Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 20:38:05
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Edisonova sijalica  (Pročitano 4909 puta)
22. Feb 2010, 11:46:24
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Sijalica sa užarenim vlaknom odlazi u penziju 130 godina nakon što ju je u novogodišnjoj noći Tomas Alva Edison (1847–1931) predstavio svojim sugrađanima u Menlo parku u Nju Džersiju, SAD.



Javna rasveta u nekoliko pančevačkih naselja ostala je, igrom slučaja, uključena upravo onog jutra prošlog četvrtka kad je u Evropskoj uniji stupila na snagu zabrana proizvodnje i prodaje klasičnih električnih sijalica od 75 i 100 W. Tako se ova vrsta javnog rasipništva i energetske bahatosti koja je u srpskim gradovima često vidljiva, maltene pretvorila u gest solidarnosti – stotine uličnih lampi bledo su sijale uprkos snažnom septembarskom suncu i prolaznik je mogao pomisliti da takvom uzaludnom potrošnjom energije sijalice šalju poslednji pozdrav svojim evropskim "koleginicama" sa svetlećim nitima od volframa, koje su u bogatijem delu kontinenta rasprodate ili uklonjene iz svih bakalnica, radnji sa tehničkom robom i supermarketa.

Staru, "dobru" sijalicu takvo iščeznuće čeka u većini zemalja sveta a, prema planu Evropske unije, 2012. godine iz upotrebe izlaze i sijalice od 60 W, da bi se do 2016. u celoj Uniji sve vrste žarulja potpuno zamenile štedljivim, ekološkim. Time se okončava era koja je počela poslednje decembarske noći 1879. godine u Menlo parku u Nju Džersiju, kad su hiljade Amerikanaca došle da vide novo tehnološko dostignuće legendarnog istraživača Tomasa Alve Edisona (1847–1931), njegovu sijalicu sa usijanim ugljenim vlaknom koja je gorela neprekidno 40 sati.

Delimično usavršene i dvadeset godina kasnije proizvedene uz pomoć volframove a ne ugljeničke niti, sijalice zapravo spadaju u najdugovečnije tehnologije industrijske revolucije. Mada su osvetljavale planetu više od celog jednog veka, jedva da su doživele ikakvo bitnije tehnološko unapređenje od Edisonovih vremena.
Pioniri i sumnjičavi

Kao i u slučaju nekih drugih pionirskih poduhvata, poput prvog preletanja Atlantika ili otkrivanja Amerike, Edison nije bio prvi čovek koji je konstruisao sijalicu. Zapravo, istoričari nauke smatraju da su čak 23 pronalazača pre Edisona došla do uspelog rešenja električne lampe, ali je Edisonova sijalica bila prva koja je doživela široku primenu.

Istorija ideje o upotrebi struje za osvetljenje seže još u doba ranih naučnih istraživanja elektromagnetizma, ali sve do početka XIX veka nije bilo nikakvih praktičnih rešenja. Suštinski prodor načinio je britanski hemičar Hemfri Dejvi (1778–1829), poznat po otkriću elemenata hlora i joda i konstrukciji rudarske lampe koja nosi ime po njemu. Dejvi je pokazao da je električnu lampu koja svetli moguće napraviti, i to na dva načina, sa usijanom niti ili sa električnim lukom. Kako je imao za to doba vrlo jaku bateriju, 1802. godine Dejvi je propuštao električnu struju kroz tanak sloj platine koji je od toga svetleo, da bi sedam godina kasnije pokazao i da je moguće stvoriti izvor svetlosti pomoću luka koji se javlja između dva štapića grafita.


Patent sa ugljenim vlaknom iz 1880.

Pronalazači posle Dejvija su sledećih sedamdeset godina razvijali sijalice isključivo na ova dva načina. Škotski izumitelj Džejms Lindzej (1799–1862) uspeo je da usavrši Dejvijevu ideju sa usijanom niti i da napravi lampu pomoću koje je "mogao noću da čita knjigu na rastojanju od pola metra". Lindzej je svoj izum javno pokazao i privatno ga koristio, ali kako je bio zanet istraživanjem bežične telegrafije, nije ga dalje razvijao.

Sredinom XIX veka brojni istraživači su se suočili sa problemom konstrukcije upotrebljive električne lampe. Usledila je lavina manje-više uspelih patenata, kao što je rešenje lampe u vakuumiranoj cevi britanskog izumitelja Varena de la Rua iz 1840, usavršenje Frederika de Molejnsa iz 1841, rešenje lampe sa grafitnim provodnikom Amerikanca Džona Stara iz 1851, kao i ostvarenje ruskog naučnika Aleksandra Lodigina, koji je 1872. izmislio lampu sa štapićem grafita koji su držala dva zvona od stakla i kroz koji se propuštala struja. Svi oni prethodili su rešenju koje je svetu predstavio Edison.
Tajna usijanja

Ako obratite pažnju, Edisonove električne lampe su prvi veštački izvor svetlosti koji ne koristi materijalno gorivo, poput petroleja, nafte, drveta ili uglja. Takav prelaz nije bio sasvim očigledan. Zapravo, kod većine pionirskih rešenja električnih lampi, razvijenih do sredine sedamdesetih godina XIX veka, pri svetljenju se neizostavno trošio nekakav materijal, najčešće ugljenik.

U to doba jeste postojala ideja o lampi koja bi svetlela zbog samog "usijanja", a ne "trošenja" materijala, što je nazivano "deljenjem svetlosti" i što će kasnije biti objašnjeno pretvaranjem toplotne energije provodnika u svetlosnu. No, kako u knjizi Edison His life and inventions pišu istoričari i elektro-inženjeri Frenk Dajer i Tomas Martin, tih godina ovo rešenje niko nije uspevao ni približno da ostvari. "Čitav naučni svet odbacivao je ovu ideju", kažu Dajer i Martin. "Vodeći električari, fizičari i drugi stručnjaci proučavali su problem skoro četvrtinu veka i uz jedan jedini izuzetak došli do matematičkog dokaza da ‘deljenje svetla’ praktično nije ostvarljivo."


Edisonova sijalica iz Menlo parka, 1879.

Ovo viđenje se održalo sve do 1879, do vremena kad Edison u svojoj laboratoriji u Menlo parku već izvodi svakojake eksperimente "deleći svetlost" na usijanim nitima. Jedan od vodećih engleskih električara u februaru te godine daje matematički dokaz da je deljenje nemoguće i proglašava ga za ignis fatuus, optički fenomen fosforescencije poznat kao svetlost duhova. Iste godine, naučnik Pažet Higs u Londonu objavljuje knjigu u kojoj direktno komentariše Edisonove pokušaje da reši "deljenje svetlosti", tvrdeći da je "o ovoj temi izneto mnogo gluposti. Neki izumitelji čak tvrde da su beskonačno podelili električnu struju, zaboravljajući da je takva izjava u suprotnosti sa zakonom održanja energije."
Edisonov instinkt

U to doba, tridesetogodišnji Edison je već izuzetno slavan pronalazač, a iza njega su izumi kao što su kvadrupolni telegraf, telefonski mikrofon i fonograf. Budući jedan od američkih velikana, Edison se obično slika kao pravi čovek svog doba – pronicljiv i kreativan, donekle nadahnut, dovoljno tvrdoglav i istovremeno maštovit da ponudi rešenja koja se drugi ne usuđuju ili ne stižu da naprave. Dvadeset godina kasnije on podstiče i gubi "rat struja", ali poslednje decenije XIX veka su njegovo doba.

Uporedo sa Teslom, on bez sumnje obeležava period koji se može nazvati "drugom industrijskom revolucijom", kad patenti i izumi preoblikuju svet, a od siromašnih ljudi sa idejom stvaraju milionere. Nošen na ovom talasu, od 1876. godine Edison svoju laboratoriju drži u Menlo parku, u Nju Džersiju, a problem električnih lampi počinje da rešava sledeće godine.

Sa jasno definisanim ciljem da napravi lampu koja neće osvetljavati samo ulice, već pre svega ljudske kuće, on odbacuje sva rešenja sa električnim lukom i koncentriše se na usijane niti. Mada ga u Evropi nazivaju "sanjarom" i "budalom", Edison u potrazi za pravim materijalom sprovodi više hiljada ogleda, a u to dvogodišnje istraživanje ulaže čak 40.000 tadašnjih dolara.

Edison zaključuje da je najpogodniji kandidat za "proizvođača svetlosti" ugljenična nit od bambusa, koju postavlja na dva konektora i žicama od platine povezuje sa izvorom struje. Ovu konstrukciju zatvara u izuzetno dobro vakuumirano stakleno zvono, što je preduslov uspeha. Posle niza pokušaja sa raznim ugljeničnim nitima, prvu svetlost dobija 22. oktobra 1879, da bi dve nedelje kasnije prijavio patent električne lampe koji mu je odobren sledeće godine.

Glasine o njegovom otkriću brzo se šire. Mada je stručnoj javnosti bilo potrebno malo više vremena da shvati šta je Edison napravio, stanovnici Njujorka i Nju Džersija već u grupama dolaze u Menlo park da vide novo tehnološko čudo – lampu na struju. O Edisonovom izumu izveštava štampa, a u novogodišnjoj noći, poslednjeg dana 1879. Edison priređuje javnu demonstraciju. Železnica besplatno prevozi građane i tri hiljade ljudi dolazi da vidi lampu sa usijanom ugljeničnom niti koja blješti u hladnoj noći. Pred okupljenima, Edison navodno izgovara: "Učinićemo električnu energiju tako jeftinom da će sveće paliti samo bogati."



Vučji kamen


Kao i sa drugim poduhvatima, Edison uspešno komercijalizuje svoj izum, mada u trci za novim rešenjima i patentima veliki broj suparnika pokušava da mu ga preotme. Uporedo sa višegodišnjom parnicom sa Vilijamom Sojerom koju je dobio 1889, Edisona optužuje i tragični izumitelj Hajnrih Goebel, koji tvrdi da je punih 25 godina pre njega napravio identičnu lampu sa bambusom, ali se na sudu ispostavlja kako je pokušao da podmetne lažne dokumente. Sud presuđuje u Edisonovu korist jer zaključuje da bi lampa odavno bila u upotrebi da ju je Goebel stvarno napravio 1854.

U međuvremenu, ispostavlja se da je patent identične sijalice koji je u Engleskoj razvio Džozef Svon (1828–1914) registrovan godinu dana pre Edisona, pa on 1889, kako bi izbegao parnicu, zajedno sa Svonom osniva zajedničku kompaniju i deli tržišta – Svonu pripada Britanija, Edisonu Amerika. U međuvremenu razvija se tržište, osvetljavaju se javni prostori, izložbe i pozorišta, a razvija se i nekoliko novih tipova sijalica, kao što je Nerstova lampa.

Uporedo sa elektrifikacijom, osvetljavaju se veliki evropski i američki gradovi – brzinom gotovo istom kojom su se ne tako davno proširili mobilni telefoni. Električno osvetljenje već 1893. godine stiže i do Beograda, prestonice Kraljevine Srbije, koja je samo par decenija ranije noću palila dva javna fenjera.

Mađarski izumitelj Šandor Just i hrvatski Franjo Hanaman 1904. godine patentiraju poslednje poslednje poboljšanje i ona dobija današnji oblik. Just i Hanaman umesto ugljenika koriste volframove niti koje se pokazuju mnogo pogodnijim. Volfram, element koji je ime dobio od nemačkog "vučja pena", ponekad nazivan i tungsten, težak kamen, izabran je zato što je metal sa izuzetno visokom tačkom topljenja (3695oC), pa može da izdrži visoke temperature koje provodnik dostiže pri protoku struje (2000–3300oC).

Na početku XX veka, volfram se pokazuje kao idealan za izvor svetlosti – volframove sijalice su trajnije od svih tadašnjih konkurenata, proizvode svetlost veće jačine, emituju kontinualni spektar svetlosti i imaju nižu cenu proizvodnje, što posebno dolazi do izražaja šezdesetih godina XX veka, kad su pojeftinile 30 puta. Uz to, posebnu prednost predstavlja jednostavnost njihove primene – ove sijalice, bez obzira na dimenzije, snagu i jačinu svetlosti, ne zahtevaju nikakvu naročitu opremu za funkcionisanje, osim dve žice pod naponom. Podjednako dobro rade i sa jednosmernim i sa naizmeničnim izvorima struje.



Odlazak u penziju


S vremenom postaju sve očiglednije i neke mane volframovih sijalica. Najveća među njima je njihova mala efikasnost – više od 90 odsto električne energije koju potroše emituje se kao toplota, dok se u svetlost pretvara manje od 10 odsto. Neotporne na udare, nezgodne su za transport dok su, s druge strane, relativno kratkog veka u odnosu na gasne lampe.

Zabeleženo je da neke sijalice, inače, uspevaju da prežive ekstremno dugo – sijalica svetski rekorder koja nije zamenjena već 107 godina nalazi se u jednoj vatrogasnoj stanici u gradiću Livermore u Kaliforniji. Zbog svoje dugovečnosti nazvana je "stoletnom sijalicom", a otkako je uvedena u Ginisovu knjigu rekorda predstavlja lokalnu atrakciju – ima svoj internet sajt i klub fanova.

No, mala efikasnost volframovih sijalica kumovala je njihovoj nepopularnosti poslednjih godina i one polako postaju jedan od glavnih okrivljenih za globalno zagrevanje. Grupe entuzijasta, ekološki pokreti i vlade u agresivnim lokalnim i globalnim kampanjama pozivaju građane da se odreknu starih volframovih i počnu da koriste štedljive, ekološke sijalice.

Ove, takozvane kompaktne fluorescentne lampe (CFL), znatno su efikasnije – za istu "količinu svetlosti" troše pet puta manje električne energije i time znatno smanjuju potrošnju fosilnih goriva koja inače dovode do emisije CO2 i globalnog zagrevanja. S druge strane, CFL traju 10 do 15 puta duže, pa su, mada višestruko skuplje, znatno ekonomski isplativije i kad se uračuna njihova skupa proizvodnja.

Međutim, mada se, posle tolikih kampanja, činilo da nove sijalice u Evropi imaju nepodeljenu podršku, otkako se u kuće i domove uvode po "dekretu" Evropske komisije, stekle su nemali broj protivnika. Tvrdi se da kompaktne lampe imaju previsoku "temperaturu boje" i da proizvode "neprijatno" i "neprirodno" svetlo koje stvara depresiju. Oglasio se češki predsednik Vaclav Klaus, poznat kao oštar protivnik teorije o globalnom zagrevanju, sa tvrdnjom da će nastaviti da koristi "stare, poštene edisonke".

Tako je u nedelji zabrane klasičnih sijalica sa usijanim vlaknom Evropu zapljusnuo talas žaljenja, a poslednje zalihe u prodavnicama razgrabljene su čak i u Nemačkoj, tradicionalno ekološki svesnoj državi. To je otvorilo novu debatu "plavih" i "zelenih", a blogovi i pokreti nazvani ban the bulb dobili su otvorene suparnike u inicijativama dont ban the bulb.

No, izvesno je da će uprkos debati plavih i zelenih, kompaktne i halogene lampe uskoro sasvim potisnuti stare žarulje, najviše zbog činjenice da je reč o tehnologiji koja je doživela 130 godina u svakodnevnoj primeni. I to je sasvim dovoljno da bude poslata u penziju, ali teško da će proći sasvim bez traume. Promena svakodnevnog izvora svetlosti menja, ako ništa drugo, boju naše svakodnevice. Zamislite da po odluci neke trgovinske komisije moramo da Sunce zamenimo Proximom Centauri, zato što je ona ekološki i ekonomski pogodnija od stare zvezde. Izuzimajući fizičke nemogućnosti za tako nešto, možda bi to i bilo zgodno, ali bi teško palo mnogima.

***********
Klasičnih sijalica sa užarenim volframovim vlaknom danas, na tržištu ima u hiljadama oblika i boja, ali je princip njihovog funkcionisanja isti kao u Edisonovo doba – električna energija protiče kroz volframovu nit koja emituje kontinualni spektar svetlosti u svim pravcima. Za različite voltaže, ona ima različitu efikasnost, ali se uobičajeno smatra da više od 90 odsto električne energije potroši na toplotno zračenje, dok se u svetlost pretvara manje od 10 odsto. Tako obična sijalica od 100W, koja zrači fluks od oko 1700 lumena, dnevno u proseku može da potroši 1 kWh struje. S druge strane, štedljive lampe sa snagom oko 20 W za isto vreme i isti intenzitet svetla potroše 0,2 kWh, što je pet puta manje. I dok je proizvodnja volframovih sijalica znatno jeftinija, njihov životni vek je od 700 do 1000 radnih sati, što je od 10 do 15 puta kraće nego kod štedljivih sijalica. Volframove sijalice su jednostavni uređaji koji ne zahtevaju nikakvu naročitu opremu za funkcionisanje, a mogu da rade i sa jednosmernim i sa naizmeničnim izvorima struje.
**********


***********
Takozvana kompaktna fluorescentna lampa (CFL) je jedna vrsta fluorescentne lampe. Pri prolasku električne energije kroz gas u cevi, on počinje da emituje UV zračenje. Ono pobuđuje tri sloja fosfora kojima su cevi iznutra premazane tako da on emituje vidljivu svetlost, ali ne baš sasvim u onom delu spektra kao klasična sijalica, pa se zato doživljava da je njena svetlost različite boje. Mada se čini da je svetlost ovih lampi manjeg intenziteta, ona ima isti broj lumena, ali je prostorija osvetljena drugom, zapravo prirodnijom bojom, koja je sličnija dnevnom svetlu. Po intenzitetu svetlosti, CFL je i do pet puta efikasnija, a njen radni vek je između 6000 i 15.000 sati. Njihova velika prednost u odnosu na druge štedljive tehnologije jeste to što su kompatibilne – koriste ista grla kao i klasične sijalice, a principijelno mogu raditi i na jednosmernu i na naizmeničnu struju.
***********



Izvor: B92
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Krajnje beznadezan


Ko zadnji, ćelava mu keva!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 13104
Zastava Batajnica
OS
Linux
Browser
Mozilla
mob
Samsung SGH-E630
Šta oni imaju da zabranjuju, ko hoće da kupuje obične sijalice neka kupuje, ko neće ima štedljive  Smile
IP sačuvana
social share
                                       
enaB <=> Bane, "Ena" nije moje ime                    f -1(Smile)= Smiley

Don't watch it, because we all know that a watched pot does not boil, and watched cake does not bake.
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu


Бог чува Србе.

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 2032
Zastava Pančevo
OS
Windows 7
Browser
Safari 3.0.195.38
Pe EU je to covece i sve ima da bude "propisano" (kao u komunizmu), ne mozes ti da arcis struju kako hoces.
  Smile  Smile
IP sačuvana
social share
Тврд је камен за онога ко на њему спав'о није,
jа сам рођен на камену зато камен мекан ми је.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 41361
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6
Šta oni imaju da zabranjuju, ko hoće da kupuje obične sijalice neka kupuje, ko neće ima štedljive  Smile

Pa nije zabranjena prodaja vec proizvodnja
IP sačuvana
social share
Ako te uhvati bes ako stojis ti sedi,ako sedis ti lezi,ako lezis ti se polij vodom,voda ce da odnese tvoj bes...

Svest nije samo materijalna manifestacija, potrazi na interenetu

Dzoni, ne budi Kristal.

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Udaljen sa foruma
Jet set burekdzija

No squealing remember "that it's all in your head"

Zodijak
Pol
Poruke 5365
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.18
Jeftinije te izadje kad bi kupio jednu ekolosku Smiley, duze traje i manje struje trosi...
IP sačuvana
social share
I reach my peak, I can't speak,
call my nigga Chic, tell him that my will is weak.
I'm sick of niggas lyin', I'm sick of bitches hawkin'
matter of fact, I'm sick of talkin'.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 41361
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6
To su standardi, ko sto su uvodjene "suko" uticnice, kablovi sa kombinovanim silikonsko plasticnom izolacijom, izbacivani sporeti sa otvorenim grejacima itd. Ustede na struji su u tome ogromne, al na drugoj strani kompjuteri koji su stalno ukljuceni, razni uredjaji na stand by, punjaci koji se ne vade iz uticnice itd. sve se opet uravnotezi
IP sačuvana
social share
Ako te uhvati bes ako stojis ti sedi,ako sedis ti lezi,ako lezis ti se polij vodom,voda ce da odnese tvoj bes...

Svest nije samo materijalna manifestacija, potrazi na interenetu

Dzoni, ne budi Kristal.

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 15472
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.8
halogene sijalice ne samo da nisu stedljive (njihova eksploatacija koshta vishe od obichnih  Smile ) ,vec nisu ni ekoloshke :

1. proizvodnja gasa kojim se pune je vrlo shtetna po atmosferu i zivotnu sredinu

2. proizvode velike kolicine UV zracenja koje je izazivach raka

3. svetlo koje proizvode je neprirodno i moze da nadrazi oci ,pa chak i da izazove slepilo ako se koristi duze vreme .

**************************************************************************************************************************************************************************

______________________________ ______________________________ _________________________
edit by samuraj 77
ovo nije deo foruma za iznosenje politickih stavova
« Poslednja izmena: 23. Feb 2010, 21:32:52 od samuraj77 »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 41361
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6

3. svetlo koje proizvode je neprirodno i moze da nadrazi oci ,pa chak i da izazove slepilo ako se koristi duze vreme .


Ehehehe, e ovo je vrh. Kad nismo ocoravili spram neprirodne zute boje obicnih sijalica, necemo ni pored ove. Nije niko oslepeo ni pod neonkama. A u zapadnoj Evropi se koriste vise od 15 godina pa jos nisam cuo da je neko oslepeo.


2. proizvode velike kolicine UV zracenja koje je izazivach raka


I monitori proizvode velike kolicine UV zracenja pa nikom nista



Pa Kinezi saltaju svoju proizvodnju isto na stedljive sijalice tako da nema veze sa vezom. A halogenke nemaju veze sa stedljivim sijalicama


1. proizvodnja gasa kojim se pune je vrlo shtetna po atmosferu i zivotnu sredinu


Proizvodnja automobila je najstetnija za atmosferu i zivotnu sredinu pa sad treba obustaviti proizvodnju
« Poslednja izmena: 23. Feb 2010, 21:33:47 od samuraj77 »
IP sačuvana
social share
Ako te uhvati bes ako stojis ti sedi,ako sedis ti lezi,ako lezis ti se polij vodom,voda ce da odnese tvoj bes...

Svest nije samo materijalna manifestacija, potrazi na interenetu

Dzoni, ne budi Kristal.

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 15472
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.8


Ehehehe, e ovo je vrh. Kad nismo ocoravili spram neprirodne zute boje obicnih sijalica, necemo ni pored ove. Nije niko oslepeo ni pod neonkama. A u zapadnoj Evropi se koriste vise od 15 godina pa jos nisam cuo da je neko oslepeo.

obichne sijalice proizvode prirodno svetlo ,nastalo zagrevanjem volframa . u zavisnosti od temperature istog i od starosti sijalice ono moze da ide malo vishe ka crvenom spektru ,ali ne i da nadrazi ochi . s druge strane , , ljudi koji su bili primorani da duze vreme provode pod svetloscu neonki su se zalili na njihov efekat (to je uglavnom po institucijama kao bolnice ,zatvori i sl )

Citat
I monitori proizvode velike kolicine UV zracenja pa nikom nista

ne  Smile katodni (CRT) monitori su proizvodili elektrichni snop ,a ne UV zracenje . LCD monitori ne proizvode gotovo nishta . jedini problem su plazma -ekrani koji zaista proizvode UV zrachenje ali manje nego sijalice (jer ne treba da osvetljavaju) .


Citat
Pa Kinezi saltaju svoju proizvodnju isto na stedljive sijalice tako da nema veze sa vezom. A halogenke nemaju veze sa stedljivim sijalicama

kinezi josh uvek ne snabdevaju trzishte EU novim sijalicama u vecoj meri . halogene sijalice i jesu te kobajagi stedljive .

Citat
Proizvodnja automobila je najstetnija za atmosferu i zivotnu sredinu pa sad treba obustaviti proizvodnju

za automobile trenutno  nema zamene ,a ovde se bolji proizvod zamenjuje loshijim.
« Poslednja izmena: 23. Feb 2010, 17:27:33 od bf_109_g_6 »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 41361
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6

kinezi josh uvek ne snabdevaju trzishte EU novim sijalicama u vecoj meri . halogene sijalice i jesu te kobajagi stedljive .


Prebacice se ubrzo, u kopiranju su majstori, tu im treba odati priznanje. A halogenke imaju uzarenu zicu i iako daju vise svetlosti za istu utrosenu energiju od obicnih sijalica, ne spadaju u takozvane "stedljive" sijalice koje nemaju uzarenu zicu.


za automobile trenutno  nema zamene ,a ovde se bolji proizvod zamenjuje loshijim.

Ima, automobili na elektricni pogon sa celijama sa vodonikom


obichne sijalice proizvode prirodno svetlo ,nastalo zagrevanjem volframa .


Pa sada ne znam gde u prirodi mozes naci takvu "prirodnu" svetlost ko kod obicne sijalice  Smile


obichne sijalice proizvode prirodno svetlo ,nastalo zagrevanjem volframa . u zavisnosti od temperature istog i od starosti sijalice ono moze da ide malo vishe ka crvenom spektru ,ali ne i da nadrazi ochi . s druge strane , , ljudi koji su bili primorani da duze vreme provode pod svetloscu neonki su se zalili na njihov efekat (to je uglavnom po institucijama kao bolnice ,zatvori i sl )


Pa naravno da rad u institucijama kao bolnica ili zatvor ne deluje uopste pozitivno na psihu, karakteristicno svetlo ih jos asocira na posao koji nekad bas nije lep. Inace, svigde po radionicama su neonke, pa se ljudi po autoservisima ne zale.
IP sačuvana
social share
Ako te uhvati bes ako stojis ti sedi,ako sedis ti lezi,ako lezis ti se polij vodom,voda ce da odnese tvoj bes...

Svest nije samo materijalna manifestacija, potrazi na interenetu

Dzoni, ne budi Kristal.

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 20:38:05
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.106 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.