemom kontrole impulsa, kao što je kompulzivno kupovanje ili kockanje.

Bluz prejedanja - raspoloženje pada, količina hrane raste

Prejedanje nije onaj divni desert koji jednostavno ne možete preskočiti ili obrok s četiri zvjezdice koji vam plaća tvrtka za koju radite. Prejedanje je neumjere­ni unos hrane i grickanje bez nadzora - poriv da dokrajčite kutiju keksa ili li­tru i pol sladoleda, a samo ste kanili pojesti zalogaj ili dva. Niste gladni, znate da vam je dovoljno, ali ne možete prestati. Možda to što jedete i nije naročito ukusno i zapravo ni ne uživate, ali onih nekoliko minuta koliko radite usti­ma, žvačete i gutate, nekim se čudom osjećate manje deprimirani i pod manjim stresom. Alkohol je također uobičajena samopomoć kod stresa i tjesko­be. Izdržavate čitav dan, ali da biste se navečer opustili potrebno vam je „više od nekoliko čašica".

Ne prejedamo se svi i ne opijamo u odgovor na depresiju, tjeskobu ili stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost.. Velik broj ljudi zajedno s dobrim raspoloženjem gubi i tek, posebice ako su kro­nično deprimirani ili tjeskobni. Preskaču obroke ili nezainteresirano gurkaju hranu po tanjuru. Međutim, u našem društvu, u kojemu „nikad ne možeš biti premršav", takvi se pojedinci mnogo manje žale ili zabrinu zbog gubitka težine u svojim deprimiranim ili stresnim razdobljima. Povezanost lošeg ras­položenja i teka toliko je uobičajena i toliko snažna da se znatan, neobjašnjiv gubitak ili povećanje težine smatra jednim od dijagnostičkih znakova i simp­toma depresije.

Stresno-depresivna reakcija

Tužno ili tjeskobno raspoloženje može se pojaviti niotkuda ili može biti reakci­ja na stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost., neki gubitak ili privremeni neuspjeh ili na više od snošljive količine dnevnog pritiska. U svakom slučaju, ovaj jad obično dolazi u društvu. Kad nam se raspoloženje pokvari, ne samo da jedemo više ili manje nego često i spavamo više ili manje i čini se da trpe i naše mentalne i tjelesne funkcije.

Negativno raspoloženja

Neki su ljudi i te kako svjesni svojih raspoloženja; drugi ni ne shvaćaju da su razdražljivi, nesusretljivi ili odsutni dok im to netko ne kaže. Raspon osjećaja i ponašanja koja odgovaraju općoj kategoriji »lošeg« ili negativnog raspolože­nja prilično je mnogostruk: negativnost glede samoga sebe ili drugih; manjak užitka i spontanosti; zabrinutost, tjeskoba ili bojazan; zaokupljenost stvarnim ili zamišljenim problemima; razdražljivost; i, naravno, obična stara depresijaSmanjeno funkcionalno djelovanje. Velika tuga, veća nego što se očekuje..

Pod stresom/depresivan

Mnogim je ljudima draže reći da su pod stresom, što zvuči važno i zapo­sleno, nego priznati da bi mogli biti tjeskobni ili deprimirani, što se još uvijek nepošteno povezuje sa slabošću i mentalnom bolešću. U stvarnosti često ne postoji velika razlika između toga dvoga. Produženi stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. bilo koje vrste - tje­lesna iscrpljenost, tjelesna opasnost, bolest, emotivna nevolja ili stresni čim­benici iz okoline kao što je neizbježna buka - proizvest će znakove i simptome depresije kod životinja i ljudi. Tjeskoba često prethodi ili se preklapa s depresijom. Tjeskoba je hiperbudna reakcija na stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. i prijetnje, dok je depresijaSmanjeno funkcionalno djelovanje. Velika tuga, veća nego što se očekuje. na­čin na koji se naše tijelo zatvara u nazočnosti nepodnošljivog opterećenja. Ne­ki ljudi na stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. reagiraju jače, brže - iz razloga koji su više posljedica biologije nego karakternih osobina.

Ciklusi raspoloženja

Svatko ima dobre i loše dane, ali mnogima od nas oni dolaze u prilično predvidljivom rasporedu. Zapravo, naša raspoloženja često slijede sunce i mje­sec. Većina ljudi, ako ne i gotovo svi, primijetit će da se njihovo raspoloženje pogorša kad zaredaju oblačni ili kišni dani. Neki su ljudi iznimno osjetljivi na duga razdoblja lošeg vremena i pate od nečega što danas i te kako prepozna­jemo kao problem: sezonske potištenosti (SAD). Kako se potkraj studenog i u prosincu smanjuju sati sunčeva svjetla, ljudi koji pate od sezonske potištenosti doživljavaju kroničnu depresiju, umor, prejedanje i pretjeranu pospanost.

Manje su očiti svakodnevni ciklusi raspoloženja koje mnogi ljudi mož­da povezuju sa stresom na radnome mjestu ili s nezadovoljstvom poslom, la­ko stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. svakako može pridonijeti promjeni raspoloženja, često postoji jasan obrazac koji je vezan uz određeno doba dana, a ne događaje. Taj ciklus varira, ali najčešće se umorno i deprimirano osjećamo ujutro, živnemo oko podneva, vučemo se kasno poslijepodne i ponovno se osjećamo bolje za večerom. Glede mjesečeva ciklusa, promjene raspoloženja i želja za hranom veoma česti simptomi predmenstrualnog sindroma (PMS) i neke žene na kalenda­ru mogu označiti točne dane kad će patiti od mjesečnih napadaja vučje gladi, ljutnje, plačljivosti ili migrene.

San

Svakome se dogodilo da je probdio noć ili se usred noći probudio zbog neke brige koja ga je izjedala; to je iritantno, ali prirodno, a možda čak i korisno. Razmišljanjem u miru možda pronađete rješenje svog problema ili se barem pomi­rite s njime. Mnogo više frustrira i zabrinjava biti budan ili rano se buditi kad vaša nesanicaNemogućnost da se zaspi ili spava. nije izazvana nekim određenim problemom ili brigom. Nekim je ljudima posve nemoguće normalno spavati kad su pod stresom, deprimirani ili negativno raspoloženi. Možda će usred dana, kad moraju biti budni, osjetiti ne­podnošljivu pospanost, a većinu noći ležati budni - kasno zaspati ili se prerano probuditi. NesanicaNemogućnost da se zaspi ili spava. je uobičajena u svijetu neredovitih, ali uvijek opterećenih po­slovnih rasporeda. I pretjerana pospanost je moguća reakcija na negativno ras­položenje i jednako iritantna ljudima koji se žale da će »prespavati život«.
Hrana

Jedete li ikad ne zato što ste gladni, nego zato što se loše osjećate? Malo­brojni su oni koji se prejedaju od sreće. Želja za hranom najčešće nas obuzme kad smo potišteni. Dovoljna je i sama dosada. Nestrpljivo promatrate kako se domaćice u zrakoplovu približavaju dijeleći paketiće s poslasticama kao što su stari, neobično bljutavi pereci
Pereci, 100 g
Nutritivna vrijednost
Kalorija 380         (1596 kJ)
% Dnevnog unosa*
Ukupno masti    2.6g    4%
Zasićene masti    0.5g    3%
Kolesterol    0mg    0%
Natrij    1357mg    57%
Ugljikohidrati    79.8g    27%
Dijetalna vlakna    3g    12%
Šećeri    2.8g    
Proteini    10.3g    
Kalcij    18mg    
Kalij    146mg    
i gnjecavi kolačići zamotani u plastiku. Niste gladni, hrana ni po čemu nije posebna, ali vam uz jelo vrijeme brže prođe. Od depresije i tjeskobe možemo osjetiti želju za hranom kao utjehom i zabavom -ili nam one hranjenje mogu učiniti neveselim zadatkom. Ljudi koji se prejedaju možda nisu deprimirani ili tjeskobni na redovitoj (kroničnoj) osnovi. Međutim, mnogi izvješćuju da se njihove epizode prejedanja uglavnom pojavljuju kad su pod stresom ili uzrujani. Jedenje ublažava negativne osjećaje, barem nakratko.

Usredotočenost/motivacija/razina aktivnosti

U razdobljima tjeskobnog ili depresivnog raspoloženja, mnogi ljudi navode da se ne mogu usredotočiti ili da imaju teškoće s pamćenjem, da sporije misle i da im nedostaje uobičajena energija i snalažljivost. Gubitak motivacije možda je zajednički čimbenik iza pada mentalnih i tjelesnih rezultata. Smanjenje razina serotonina u mozgu doista umanjuje rezultate na testovima pamćenja i donošenja odluka i kod životinja i kod ljudi. Učinak na pamćenje je najvje­rojatnije neizravan i posljedica je uloge serotoninskoga sustava na djelovanje jednoga drugog neurotransmitera, acetilkolina.

Svijest o boli

Mnogi ljudi dobiju glavobolju, križobolju ili druge mišićne bolove kad su napeti, nesretni ili ljuti. Ljudi s kroničnim bolnim oboljenjima često su svjesni da će im stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. donijeti novu glavobolju ili pojačatiPotaknuti nešto da poveća svoju žestinu. bolove artritisa, fibromijalgije ili puknutog diskusa. Neki će doživjeti stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. ili depresiju kao tjelesnu bol i svojem će obiteljskom liječniku predočiti simptome za koje strahuju da bi mo­gli biti znakovi raka, srčanog napada, čira ili neke druge bolesti. Pretrage neće moći utvrditi tjelesni uzrok njihove tegobe. Nekoć otpravljani kao hipohondri ili osobe koje traže pozornost, danas se za takve pojedince zna da na vrlo određen način reagiraju na stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. i depresiju.

Možda ste se već toliko navikli na neke od ovih uobičajenih reakcija na stres1. pritisak. 2. bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost. i depresiju, da vam se čine logičnima. „Kad jedem, osjećam se bolje" ili „Kako bih uopće mogao pomisliti na hranu kad je sve tako grozno". „Naravno da ne mogu spavati - previše sam zabrinuta" ili „Naravno da pola dana prospavam, nemam zbog čega ustati." Ova objašnjenja i racionalizacije imaju smisla samo do određene granice. Ali ne otkrivaju čitavu priču.

Lud.

Vesela, luda i vazda gladna.

Moja definicija srećne osobe.

Uvek sam srećna kad se budi proleće, tako sam biološki isprogramirana. 

sve sam ... a najvise sam zbunjena

ja sam  izgubljena 

Lud, zbunjen, normalan

Biti luckast ili razborit?!

Prisiljeni smo pokazati lice društvu, masi, svijetu, a da to nije naše pravo lice. Onda, od straha, počinjemo pokazivati lice koje drugi vole, koje drugi cijene, koje biva prihvaćeno od drugih - njihove ideologije, njihove tradicije, njihovih shvaćanja... Pritom zaboravljamo sami sebe
Dea Devidas


Svijet je poznavao tako divne, luckaste ljude; zapravo, svi najveći ljudi u povijesti bili su pomalo luckasti - luckasti u očima masa. No, to je na neki način uznemirivalo milijune ljudi oko njih. Naprosto nisu mogli prihvatiti ideju da je netko dospio do nečega što su oni izgubili; stoga su ih pokušali na bilo koji način učiniti nesretnima i izopćenima.

Pojedinac treba skupiti hrabrost i živjeti po svome i kada drugi govore da je luckast. Treba im reći: "U ovakvom svijetu samo luckaste osobe mogu biti sretne i vesele. Ja sam odabrao tu luckastost s veseljem, s blagošću, s plesom, a vi ste odabrali razboritost s bolom i žudnjom - naši izbori su različiti. Ti budi razborit i ostani nesretan, a mene ostavi s mojim ludostima. Nemoj se osjećati neugodno, jer ja se uopće ne osjećam neugodno zbog tebe - toliko mnogo je takozvanih razboritih ljudi u svijetu i ja se ne osjećam krivim."

Važno je moći stati na svjetlost dana sa svojim pravim bićem - moći odbaciti sve uobičajene maske i izvještačenosti. Naš ukupni razvoj i odrastanje stvara raskol u našem umu. Prisiljeni smo pokazati lice društvu, masi, svijetu, a da to nije naše pravo lice. Onda, od straha, počinjemo pokazivati lice koje drugi vole, koje drugi cijene, koje biva prihvaćeno od drugih - njihove ideologije, njihove tradicije, njihovih shvaćanja... Pritom zaboravljamo sami sebe.

Strah od odbacivanja

Ovaj raskol postaje nepremostiv jer čovjek većinu vremena provodi u masi, sreće druge ljude, radi s njima i razvija odnose - veoma rijetko smo sami. Prirodno, maska postaje sve više dio nas nasuprot onom našem pravom licu. A društvo stvara strah u svakom pojedincu - strah od odbacivanja, strah da će ti se netko smijati, strah da ćeš izgubiti poštovanje, strah od toga što će drugi reći.

Valja se pripremiti na razne zaslijepljene i nesvjesne ljude, s kojima naprosto ne možeš biti svoj. To je temelj naše tradicije u čitavom svijetu - sve do sada - da nikoga ne prihvaća onakvog kakav jest. No, tvoja je odgovornost samo prema vlastitom biću. Ne idi protiv toga, jer ići protiv toga znači počiniti samoubojstvo, uništiti sebe. A što je suština?

Čak i ako ti ljudi ukažu poštovanje, i misle da si vrlo važan, da zaslužuješ poštovanje, da si čovjek od vrijednosti, sve to ne može pothraniti tvoje biće. To ti ne može dati neki sigurni smjer u životu i donijeti veću ljepotu. Ti si usamljen na svijetu: sam si dospio na ovaj svijet, sam živiš na njemu i sam ćeš ga napustiti.

Sva njihova mišljenja će ostati za tobom, samo tvoje pravo osjećanje, tvoje autentično iskustvo će biti s tobom i poslije smrti. Zato je važno biti autentičan i ako treba luckast u očima drugih. Dosljedan sebi.

www.elementi.hr