Hepatitis C - tihi ubojica   
Hepatitis C bolest je uzrokovana istoimenim virusom koji direktno oštećuje jetru, a u kroničnoj fazi vrlo često rezultira cirozom ili rakom jetre. Ovom, često nazivanom, tihom bolešću, u svijetu je zaraženo oko 170 milijuna ljudi, dok Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u Hrvatskoj taj broj doseže čak 76.500   
   
   
Hepatitis se isključivo prenosi zaraženom krvlju   
   
European liver patients association (ELPA) 1. listopada u Bruxellesu, Markosu Kyprianou, zastupniku za zdravstvo pri Europskoj uniji, predaje peticiju u kojoj se zahtijeva uspostavljanje zajedničkih programa za sprečavanje ove bolesti. Peticija je rezultat istraživanja, koja pokazuju kako postoje vrlo različiti pristupi borbi protiv hepatitisa: prevencije, testiranja i liječenja.

ELPA zastupa organizacije pacijenata iz 20 europskih zemalja, a ovom peticijom se želi osigurati besplatno testiranje na virus, sredstva za što bolju njegu i liječenje te što bolje educiranje javnosti o ovoj bolesti. Prof. dr. sc. Stefan Zeuzem iz Kliničke bolnice u Saarlandu napominje 'da se u svijetu svake godine zarazi (novih) tri do četiri milijuna ljudi te da je od presudne važnosti poduzeti sve korake za sprečavanje zaraze'.

Naime, infekcija HCV virusom može rezultirati akutnom ili pak kroničnom upalom jetre. Akutna faza traje kratko, nema simptoma, no obično rezultira kroničnom upalom. Hepatitis C se prenosi neposrednim kontaktom sa zaraženom krvi. Kod osobe može razviti ozbiljno oštećenje jetre, cirozu, rak jetre ili pak potpuno otkazivanje jetrenih funkcija.

Broj zaraženih i liječenje u Hrvatskoj
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim posljednjim nezavisnim istraživanjima procjenjuje kako je u Hrvatskoj 76.500 osoba zaraženo virusom hepatitisa C, dok je broj osoba koje su se testirale i otkrile bolest te podvrgnule terapiji znatno manji. Nešto više o samoj problematici liječenja rekao nam je predsjednik udruge Hepatos – Zagreb Jadran Zdunić: 'U Hrvatskoj se godišnje liječi 120 osoba. Terapija se primjenjuje na četiri genotipa virusa, od koji su dva lakše, a dva teže izlječiva'.

'Kriteriji za terapiju pegiliranim interferonom u Hrvatskoj su, koliko znam, genotip 1 i 4, povišeni ALT, stupanj oštećenja jetre veći ili jednak stupnju 2', dodao je Zdunić. 'Ova se terapija u 85 posto slučajeva pokazala uspješnom, no problem je što HZZO još uvijek nema sredstava te ne može, poput nekih bogatijih europskih zemalja, financirati terapiju liječenja za svaku zaraženu osobu, bilo da je riječ o nosiocu virusa ili osobi s težim oštećenjima jetre', napominje Jadranko Zdunić.


   
Biopsija jetre se izvodi tako što se iglom uzima uzorak tkiva iz kojeg se može utvrditi jesu li jetreni enzimi visoko iznad normalnih vrijednosti   

'Usporedno s europskim pozivom na akciju i peticijom ELPA-e, i ove će godine HZZO-u biti upućen konsenzus liječničkih prijedloga na temu prevencije, njege i terapije zaraženih i bolesnih, a taj će se konsenzus javnosti prezentirati 5. listopada u prostorijama 'Tribina grada Zagreba', gdje će o svim popratnim problemima govoriti prof. dr. Boris Vucelić, ispred Nacionalnog odbora za borbu protiv virusnog hepatitisa, koji je i organizator ove tribine', kaže Zdunić.

Simptomi bolesti
U većini slučajeva zaražene se osobe ne osjećaju bolesnima, no prvi od simptoma su umor, gubitak apetita, slabost, tamnija mokraća te žućkaste bjeloočnice i požutjela koža. Simptomi nestaju vrlo brzo, što nije slučaj sa zarazom.

Kako otkriti da si zaražen?
Upala jetre može se ustanoviti analizom krvi prilikom koje se mjere jetreni enzimi (ALT i AST) čije povišene vrijednosti određuju fazu oštećenja jetre. Vrijeme inkubacije može trajati do tri mjeseca nakon zaraze. Analizom krvi potvrdit će se je li osoba bila u kontaktu s virusom, dok se stupanj oštećenosti jetre utvrđuje posebnim laboratorijskim pretragama (biopsijom).

Kako se bolest prenosi?
Virus hepatitisa C isključivo se prenosi putem krvi. U najkritičniju skupinu zaraženih osoba spadaju ovisnici koji droge konzumiraju intravenozno. No zaraza je moguća i za tetoviranja, prilikom kojih se upotrebljavaju nesterilne igle, te transfuzijom krvi. U potonjem slučaju rizik od zaraze je vrlo mali, jer se darovana krv podvrgava strogoj provjeri.

Mjere opreza
Osoba koja zna da je nosilac virusa trebala bi svjesnim ponašanjem učiniti sve kako bi zaštitila svoju okolinu. Prije svakog liječničkog pregleda (stomatološkog, vađenja krvi…) trebala bi upoznati liječnika sa svojim stanjem, ne bi smjela donirati organe ni krv. Otvorene rane na tijelu trebala bi pažljivo zaštititi. Što se tiče osobne higijene i tu bi trebalo poduzeti određene mjere opreza – zaražene osobe svoje bi četkice za zube trebale držati u zasebnoj kutijici i ne bi ju smjele ni s kim dijeliti. Isto vrijedi i za žilete za brijanje.

Stil života oboljele osobe
Bolujete li od hepatitisa C trebali biste se podvrgnuti strogim režimima prehrane – izbjegavati masnu hranu te uzimati dosta vitamina E koji prema nekim istraživanjima usporava odlaganje vezivnog tkiva. Naime, uslijed štetnog djelovanja virusa dolazi do odumiranja jetrenih stanica i na tim mjestima nastaju tzv. ožiljci. Nakupljanje 'ožiljaka' naziva se fibroza, koja (kod kroničnog hepatitisa) rezultira cirozom jetre.
   
   
Ivna Bobanac

Izvor: Tportal

Alarmantni rezultati poslednjeg testiranja građana
Pirsing i tetovaža rizik od hepatitisa C

Od 452 građana iz Beograda, Novog Sada, Niša i Podgorice, koji su besplatno i anonimno testirani na prisustvo virusa hepatitisa C, kod 50 je otkrivena infekcija. Inficirane osobe su u većini slučajeva mlađe od 40 godina. Intravenska upotreba opojnih sredstava, primljena transfuzija krvi pre 1992. godine, rizični seksualni kontakti, tetovaža, pirsing razlozi su zbog kojih su se ljudi, kod kojih je otkrivena infekcija, odlučili na testiranje.

Pretpostavlja se da je u našoj zemlji više od 100.000 ljudi inficirano hepatitisom C. Više od 86 odsto inficiranih ne zna da ima infekciju, što predstavlja veliki rezervoar za dalje širenje infekcije, navode stručnjaci.

Ukoliko se hepatitis C otkrije na vreme, bolest je izlečiva. Veliki napredak u lečenju jeste pojava antivirusnih lekova koji dovode do eliminacije virusa čak u 84 odsto slučajeva.

Hepatitis C je veliki zdravstveni problem širom sveta. Pretpostavlja se da skoro 200 miliona ljudi širom sveta ima hroničnu HCV infekciju.

Početna infekcija najčešće protiče bez simptoma. Posle akutnog hepatitisa C, većina bolesnika (od 60 do 85 odsto) ne uspeva da eliminiše virus, te razvija doživotnu, hroničnu bolest. Međutim, ova infekcija je dokazana samo kod oko 25 odsto inficiranih, jer su simptomi bolesti često odsutni, zbog čega se najčešće otkriva slučajno prilikom rutinskog pregleda krvi. Prirodan tok hronične HCV infekcije dovodi do razvoja ciroze jetre kod svakog petog bolesnika, a odgovorna je i za 60 odsto malignih tumora jetre. Procenjuje se da će ova tiha pandemija razultirati maksimalnim brojem inficiranih negde oko 2020. godine.

S. Todorović

    Način prenosa:

    - Intravenskim putem
    - Pirsingom
    - Tetovažom
    - Upotrebom tuđih predmeta za higijenu
    - Upotrebom medicinskih uređaja pri nekim pregledima (sonde, endoskopi...)
    - Polnim putem
    - Sa majke na dete


Izvor: Blic