Marija Terezija (Beč, 13. svibnja 1717. - Beč, 29. studenoga 1780.) austrijska nadvojvotkinja, rimsko-njemačka carica i hrvatsko-ugarska kraljica.
 
Marija Terezija

Marija Terezija bila je iz roda Habsburgovaca. Kad se sa 19 godina udala za lotaringijskog vojvodu Franju Stjepana, dinastija se otada nazivala Habsburg-Lotaringen. Iz toga se braka rodilo 10 sinova i 6 kćeri. Budući da ju je pratio glas o sklonosti putenim užicima, govorilo se da se pretežan dio njezine djece rodio zahvaljujući kraljičinim ljubavnim pustolovinama s mladim i naočitim momcima iz vojne krajine koji su bili u dvorskoj službi. Od njezine djece sinovi Josip i Leopold bili su neposredni nasljednici prijestolja, a kći Marija Antoaneta zaglavila je pod giljotinom kao žena francuskog kralja Louisa XVI.. Za vladavinu Marije Terezije svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. U to vrijeme počinju i prvi sukobi Hrvata s Mađarima, a u njima se Marija Terezija na kraju priklanja Mađarima. U Hrvatskoj se od godine 1767. uvodi Kraljevsko vijeće, takozvani Consilium Regium, dakle hrvatska vlada neovisna o Mađarima, ali već nakon dvije godine podvrgava to vijeće ugarskom Namjesničkom vijeću, što je značilo da je Hrvatska podložna Ugarskoj. Oduzela je isusovcima školske poslove i cenzuru. S druge strane, torturu i parnice protiv vještica stavila je pod svoju kontrolu, što je ubrzo dovelo i do konačne likvidacije tog srednjovjekovnog krvavog naslijeđa. Nastojala je pod pritiskom novoga doba spriječiti prekomjerno iskorištavanje kmetova, određujući maksimum njihovih obveza prema gospodarima, tako da feudalac nije više smio tražiti od svojih podložnika namet prema vlastitom nahođenju, već se morao držati takozvanog hrvatsko-slavonskog urbara Marije Terezije. Uvela je opću školsku obvezu, tako da su sva djeca od 6-13 godina morala ići u školu. Poticala je razvoj manufaktura u Austriji, ali je tako priječila njihov razvoj u Hrvatskoj. Njezina je vladavina u nasljednim zemljama započela ratom na život i smrt. U razdoblju od 1740. do 1763. godine vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka - prije svega Šlezije, ali i talijanskih zemalja. Svome je sinu Josipu II. ostavila u naslijeđe opomenu kako nikad ne smije zaboraviti da je bolji osrednji mir nego slavni rat. Reforma vojske, ostvarena 1748. godine, jedna je od velikih i dalekosežnih novina njezine vladavine. Ona je jasan dokaz jedne od najizraženijih osobina Marije Terezije, a na kojoj se zasniva njezino slavno državničko umijeće: uvijek se znala okružiti pravim savjetnicima i u pravom trenutku poslušati njihove savjete.

Uz podršku kraljice Marije Terezije barun Franjo Trenk osniva 1741.g. Trenkove pandure.

Sažetak
Na prijestolje došla pomoću Pragmatičke sankcije (1740.-1780.)
1740.-1748. godine rat za austrijsko nasljeđe
imala je podršku Velike Britanije i Nizozemske, a ratovala je protiv Pruske, Francuske i Bavarske
u ratu je poražena pa je Aachenskim mirom 1748. godine, Austrija je izgubila Šlesku koja je pripala Pruskoj
predstavnica je prosvijećenog apsolutizma, i provodila je reforme: - u gospodarstvu, ukinula je unutarnje carine, gradila je ceste, otvara brojne škole, donosi urbare (zakone o kmetovima i seljacima)

Izvor: Wikipedia

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Beč, 13. svibnja 1717. - Beč, 29. studenoga 1780.) austrijska nadvojvotkinja, rimsko-njemačka carica i hrvatsko-ugarska kraljica.
 
Marija Terezija bila je iz roda Habsburgovaca. Kad se sa 19 godina udala za lotaringijskog vojvodu Franju Stjepana, dinastija se otada nazivala Habsburg-Lotaringen. Iz toga se braka rodilo 10 sinova i 6 kćeri. Budući da ju je pratio glas o sklonosti putenim užicima, govorilo se da se pretežan dio njezine djece rodio zahvaljujući kraljičinim ljubavnim pustolovinama s mladim i naočitim momcima iz vojne krajine koji su bili u dvorskoj službi. Od njezine djece sinovi Josip i Leopold bili su neposredni nasljednici prijestolja, a kći Marija Antoaneta zaglavila je pod giljotinom kao žena francuskog kralja Louisa XVI.. Za vladavinu Marije Terezije svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. U to vrijeme počinju i prvi sukobi Hrvata s Mađarima, a u njima se Marija Terezija na kraju priklanja Mađarima. U Hrvatskoj se od godine 1767. uvodi Kraljevsko vijeće, takozvani Consilium Regium, dakle hrvatska vlada neovisna o Mađarima, ali već nakon dvije godine podvrgava to vijeće ugarskom Namjesničkom vijeću, što je značilo da je Hrvatska podložna Ugarskoj. Oduzela je isusovcima školske poslove i cenzuru. S druge strane, torturu i parnice protiv vještica stavila je pod svoju kontrolu, što je ubrzo dovelo i do konačne likvidacije tog srednjovjekovnog krvavog naslijeđa. Nastojala je pod pritiskom novoga doba spriječiti prekomjerno iskorištavanje kmetova, određujući maksimum njihovih obveza prema gospodarima, tako da feudalac nije više smio tražiti od svojih podložnika namet prema vlastitom nahođenju, već se morao držati takozvanog hrvatsko-slavonskog urbara Marije Terezije.Uvela je opću školsku obvezu,tako da su sva djeca od 6-13 godina morala ići u školu.Poticala je razvoj manufaktura u Austriji,ali je tako priječila njihov razvoj u Hrvatskoj. Njezina je vladavina u nasljednim zemljama započela ratom na život i smrt. U razdoblju od 1740. do 1763. vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka - prije svega Šlezije, ali i talijanskih zemalja. Svome je sinu Josipu II. ostavila u naslijeđe opomenu kako nikad ne smije zaboraviti da je bolji osrednji mir nego slavni rat. Reforma vojske, ostvarena 1748., jedna je od velikih i dalekosežnih novina njezine vladavine. Ona je jasan dokaz jedne od najizraženijih osobina Marije Terezije, a na kojoj se zasniva njezino slavno državničko umijeće: uvijek se znala okružiti pravim savjetnicima i u pravom trenutku poslušati njihove savjete.

Uz podršku kraljice Marije Terezije barun Franjo Trenk osniva 1741.g. Trenkove pandure.

Izvor: Wikipedia

A mi trba da je slavimo, od današnje vojvodine, koja je bila močvara stvorila je najbolje mjesto za život, prokopavanjem kanala.

Ja moram da uradim referat, nesto poput fakultetskog rada, iako sam jos srednja sk. , o Mariji Tereziji, i nemam pojma odakle da krenem , i gde da pronadjem sve sto mi treba. . . . Moze li neko da mi preporuci neki dobar sajt, ili knjige. . .  :? :? Hvala! 

ja sam cuo (neznam koliko je to tacno) da je Marija Terezija umrla od posledica seksa sa konjem

U knjigama "Grička vještica" Marije Jurić Zagorke spominje se Marija Terezija,njene ćerke i sinovi.Od toga je važno da je prestolonaslednik Jozef ukinuo sudjenje "vešticama" tj. prestao je rad inkvizicije.
A da je Marija Terezija imala ljubavnike to je verovatno tačno,pročitala sam da je sa jednim čovekom imala "maratonsko veče" čini mi se 17.puta ako se dobro sećam.Za to vreme ljubavnici su bili u modi.To je tad bilo kao dobar dan!

To se tvrdilo za rusku caricu Katarinu Veliku, no opovrgnuto je.


Probaj s Ernest Zölner - Terese Schlussel - "Povijest Austrije", Petar Rokai: "Istorija Mađara"; Treba pogledati i kod Čedomira Popova možda je on nešto pisao o tome. Pogledaj i pod nekom sintezom povijesti 18. stoljeća i tako.

Što se sajtova tiče, ne preporučam ti nijedan posebno (osobito wikipediju na hrvatskom ili na srpskom) - ako znaš njemački ili engleski možeš pokušati i s njom, ali uz veliku dozu opreza i ma koliko to bilo primamljivo - wikipedia ti mora biti posljednji i najmanje važan izvor. Sretno!

Marija Terezija je kažu bila vrlo moralna i kreposna osoba tako da priče o ljubavnicima nisu točne.