Od naredne godine ce biti ukinut naziv predmeta "maternji jezik" i u skladu sa Ustavom Crne Gore u kome je crnogorski jezik proglasen za sluzbeni, dok su srpski, hrvatski i bosanski u sluzbenoj upotrebi, nastava ce se odvijati na crnogorskom jeziku. Ucenici koji izraze zelju, mogu se skolovati u posebnim odjeljenjima za nastavu na srpskom, hrvatskom ili bosanskom jeziku.. Treceg septembra je u prodaju izasla Gramatika crnogorskog jezika, a danas i Pravopis i Rjecnik, koji su propraceni posebnom knjigom o naucno-metodoloskim osnovama standardzacije crnogorskoga jezika, koju je napisao jedan od autora Gramatike i redaktora Pravopisa, Josip Silic. Pokusacu ukratko da vam prenesem nekoliko osnovnoh razlika.

Osim dva fonema za koja vec znamo (ź i ś), a cija je problematika preopsirna da bismo mogli ovdje pricati o njoj, imamo tri palatalizacije; termin
"jotovanje" je "jotacija" u skladu sa nastavcima za termine
"palatalizacija" i "sibilarizacija"; imenice t…ipa "kost", "cast" i
slicno, nijesu imenice koje zavrsavaju na konsonant, vec na nulti
morfem; prefiksalna tvorba rijeci je prikazana kao derivacija a ne
slaganje; u sintaksicki opis crnogorskog jezika je unijet i potencijal imperfekta - "hocah
vidjeti"; termin "sintagma" je sada "sintagmem", kao "fonem", "morfem" i
sl; atributiv i apozitiv pripadaju atributu i apoziciji, pa imamo tri a
ne pet imenskih odredaba... To je samo iz predgovora, jos nijesam stigao da prostudiram i temeljno obradim materiju.

Dakle, standardno imamo dva pisma, cetiri akcenta, sedam padeza - promjena je samo u dva slova koja su standardizovana i jednom koje se "dodaje" - azbuka/abeceda ima 32 slova/grafema i pise: "Ovom popisu slova (grafema) dodaje se i slovo (grafem) З з (u latinici) i S s (u cirilici).". To je ona afrikata "dz". Kada pisu poslije opsirnije o tom glasu, kazu da je alternirao sa "z", uglavnom , pa nije potrebno uvrstiti ga u standardnu azbuku ili abecedu. Takodje, đ nije d+j nego d+ź, mada, kad izgovaras tako, bas vise zvuci kao đ nego kad izgovoris dj... Isto po tom principu, ć je t+ś.

Treca palatalizacija je objasnjena ovako:

"Alternacija konsonanata k,g i h (s kraja korijenskoga morfema) sa c, z i s ispred sufiksalnog morfema -a- zove se TRECA PALATALIZACIJA.
Ta glasovna promjena vrši se pri promjeni perfektivnih glagola prve vrste (s krajnjim k, g i h u korijenskome morfemu) u imperfektivne, pod uticajem sufiksalnog morfema -a-, npr.:

maći (<mak-0-ti): mak-a-ti>mik-a-ti>mic-a-ti

Umjesto e u korijenskom morfemu tada se pojavljuju sekvence ije,e i i.
Pravilo: ije,e,i + kgh + a > ije, e, i + c, z, s + a.

preśeći (<presjeći): pre-sjek-a-ti>pre-sijek-a-ti>presijecati".

Ima jos primjera, naveo sam samo po jedan, i "0" je nulti morfem, posto nemam onaj znak kao nula prekrizena.

Ostale izmjene u pravopisu su vise vezane za ijekvski izgovor, dakle skupovi "rje" "prije" i slicno, norma je da se koristi iskljucivo nijesam/nijesi/nijesu/nijesmo/nijeste/nijesu itd. Nema gramatickog i logickog roda, nego su sada rod i pol. i Rjecnik je stvarno korektan, nema brljotina tipa "ćeme", "ćelohranitelj", "pošljednji" i tome slicno, kao sto su protivnici crnogorskog jezika govorili. Nije normirano, primjera radi, "ovijeh", nego "ovih", mada se ostavlja mogucnost da se koristi prvi oblik po pravilima koja odredi funkcionalna stilistika, "biti" ima dubletne oblike tipa bijah/bjeh ili bijasmo/bjesmo. Ne mogu se sjetiti sad svega, samo jednom sam procitao sve.

Uglavnom, koga zanima - to je osnovno.

Molim vas, nemojte da sad ovo pretvaramo u politiku i da se podbadamo, ovaj podforum ima u nazivu i "Kultura" i molim da se ponasamo u skladu sa tim. Ako neko hoce da komentarise ovo, molim, takodje, da to bude neko kome je lingvistika struka ili zanimanje, i da pricamo argumentovano, jer svako od nas umije i opsovati majku i nagrditi nekoga, ali ovo nije mjesto za to. Hvala unaprijed.
Posebno molim moderatora da obrati paznju i ne dozvoli offtopic i sankcionise uvrede i neprikladne komentare