Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Utiču na ćelije, tkiva i organe  (Pročitano 1312 puta)
10. Mar 2010, 12:06:38
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64


 Kada se ljudi žale na određene zdravstvene tegobe u stvari se žale na određeni organ, ne razmišljajući o tome da je on oboleo zbog poremećaja određenih hormona na čije stvaranje i lučenje utiču endokrine, odnosno žlezde sa unutrašnjim lučenjem. A upravo one su te koje utiču na rad gotovo svih ćelija, organa i sistema u ljudskom organizmu.
Kako hormoni u ljudskom organizmu rade objašnjava profesor dr Miloš Žarković iz Instituta za endokrinologiju Kliničkog centra Srbije i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
- Da bismo razumeli rad hormona, prethodno je neophodno da se razume funkcija endokrinog sistema. Jednostavnim jezikom rečeno, endokrini sistem predstavlja komunikaciju između ćelija poput radio-veze. Hormoni na čije stvaranje i lučenje endokrini sistem utiče, pokreću mehanizam u ćelijama na mestu receptora, odnosno prijemnika informacija. Pri tom, postoji jedna grupa žlezda sa unutrašnjim lučenjem koja je direktno kontrolisana od mozga, i druga grupa koja radi na autonoman način ne remeteći postojeći sklad u organizmu.
Koje žlezde sa unutrašnjim lučenjem kontroliše mozak?
- Kada je reč o ovim žlezdama treba poći od hipotalamusa, smeštenom u nižem centralnom delu mozga, koji svojim hormonima deluje na vrlo važnu, sveobuhvatnu žlezdu - hipofizu. Osim što šalju signale u hipofizu o aktiviranju ili deaktiviranju određenih hormona u njoj, hormoni hipotalamusa utiču i na osećaj zadovoljstva, besa, gladi, žeđi, stida, pa čak i seksualnog uzbuđenja.
A hipofiza?
- Hipofiza luči određene hormone i kontroliše druge žlezde sa unutrašnjim lučenjem, između kojih štitastu, nadbubreg i polne žlezde. Među hormonima koje luči značajni su hormon rasta, prolaktin koji podstiče lučenje mleka, antidiurezni hormon, koji kontroliše promet vode u organizmu i oksitocin, koji pojačava kontrakcije tokom porođaja. Tu su i adenokortikotropni hormon (ACTH), koji kontroliše rad nadbubrežne žlezde, tireotropni (TSH), odgovoran za kontrolu rada tiroidne žlezde, kao i folikostimulirajući i luteotropni, koji kontrolišu rad polnih žlezda.
Šta se dešava kada dođe do poremećaja rada hipofize?
- U takvim slučajevima funkcija hipofize može da bude snižena ili povišena. Snižena nastaje kao posledica traume mozga, ali i kao posledica infekcije ili tumora. U svakom slučaju, ako nije u mogućnosti da radi, određena ciljna žlezda, za koju je hipofiza odgovorna, trpi i propada, a ukoliko se ne reaguje odgovarajućom terapijom, može da dođe i do smrtnog ishoda.
A ako dođe do pojačanog rada hipofize?
- Hiperprodukcija hormona najčešće je posledica tumora hipofize, koja može da se ispolji gubitkom vida. Kušingova bolest nastaje kao posledica nekontrolisanog lučenja ACTH hormona, a zbog pojačanog lučenja kortizola javlja se gojaznost, sa karakterističnim velikim trbuhom i tankim nogama (“krompir sa dve čačkalice”), jer se gubi mišićna masa. Koža kod ovakvih osoba je tanka kao pergament, suva, sa strijama i puca. Ljubičaste je boje sa defektom potkožnog tkiva, na kojoj pod pritiskom ostaju rupe. Lice je rumeno i u vidu polumeseca, dok se na leđima ispod potiljka, usled naslaga stvara “bivolja grba”. Višak kortizola dovodi i do pojave dijabetesa i hipertenzije, javlja se osetljivost na infekcije, jer kortizol deluje na pad imuniteta, ali i na pojavu psihičkih problema, koji se ispoljavaju u vidu depresije, šizofrenije, paranoje.
A štitasta žlezda i njeni hormoni?
- Štitasta žlezda luči hormon tiroksin i pretvara jod iz hrane u hormone koji regulišu rast i metabolizam. Tiroksin je važan za normalan razvoj mozga i druge bitne metaboličke procese. Osoba sa smanjenom funkcijom štitne žlezde je konstantno umorna, zimogrožljiva, sklona gojenju i gubitku kose. Kod povećanog lučenja dolazi do gubitka telesne težine, drhtanja ruku, lupanja srca, preznojavanja, osećaja vrućine. Ove simptome prati i poremećaj raspoloženja sa čestim promenama, pri čemu je osoba uglavnom nervozna i pati od nesanice. Grejvs- Bazedovljeva bolest je tipičan primer ovog poremećaja. Zahvata oči i utiče na njihovu funkciju.

HORMONI KORE NADBUBREGA
Kora nadbubrega luči tri vrste hormona, važnih i za žene i za muškarce. Glikokortinoidi (kortizol) regulišu metabolizam ugljenih hidrata, belančevina i masti, kao i niz drugih složenih procesa. Mineralkortikoidi regulišu kalijum, natrijum i krvni pritisak. Nisu pod kontrolom hipofize, već su pod uticajem renina, hormona koji luči bubreg. Muški polni hormoni nadbubrega, odnosno testosteron ima podjednaku važnost i za žene i muškarce. Ukoliko ga nema daje se zbog snage, seksualne funkcije i kostiju.

VIŠAK PROLAKTINA
Usled tumora hipofize dolazi do lučenja viška prolaktina, a manjka gonadotropnih hormona, što za posledicu može da ima izostanak menstruacije i mleka kod dojilja. Ukoliko se ovaj poremećaj javi kod muškarca, dolazi do problema sa potencijom. Na sreću, poremećaj se uspešno leči određenim lekovima, bez uključivanja citostatika.

PARAŠTITASTE ŽLEZDE
Paraštitaste žlezde, kojih ima četiri, izuzetno su važne, jer zajedno sa vitaminom D regulišu metabolizam kalcijuma. Luče paratiroidni hormon (PTH) koji deluje na nivou creva, kostiju i bubrega. Ako ga ima u većoj količini nego što je normalno, može doći do izlučivanja više kalcijuma, stvaranja kamena u bubregu i bola u trbuhu. Ako paratiroidnog hormona nema u dovoljnoj količini dolazi do hipokalcemije praćene grčevima u šakama sa skupljenim prstima. Ovaj poremećaj može da se reši samo uz vitamin D, koga najviše ima u ribi i jajima, a u koži se sintetiše i na suncu. Vitamin D nije važan samo za održavanje nivoa kalcijuma, već i za nervni i imuni sistem.



Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.066 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.