Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 18. Apr 2024, 13:19:01
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2 3
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: O tipovima i poremećajima ličnosti  (Pročitano 32456 puta)
15. Dec 2010, 17:37:05
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows Vista
Browser
Chrome 8.0.552.215
O tipovima i poremećajima ličnosti


Toni Vajt
Utorak, 7. decembar 2010. godine
(Personality types and disorders)

Prevod: Nataša Đurica


Svaka osoba je ličnost, znači da svaka ličnost može biti dijagnostikovana kao jedan od deset tipova koji se nalaze u DSM-u. Još uvek nisam sreo osobu koja nema ličnost.

Tip ličnosti i adaptacija

Paranoidni - Svet je neprijateljsko mesto, nemoj verovati nikome, u kontaktu sa ljudima budi ljut i napadaj ih.

Shizoidni - Svet je strašno mesto, beži, povuci se iz njega (od ljudi) i ne pokazuj nikakva osećanja.

Shizotipalni - Svet je strašno mesto, povuci se iz njega (od ljudi), budi malo lud  - nemoj da razmisljaš jasno.

Antisocijalni - Nemoj verovati nikome i imaj na umu da život nije fer, dakle iskoristi ljude i radi ono što se tebi dopada.

Granični - Odnosi sa ljudima i život su veoma nepouzdani, dakle mahnito daji sve od sebe da ih ne zadržiš pored sebe.

Histrionični - Moram biti u centru pažnje, biću dramatičan, zavodljiv i imaću snažne emocije.

Narcistični - Uvek su mi govorili da sam veoma važan i najbolji, dakle ja ću se ponašati i osećati tako.

Izbegavajući - Život je strašan i odbacujući, dakle povući ću se i osećati bezvrednim.

Zavisan - Ne mogu da izadjem na kraj sa životom, dakle držaću se drugih i raditi ono što mi kažu.

Opsesivno/kompulzivni - Moram da imam kontrolu nad osećanjima, životom i sobom, dakle biću veoma uredan i perfekcionista.



Kada radimo sa ljudima koji imaju izraženiji tip ličnosti od uobičajenog, treba da uvidimo kako oni karakteristike toga tipa ličnosti koriste da bi naškodili sebi. Cilj nije da se promeni tip ličnost, nego da se osoba dovede do toga da koristi svoje loše i dobre strane na mnogo produktivniji način u odnosima sa ljudima i životu. Ako to uspeju, u većoj meri, njihovo mesto na skali biće procenjeno kao više funkcionalno, ako je obrnut slučaj njihovo mesto na skali spadaće u deo koji se procenjuje kao disfunkcionalan.



Postoji razlika između poremećaja ličnosti koji se nalaze u DSM-u i onoga što je poznato kao tip ličnosti. Tip ličnosti ima oko 95% populacije. Ostatak čine oni koji se zovu osobe sa poremećajem ličnosti i ima ih oko 5% u opštoj populaciji.  Međutim ova manja grupa uglavnom ide na savetovanja, u mentalne institucije, zavode za mentalno zdravlje, bolnice, imaja problema sa zakonom itd. Dakle, iako čine malu grupu sa njima se češće susrećemo jer imaju problema u društvu i njihovi slučajevi se nalaze mnogo češće u raznim evidencijama.

Poremećaj ličnosti može biti opisan i kao problem u karakteru. Osobe sa poremećajem ličnosti imaju imaju bazični problem u karakteru ili je on na neki način narušen. Većina ljudi u društvu imaju bazično čvrst, razuman karakter, iznad toga se nalazi psihološki materijal koji može biti narušen, ali njihov karakter i dalje ostaje čvrst.  Ovo je ono što uglavnom deli poremećaje ličnosti od tipa ličnosti.

[...]

- izvor -

IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows Vista
Browser
Chrome 8.0.552.215
Poremećaj ličnosti svuda oko nas



10 do 13% svetske populacije ima poremecaj ličnosti, a procenat onih koji znaju o čemu se ovde radi u generalnoj populaciji je skoro jednak nuli.  Mnogo lakše je nekog opisati kao „ludog", „histeričnog", „pretvara se", „labilan je", „čudak", itd.  Ovakve osobe funkcionišu u društvu često dobro, pa mala, nekad i veća pomalo čudna odstupanja prokomentarišemo „takve je prirode", ne sumnjajući u dubinu i isprepletanost stvari.

Šta je ličnost? Pa to, ko smo, i kako funkcionišemo, unutrašnji obrazac ponašanja prema sebi i okolini, postojan i nepromenljiv u odraslom životnom dobu.  Poznato je da se dete radja sa odredjenim temperamentom, na koji se nadogradjuje njegova ličnost kao odgovor na životna iskustva.  Upravo u tom ranom životnom dobu, zbog neadekvatnog odgovora na dečije potrebe, zbog gubitka roditelja, zbog zlostavljanja, itd, dolazi do kratkog spoja, koji se u adolescenciji dijagnozira kao poremećaj ličnosti.  Genetska komponenta ovde nije potvrdjena, ali ima nekih studija koje su otkrile učestalost poremećaja ličnosti u porodicama.  Ovde kopiram svih 10 poremećaja ličnosti sa najosnovnijim opisom:

Granični poremećaj ličnosti: nestabilnost međuljudskih odnosa, identiteta i afekta, kao i naznačena impulsivnost.

Antisocijalni poremećaj ličnosti: Zanemarivanje ili kršenje prava drugih ljudi.

Histrionični poremećaj ličnosti: prekomerna emocionalnost i traženje pažnje.

Narcistički poremćaj ličnosti: grandioznost, potreba za divljenjem i nedostatak empatije.

Izbegavajući poremećaj ličnosti: socijalna inhibicija, osećanje neadekvatnosti i preosetljivost na negativno ocenjivanje.

Zavisni poremćaj ličnosti: podređeno i zavisno ponašanje povezano sa prekomernom potrebom da o osobi neko brine.

Shizoidni poremećaj ličnosti: otuđenost od socijalnih relacija i ograničen raspon emocionalnog ispoljavanja.

Paranoidni poremećaj ličnosti: nepoverenje i sumnjičavost, pri čemu se motivi drugih ljudi tumače kao zloćudni.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti: preokupiranost urednošću, perfekcionizmom i kontrolom.

Shizotipalni poremećaj ličnosti: akutna nelagodnost u bliskim međuljudskim odnosima, kognitivne ili perceptivne distorzije i ekscentričnosti u ponašanju.



Sigurno svako od vas poznaje osobu sa gore navedenim osobinama....Ali oprez!  Mnogi od nas su stidljivi, sumnjičavi, perfekcionisti, ali nam te osobine ne zadaju probleme u vladanju sobom ili funkcionisanju sa bračnim drugom ili sa kolegama.  Kod osoba sa poremećajem ličnosti ceo sistem unutrašnjih osećanja, razmišljanja i ponašanja odudara od obrazaca kulture i društva u kojem se ta osoba nalazi -ona svoje ponašanje doživljava kao normalno (za razliku od nekih drugih mentalnih oboljenja gde je osoba svesna da »nešto nije u redu«), a osudu protiv nje kao nepravednu!

Unutrašnja patnja ovih osoba je duboka iako izgleda sasvim suprotno.  Dobra vest je da se ovim osobama može pomoći psihoterapijom. Loša vest je da za ove poremećaje ne postoji lek.  Ne postoji lek koji može odmrsiti te zapetljane neuronske konce koji su nam ispleli našu ličnost, ali na svu sreću postoje lekovi koji mogu da pomognu ovim osobama da suzbiju česte popratne simptome kao što su impulsivnost, depresija, anksioznost.



Neke od poznatih osoba za koje se sumnja su imale granični poremećaj ličnosti su Hitler, Merilyn Monroe (hodanje na granici izmedju neuroze i psihoze, promena raspoloženja iz minute u minut, naznačena impulsivnost, sumnja u sopstveni identitet, samopovredjivanje, neki psiholozi opisuju ove osobe kao »teenager-e zarobljene u telu odrasle osobe«).  U filmu »Girl, Interrupted« Andjelina Džoli je dobila Oskara za ulogu devojke sa graničnim poremećajem ličnosti.   

Smatra se da ljudi sa narcističkom poremećajem često odabiru profesije kao što su mediji, medicina, politika (potreba za isticanjem, grandioznšću, divljenjem), dok su osobe sa obsesivno-kompulsivnim poremećajem ličnosti i njihovom težnjom za perfekcijom i kontrolom često profesori, takodje doktori.  Narcisi su češće muškarci, osobe sa histrioničnim poremećajem češće su žene, dok su zatvori puni osoba sa antisocijalnim poremećajem ličnosti.

»Pokaži mi duševno zdravog čoveka i ja ću ga za tebe izlečiti« Karl Jung

Izvor: B92
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

ja ko ja....

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 32096
Zastava pandorina kutija
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Citat
Granični poremećaj ličnosti: nestabilnost međuljudskih odnosa, identiteta i afekta, kao i naznačena impulsivnost.

Antisocijalni poremećaj ličnosti: Zanemarivanje ili kršenje prava drugih ljudi.

Histrionični poremećaj ličnosti: prekomerna emocionalnost i traženje pažnje.

Narcistički poremćaj ličnosti: grandioznost, potreba za divljenjem i nedostatak empatije.

Izbegavajući poremećaj ličnosti: socijalna inhibicija, osećanje neadekvatnosti i preosetljivost na negativno ocenjivanje.

Zavisni poremćaj ličnosti: podređeno i zavisno ponašanje povezano sa prekomernom potrebom da o osobi neko brine.

Shizoidni poremećaj ličnosti: otuđenost od socijalnih relacija i ograničen raspon emocionalnog ispoljavanja.

Paranoidni poremećaj ličnosti: nepoverenje i sumnjičavost, pri čemu se motivi drugih ljudi tumače kao zloćudni.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti: preokupiranost urednošću, perfekcionizmom i kontrolom.

Shizotipalni poremećaj ličnosti: akutna nelagodnost u bliskim međuljudskim odnosima, kognitivne ili perceptivne distorzije i ekscentričnosti u ponašanju.

ja imam sve ove simptome...a prosao sam mnogo testova i ljekarskih pregleda...
i mnogi psiholozi su me posmatrali...
i nisu ustanovili da sam poremecen... Smile
izgleda da sam poremecen a da to ni ja niti bilo ko drugi nije znao... Smile
intrenet psihologija je konza...
IP sačuvana
social share
odmorit ces oci od moga pogleda na svijet...od svih stvari s kojim zivis ..koje  ne vidis ...a vidis ih sve....
cmokaaaaaaaaaaaa    Smile
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows Vista
Browser
Chrome 8.0.552.224
1. To nije internet psihologija, već samo malo razumljivijim jezim objašnjene stvari iz PRAVE psihologije.

2. Svi mi imamo mnoštvo tih simptoma, pitanje je samo šta oni čine kada su udruženi i da li to ima efekta na nas.

3. Molim te da ne komentarišeš tako gordo nešto u šta se ne razumeš, hvala ti.  Smile
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

ja ko ja....

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 32096
Zastava pandorina kutija
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
opet me ne razumes...kako nije internet psihologija kad se nalzi na forumu psihologija...koji je na internetu...
i nista lose nisam mislio pod tim...da je internet psihologija zakon...
nego da ne bih znao neke stvari da nema internet psihologije... Smile
btw.. da se vodimo na svakoj temi da ne komentarisemo o onom o cemu nemamo pojma...
mislim da bi bilo samo  par postova na svakoj temi... Smile

uglavnom ja mislim da u ovom slucaju si ti ta koja je preostro reagovala...
jer da sam se sprdavao sa temom tu bi bila gomila smajlica i mnogo duzi tekst bi bio... Smile

ja sam se nasao u svakom simptomu... Smile
ali izgeda da djeluju iliti uticu na mene pojedinacno... zavisno od situacije...
pa zato nisam poremecen... Smile
IP sačuvana
social share
odmorit ces oci od moga pogleda na svijet...od svih stvari s kojim zivis ..koje  ne vidis ...a vidis ih sve....
cmokaaaaaaaaaaaa    Smile
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Legenda foruma

Frankly, my dear, I don't give a damn.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 45679
OS
Windows XP
Browser
Opera 10.63

2. Svi mi imamo mnoštvo tih simptoma, pitanje je samo šta oni čine kada su udruženi i da li to ima efekta na nas.

Upravo to

Vecina ljudi (da ne kazem svi) imaju nesto od ovoga u svojoj licnosti ali nije toliko izrazeno da moze da se kaze da je poremecaj. Tanka je razlika izmedju ta dva ali mora se razlikovati npr neko ko je jednostavno narcisoidan(voli sebe) i neko ko je narcisoidan tako da mu to prelazi u poremecaj licnosti
IP sačuvana
social share



"Oni koji su vešti u borbi, ne obuzme ih bes. Oni koji su vešti u pobedi, ne obuzme ih strah.
 Zato mudri pobeđuju pre borbe, dok se neznalice bore da bi pobedili"
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows Vista
Browser
Chrome 8.0.552.224
uglavnom ja mislim da u ovom slucaju si ti ta koja je preostro reagovala...
Moguće da je do mene, izvini u tom slučaju.  Smile

Ceo dan sam nervozna kao pas, crkava mi moj ljubljeni laptop i ne uspevam da mu pomognem, pa mi nisu sve ovce na broju.  Smile
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Earth is full. Go home.

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 7755
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.12
Psihologija… i psihopatologija - u nama i oko nas

* Šta je normalno?

Ljudi su različiti. Nekada liče jedni na druge, nekada se identifikuju jedni sa drugima, nekada samo veruju da su slični, ali u njima uvek ostaje veliki deo jedinstvenog i originalnog. Ne postoji oblast života u kojoj se kreativnost i originalnost ispoljava u tolikoj meri, kao što je to slučaj u izgradnji psihe čoveka. Ceo proces razvoja ličnosti neverovatno je kompleksan i ne postoji mogućnost da se dva puta ponovi isti.

I pored toga, ljudi su sposobni da razumeju jedni druge. Da osete tugu koju drugi osećaju, da prolaze sa prijateljima kroz radosnei teške situacije, da govore o osećanjima, i razumeju druge kada govore o njima. Zbog toga znamo da je nešto, neka suštinaska stvar, svim ljudima zajednička.

Način na koji govorimo o tuzi može biti različit, ali ne znači da je ne osećamo na isti način. Ljubav, strah, bespomoćnost, želju, nadu, sva ta osećanja ljudi doživljavaju na vrlo sličan način. Nešto u njima jeste isto.

Ipak, često smo skloni da za nekoga kažemo „on nije normalan“. Šta to znači?

Da ne razumemo zašto se ponaša tako kako se ponaša? Da ne razumemo izbore koje pravi? Da ne uviđamo kakvu korist ima od toga što uradi ili kaže?

Kada ne mogu da razumeju ponašanje drugih ljudi, a važno im je da znaju kako se oni osećaju ili da znaju kako će oni postupiti u nekoj situaciji, ljudi su skloni da traže najlakši izlaz iz te situacije.

Šta je u takvim situacijama najlakše? Za većinu, najprirodniji način je da se postave u situaciju druge osobe i pokušaju iz nje da sagledaju uzroke nečijeg ponašanja ili stavova. Međutim, svi oni koji su probali da na ovaj način razumeju druge ljude, sigurno su se susreli sa situacijom da u tome ne uspeju. Razlog tome je jednostavan – naše iskustvo često nas onemogućava da prihvatimo logiku ponašanja koja nam nije bliska. Ljudi koji nikada nisu zapalili cigaretu, verovatno nikada neće razumeti strastevene pušače koji uporno nastavljaju sa svojim lošim navikama, iako je njihovo zdravstveno stanje očigledno veoma ugroženo. Ljudima koji nikada nisu osetili ljubomoru, ili su je osetili i sa lakoćom prevazišli, teško da će biti jasno kako drugi dopuštaju da im brak propada zbog jedne takve stvari. Isto tako, ateista neće lako shvatiti religiozni fanatizam, kao što ni religiozni čovek neće prihvatiti život bez duhovnosti.

Sve ono što ne mogu da pojme sa sopstvene tačke gledišta, ljudi teže da pripišu nenormalnom.


Ni psiholozi nisu imuni na ovaj problem. Ponekad je potreban dug niz godina rada na sebi da bi ljudi naučili da prepoznaju, razumeju i prihvataju stvari koje im nisu bliske.

* Kako razgraničiti normalno od nenormalnog?

Ipak, razgraničavajući pojam normalnog od nenormalnog, svako može krenuti od sebe. Da li postoji neka oblast života kojoj smo posvećeni više nego ostalima? Da li je naša posvećenost tome veća nego kod drugih ljudi? Da li nam je teško da ljudima koji ne dele istu strast to objasnimo? Da li je stoga što to većina ljudi ne razume, ili nije imala tu strast u svom iskustvu, ona nenormalna?

Nekada, kada ne postoje drugi kriterijumi, ljudi se spontano vraćaju ovom, statističkom pokazatelju normalnosti. Princip je jednostavan. Ako ne mogu da razumem nečije ponašanje, proveriću sa ljudima koje znam da li oni mogu da ga razumeju. Ako se pokaže da ni njima nije jasno, onda je to ponašanje nenormalno.

* Da li vam se čini kao da ovaj kriterijum nije u potpunosti korektan?

Ako pored njega dodamo i pretpostavku da se ljudi udružuju i provode vreme zajedno zato što dele neke zajedničke osobine poput pogleda na svet, načina razmišljanja i opštih sistema vrednosti, onda je sasvim očigledno da ako odgovor na pitanje do kog nismo sami došli tražimo u poznatom okruženju, vrlo je verovatno da ga nećemo naći. Da bi počeli da razumemo ono što do tada nismo razumeli, potrebno je često izaći iz svog poznatog okruženja, i naučiti slušati ljudske potrebe na mnogo bazičnijem niovu – jer sve su one zajedničke nama i drugima, pa čak i onima za koje verujemo da ih nikada nećemo razumeti.

Razmislite ponovo o sebi.

Imate li vi neku osobinu za koju znate da bi vaša rođaka, tetka, prijateljica ili neka druga osoba rekla da je neshvatljiva? Ili da je nenormalna? Imate li vi trenutke kada imate utisak da ste pod prevelikim pritiskom i da ćete, ukoliko se on nastavi, biti preplavljeni stvarima sa kojima ne možete da se suočite? Da li se tada ponašate neobično, drugačije nego što su vaši prijatelji navikli? Da li se sećate da ste nekada u takvoj situaciji nešto značajno promenili u sebi? Ponekad je to samo način na koji se ponašate prema nekome, ponekad i ceo vaš sistem vrednosti...

Neobično ponašanje ljudi može biti posledica nekih dešavanja, previranja u njima, promena koje nastupaju, a koje, čak i kada su pozitivne, uvek nose i jedan težak period. Period u kome se ljudi odvajaju od onoga što su nekada bili, ili period u kome odustaju od nečega da bi se posvetili nečemu drugom.

Sa druge strane, ljudi se mogu ponašati neobično jako dugo, ponekad i čitav život. Ukoliko ne vidimo smisao koji njihovo ponašanje ima, možemo samo pretpostaviti da značaj koji za njih takvo ponašanje ima prevazilazi konvencionalno prihvaćene razloge za ponašanja. Međutim, dešava se da upravo zahvaljujući tim, nama neobjašnjivim ponašanjima, oni se mogu osećati stabilno. Na primer, osoba može osećati veliku tenziju kada je sve oko nje neuredno, ili kada su stvari razbacane po stanu. Gotovo svakoga nervira nered u okruženju, ukoliko predugo traje ili ukoliko remeti naše svakodnevno funkcionisanje (kada ne možemo da nađemo stvari koje nam trebaju i slično). Međutim, kod nekih ljudi je to manje izraženo, kod nekih više. Ekstremini slučajevi uvek zapadaju za oko ljudima, pa tako većina ljudi zna po neku osobu koja pokazuje izrazitu nervozu kada stvari na stolu nisu složene kako treba, ili ako sudovi u kuhinji nisu oprani odmah posle obroka i slično. Ali to njihovo insistiranje na redu donosi njima stabilnost koja im je, iz nekog razloga, potrebna, i koja neosporno može koristiti u mnogim poslovima.
IP sačuvana
social share
The root of all evil will die if not watered!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Earth is full. Go home.

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 7755
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.12
* Kada se ljudi ponašaju „nenormalno“ u kraćim vremenskim periodima?

Nekad se dešava da prijatelj, rođak, bračni partner ili neka druga bliska osoba odjednom počne da deluje drugačije nego obično. Ako je to promena „na bolje“, ako nam, recimo, posvećuje više pažnje koju želimo, ili ako deluje srećnije i zadovoljnije, mi se ne bunimo. Međutim, ukoliko nam se čini da je nervozan bez razloga, ukoliko primetimo da se češće i lakše naljuti, da je tužan ili zamišljen, verovatno ćemo se zabrinuti, ili se bar zapitati šta se to dešava. Nekada možemo i preterati sa ispitivanjem, ili izazvati burnu reakciju nama bliske osobe svojim navaljivanjem da razgovaramo. Kada ljudi neku osobu prihvate kao blisku, često im je teško da prihvate nešto što im izgleda kao njeno udaljavanje. Ipak, kod svake osobe postoje periodi kada joj je potrebno da sama sa sobom raščisti neke stvari. Nekada takvi periodi naiđu odjednom, naizgled ni iz čega. Nekad se dese nakon naglih promena u životu. Čak i onda kada deluje da udaljavanje osobe koja nam je bliska nema neki razlog, ima ga. Neke stvari dugo „sazrevaju“ u ljudima pre nego što ih pokrenu na promenu. A promene koje nastaju moraju dolaziti iznutra tako da, neposredno pre njihovog nastupanja, i često tokom njihovog trajanja, osoba mora, ili je barem poželjno, da se posveti razmišljanju o sebi, svojim prioritetima i sistemima vrednosti.

To stanje koje vodi promeni osobe se često naziva psihičkom krizom. Ono se redovno javlja tokom života svih ljudi, i ponekad je gotovo nevidljiva ljudima u okruženju, a ponekad nosi sa sobom velike promene u ophođenju, stavovima i odnosima osobe prema njima. Ne postoji osoba koja je nije iskusila, ma koliko, po proceni drugih ljudi, vodila miran život.

A kada se nađu u toj situaciji, kod ljudi se gotovo uvek razvija i osećanje anksioznosti. To stanje naizgled bezrazložne napetosti, straha i tenzije može nekad trajati jako dugo. Ponekad, i kada osoba izađe iz stanja krize, ostaju neki „tragovi“ upravo u vidu anksioznosti, ili nekih specifičnijih osobina ličnosti. Na primer, posle nekih većih promena, osoba se može generalno osećati bolje, lakše i poletnije, i to je znak da je iz krize izašla na najbolji mogući način. Sa druge strane, kod nekih ljudi se mogu javiti neobični strahovi, neprijatnost u nekim situacijama koja ranije nije postojala (na primer, u komunikaciji sa drugim ljudima), ili izrazita težnja ka perfekcionizmu (ne primer, stvari moraju biti uredne i uvek na svom mestu, niko ne sme kasniti na posao i slično).

* Kako se ta stanja prevazilaze?

Kada se nađu u stanju psihičke krize, ljudi mogu pokušati da deluju na dva načina. Prvi podrazumeva da pronađu način da smanje pritisak kome su izloženi. Na primer, osoba zatrpana poslovnim obavezama će spakovati kofere i otići na odmor. Partneri sa problemom u vezi će pokušati da se neki period manje (ili više) viđaju, pokušavajući da se na taj način distanciraju ili prevaziću teškoće sa kojima su suočeni. Drugi način reagovanja na kritične situacije podrazumeva rad na sebi. Neki ljudi će, posle dužeg vremene izloženosti pritisku, jednostavno jednog jutra primetiti da su našli način da sa njim izlaze na kraj. Neki mehanizmi se spontano razvijaju. Ali da bi to bilo moguće, mora postojati zdrava osnova na kojoj će se oni zasnivati. Kada deca i adolescenti prolaze kroz teške periode, roditelji su ti koji im često mogu ukazati na načine koje mogu koristiti u njihovom prevazilaženju. Čak i ako im ne pokažu sa namerom, deca posmatrajući svoje roditelje upijaju znanje i kasnije preuzimaju njihove strategije. Sa adolescentima je malo drugačije. Roditeljska pomoć za njih često ima manji značaj od pomoći prijatelja. Ipak, prijatelji, pošto su vršnjaci, često nisu ni sami prošli kroz taj period, pa ne mogu biti od velike koristi. Zato adolescenti često nalaze kompromisno rešenje. Mnogi poznati psiholozi koji su godinama radili sa adolescentima primećivali su da adolescenti obično u periodu nakon puberteta imaju osobu koja je neštio starija od njih (ali ne koliko i roditelji), i koja im služi kao mentor prilikom razvijanja osnovnih kapaciteta za život u svetu odraslih. Upravo pod njihovim uticajima mnoge osobine autentične ličnosti osobe nalaze način da budu ispoljene u spoljašnjem svetu, dok mnoge druge bivaju potisnute.

* Gde je tu granica normalnosti?

Kada naše strasti, strahovi i potrebe postaju izraženi u tolikoj meri da bi ih mogli nazvati nenormalnim?

Osnovno pravilo kojim se psiholozi rukovode je uticaj koji oni imaju na naš život i osećanje zadovoljstva. Ako se osoba plaši zmija, a pri tome živi u gradu, i retko vreme provodi u prirodi ili nekom drugom okruženju gde se sa zmijama može sresti, onda njen strah neće značajno uticati na tok njenog života. Međutim, ukoliko se osoba koja živi u gradu plaši gužve na javnim mestima, onda će to imati veliku značaj za kvalitet njenog života. Ona neće moći da se viđa sa prijateljima na mestima gde se oni okupljaju, imaće teškoća da stigne sa jednog kraja grada na drugi, i neretko će joj se dešavati da zbog svojih strahova ne može da uradi nešto što želi. Kod nje će se tada razvijato duboko osećanje nezadovoljstva. Da bi bila srećna, osoba mora da ide u pravcu ostvarenja svojih želja i ispunjenja svojih potreba. Ukoliko joj je to onemogućeno, osećaće se nesrećno. A ukoliko joj je to onemogućeno zbog njenih ličnih blokada, strahova ili ubeđenja, osoba dolazi u začarani krug. Jer, što smo nezadovoljniji, nesigurniji smo, i da bi se zaštitili, često sami sebi ograničavamo stvari koje radimo. A kada se ograničavamo na način koji onemogućava zadovoljenje nekih nama važnih potreba, postajemo još nezadovoljniji. I u tom slučaju, naše ponašanje se može nazvati nenormalnim. Nije normalno da osoba sebe čini nesrećnom. U najmanju ruku, nije prirodno. Sve što je ljudima dato, sve što poseduju, može i treba da služi u cilju njihovog razvoja i dostizanja osećanja zadovoljstva.
IP sačuvana
social share
The root of all evil will die if not watered!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


Earth is full. Go home.

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 7755
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.12
* Poznati ljudi sa “nenormalnim” ponašanjima

Ipak, mnogi poznati ljudi imali su neke specifične oblike ponašanja, koje bi se mogle nazvati čudnim, pa često i nenormalnim. Gledajući sa strane, mi teško da možemo da zaključimo koliko su ih tačno one činile nazadovoljnim, neispunjenim, i koliko životne radosti im je ostalo uskraćeno zbog njih. Ali možda, u nekim slučajevima, možemo da pretpostavimo koliko čudno su one delovale ljudima u njihovom okruženju. Ipak, ovi ljudi jesu bili uspešni u onome što rade, i ne samo to...oni su ostavili trag, i ljudi se nekih od njih sećaju i mnogo godina nakon njihove smrti.

Nikola Tesla - (1856 –1943) I u Teslino vreme, mnogo se govorili o njegovom neobičnom ponašanju i, u najmanju ruku, čudnim navikama. Ni danas nije poznato koliki bi raspon simptoma koji su se javljali u životu ovog naučnika danas moglo biti svrstano u znake psihopatologije. Ono o čemu se najviše spekuliše o njegovom strahu od zaraza, bacila, i svih izvora prvljaštine. Ovaj strah danas se naziva germafobija. Poznati je da je Nikola Tesla izbegavao rukovanje sa ljudima, da je zazirao od dlaka i kose i nakit svake vrste smatrao odbojnim. Pored toga, on je imao određene rituale kojih se pridržavao gotovo čitav život. Prilikom svakog obroka tražio je procenu mase hrane koju konzumira, uvek je koristio osamnaest salveta, i odbijao da jede sam sa ženama.

Lista simptoma o kojoj se govori kada je Nikola Tesla u pitanju znatno je duža od navedene, ali ovo su bili neki od najčešće navođenih, pa verovatno i najistinitijih. Treba imati na umu da se kod ljudi koji imaju jednu vrstu simptoma psihopatologije, oni mogu često smenjivati, i ustupati mesto drugima. Verovatno je to bio slučaj i kod Nikole Tesle.

Leonardo Di Caprio, danas jedan od najpoznatijih glumaca sveta, ima potrvređnu dijagnozu Opsesivno kompulzivnog poremećaja. Osnovna karakteristika ovog poremećaja je težnja i potreba osobe da stalno ponavlja neke radnje. Kada je Leonardo u pitanju, on je otvoreno govorio o svojim stalnim nastojanjima da, dok hoda, ne zgazi liniju na pločniku, i velikom osećanju uznemirenosti koje se javljalo kada se to desi. Kao i kod većine ljudi, i kod njega je briga oko linija na pločnika bila najizraženija u situacijama kada je i inače bio uznemiren – kada bi imao veliku tremu, ili nakon svađe sa bliskim ljudima, kada se osećao nesigurno i plašio se za ishode svojih postupaka.

Još jedna poznata osoba koja pati od opsesivno-kompulzivnog poremećaja je Dejvid Bekam. Kod njega se ona ispoljava kroz izraženu potrebu da sve u njegovom okruženju bude u parnom broju. Na primer, ukoliko na polici stoje tri knjige, jedna mora biti dodata (da ih bude četiri) ili jedna oduzeta (da bi ih bilo dve – odnosno paran broj).

Kod poznatih ljudi vrlo često postoje simptomi opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Navešćemo još samo nekoliko: Džesika Alba, Kameron Dijaz, Donald Tramp i, recimo Harison Ford.

Opsesivno komuplzivan poremećaj poznat je odavno, i mnogi ljudi u okruženju osoba sa ovim poremećajem su često imala priliku da osete njegove negativne posledice. Da ne govorimo o posledicama koje su sami nosioci ovog problema ponekad imali u svom svakodnevnom životu! Opsesivno kompulzivni postupci, ili misli, spadaju u grupu simptoma, i mogu se javiti kod različitih psiholoških pormećaja, a ponekad i bez drugih problema pojedinca. Različite vrste psihoterapije daju solidne rezultate kada je njihovo lečenja u pitanju, naročito ako postoje samostalno, bez drugih simptoma psiholoških pormećaja. Javno izjašnjavanje poznatih ličnosti o problemima koje su oni imali, doprinelo je tome da ljudi koji ih takođe imaju otvorenije o tome govore i traže način da ih se reše.

Pored opsesivno kompulzivnih simptoma, koji se mogu javiti i kod ljudi koji u svom svakodnevnom životu funkcionišu optimalno, danas je sve prisutniji još jedan psihološki poremećaj - tzv. Bipolarni poremećaj. Za njega je karakteristično smenjivanje izrazito pozitivnih osećanja, euforije (manije) i izrazito negativnoh osečanja – bespomoćnosti, tuge, samosažaljenja (depresije). On se postepeno razvija, i često je bez medikamentozne terapije nemoguće uravnotežiti ljude koji ga imaju. Među poznatim ličnostim koji su javno govorili o svojim problemima vezanim za bipolarni (ili manično-depresivni) poremećaj mogu se izdvojiti: Džimi Hendriks, Aksel Rouz, Džim Keri i Robi Vilijams.

I pored očigledne „nenormalnosti“, svi ovi ljudi živeli su svoje živote, nekad uživali u njima, a nekad prolazili kroz teške trenutke. I ne samo to. Oni su ostvaili neko trag, uticali na druge ljude i, pronalazeći smisao u svom životu, nekad uz manje nekad uz više truda, bili srećni. Njihova „nenormalnost“ bila je deo njihove ličnosti, i sigurno je u mnogome uticala na njihove živote, ali i na njihov rad. Da nije bilo te strane njihove ličnosti, možda neikad ne bi ni ostvarili ono što sa njom jesu?

Uređuju: Psiholozi - psihoterapeuti Tatjana Firevski Jovanović i Nebojša Jovanović
Izvor
IP sačuvana
social share
The root of all evil will die if not watered!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 18. Apr 2024, 13:19:01
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.097 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.