Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 ... 7 8 10
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Kada će biti pokrenuta proizvodnja u Srbiji?  (Pročitano 16903 puta)
Udaljen sa foruma
Jet set burekdzija

No squealing remember "that it's all in your head"

Zodijak
Pol
Poruke 5365
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.2
Ovo je buducnost za juznu Srbiju....

w ww.energetika.in.rs/sr/Zelena-Energija/Male-HE-velika-administracija.html
mozda mislis na minihidroelektrane, sto su akcijasi pijukasi unistili, jer su bile izvor bogacenja velikosrpske burzoazije?  Smile Smile Smile
Evo ovde, ovako stvari stoje: hidropotencuijal je odlicno iskoriscen u Srbiji i tu ima mesta na Drini za jos nekih 1 Gigavat, a to ti je manje od pola Djerdapa.
Ta su merenja vec ucinjena, Srbija ima jake energeticare, koji se nigde ne pitaju nista.
Hvala politicarima, zato zaradjujemo dobro napolju.
Ne zanosi se, ako hoces dokumentacije ima koliko hoces na netu i to veoma pouzdane.
Biomasa je jedina koja moze nadomestiti nase potrebe i to u spregu sa razvojem prehrambene industrije i stocarstva.Ovo drugo nije zanemraljivo, ali ne ide da bude kao resenje.
Sunce samo u kogeneraciji, ponegde termalne vode (oko 1 Gwat) ali isto u kogeneraciji, vetar na nekim mestima, ali biomasa je stvarno resenje. Kina i Amerika vrse najveca istrazivanja u biomasi, a Japanci su ih sve pretekli. Oni vec rade struju na celulozni etanol u veliko.
Hteo sam da prkopiram tekst o HE na Drini sto ce graditi, a mogu i mini HE da se iskoriste...
IP sačuvana
social share
I reach my peak, I can't speak,
call my nigga Chic, tell him that my will is weak.
I'm sick of niggas lyin', I'm sick of bitches hawkin'
matter of fact, I'm sick of talkin'.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Udaljen sa foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 12298
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.13
mob
Nokia 6230

Hteo sam da prkopiram tekst o HE na Drini sto ce graditi, a mogu i mini HE da se iskoriste...
Nema problema. Ne krivim ja ljude koji se time ne bave.Energija voda i ostala raspoloziva energija je vec izracunata.
Kao i ostali resursi. Ja ti govorim o energiji zemlje (otpad) jer time razvijas proizvodnju zitarica, pa preradu, pa industriju, pa hranu pa robu. kad to imas onda mozes lako sa ostalima da se nosis. Hoces pape ima da platis! prosto.

Jel ces ti to  da radis ili ces drugome da radis, to ce se tako raditi. Ovim putem kojim mi idemo, bice da cemo drugima raditi.
« Poslednja izmena: 03. Sep 2009, 18:49:58 od shkorpion »
IP sačuvana
social share
Srbin je lud, Srbin je proklet. Jednom ga ubi, on hoce opet!!! :  Bora Corba.
Ne kradite. Vlast ne voli konkurenciju shkorpi
Trudnice,ja znam kako vam je Toma Nikolic
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Sertifikovani hejter i negativac

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 32361
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.5
Citat
Privreda kao spržena zemlja, a političari pričaju nebuloze
Miloš Obradović

Srpska industrijska proizvodnja krajem prošle godine nalazila se na svega 42,6 odsto proizvodnje iz 1989, a u odnosu na prošlogodišnju, ove godine manja je za još dvadesetak odsto. Među zemljama istočne Evrope Srbija je ubedljivo na poslednjem mestu po brzini rasta industrije u poslednjoj deceniji. To pokazuje i podatak da je od 1998. broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za 289.000 ili za 45,6 odsto.

Najveće smanjenje broja zaposlenih imali su tekstilna industrija (75.000), proizvodnja motornih vozila i prikolica (28.000), proizvodnja osnovnih metala (27.000) i proizvodnja prehrambenih proizvoda (27.000).

Poražavajuća je i činjenica da industrija čini svega 15 odsto bruto domaćeg proizvoda Srbije, pa već godinama nemamo šta da izvezemo. Tako pola industrijske proizvodnje i izvoza zavisi od toga kako radi smederevska železara. Bankarske usluge i telekomunikacije ne možemo da izvozimo, a upravo u te sektore je poslednjih godina najviše ulagano.

S druge strane, industrijski giganti, perjanice socijalističkog razvoja, već više od decenije vuku celu privredu u gubitke i dugove. U prošloj godini 900 velikih, koji čine 1,03 odsto ukupnog broja preduzeća, napravilo je 71 milijardu dinara gubitaka i tako oteralo celu privredu u minus od 37 milijardi dinara. Od 2003, od kada NBS saopštava rezultate poslovanja srpske privrede, velika preduzeća izgubila su oko 240 milijardi dinara.
Niko ne sanira gigante

Profesor Jovan Ranković, bivši savezni ministar finansija, ističe da 900 velikih preduzeća pravi dve trećine gubitaka, a da je već dve trećine ovih preduzeća propalo:

- To je najveći problem Srbije. Gubici su pojeli kapital ovih preduzeća i zato su ona sad nelikvidna. Ako veliki ne plaćaju dobavljačima, ni ovi ne mogu da plaćaju svoje obaveze i onda je cela privreda nelikvidna. Gubici su uništili Srbiju. Rešenje za njih je sanacija, ali o tome niko ne govori, dok naši političari pričaju nebuloze. Ako budu čekali još godinu-dve, cela privreda će bankrotirati, a to znači da neće moći da plaća svoje dugove. Neko mora da misli i o privredi, a ne samo o budžetu.

Ne samo što iz godine u godinu tope osnovni kapital, već i plivaju u dugovima koji su često najveća prepreka da nađu kupca.

- Zaduženje velikih preduzeća na kraju 2008. iznosilo je 1.500 milijardi dinara, a od toga su 200 milijardi samo kamate. Problem nije svetska, već naša kriza, i to zbog nedostajućeg dugoročnog kapitala. Pri tom, ni dinar od hiljadu milijardi dinara zaliha ne finansira se dugoročnim kreditima, već kratkoročnim obavezama - kaže Ranković.

Profesor Mlađen Kovačević, saradnik Instituta za međunarodnu politiku i ekonomiju, smatra da je u Srbiji posle 2000. primenjen metod „spržene zemlje“ koji je dokusurio industriju.

- Duboko sam ubeđen da su nagla liberalizacija tržišta i smanjenje carina na uvoz u kombinaciji s precenjenim dinarom doprineli urušavanju industrijske proizvodnje. Precenjen dinar je činio uvoz jeftinijim, pa naše firme nisu mogle da budu konkurentne ni na svom, a kamoli na stranom tržištu. Lako je videti kako se gasila naša industrija. Nekada je fabrika sijalica „Nikola Tesla“ iz Pančeva izvozila po celom svetu, a sad jedva preživljava. Tako je bilo i sa „Kluzom“, „Bekom“, „Koštanom“, „Ivom Lolom Ribarom“... - naglašava Kovačević i dodaje da je dinar danas realno precenjen za 90 odsto u odnosu na evro i dolar.

S druge strane, ulagano je u bankarski sektor jer se znalo da će u Srbiju da nagrnu pare iz inostranstva.

- Od početka 2001. do avgusta ove godine, u Srbiju je ušlo 65,5 milijardi dolara od zaduživanja, doznaka i privatizacija. Sve te pare moraju da prođu kroz banke, a s njihovim maržama zarada je odlična - kaže Kovačević.

Osim što su problem za ekonomiju, posrnuli giganti su i veliki socijalni problem, jer je u njima zaposleno 450.000 ljudi, odnosno oko 45 odsto ukupno zaposlenih u Srbiji.

Za 78 preduzeća, ponosa bivše SFRJ, koja su se našla u procesu restruktruriranja, država je oprostila dugove od preko sedam milijardi evra i još su dobili oko milijardu subvencija za plate i doprinose zaposlenima. Neke od tih kompanija su prodate u postupku privatizacije, kao što su zemunski „Zmaj“, borski „Polet“, delovi holdinga „Goša“, „Ei Niš“ ili „Mašinske industrije Niš“.

Preduzeća ili delovi holdinga koji nikako nisu mogli da nađu kupca otišli su u stečaj, gde će prodajom imovine pokušati da se namire dugovi prema poveriocima.

Ipak, nije sve socijalističke gigante snašla tako crna sudbina. Neke kompanije uspele su da nađu nove vlasnike koji su ih digli na noge. Tako je smederevska železara „Sartid“ već nekoliko godina najveći srpski izvoznik, pošto je prodata američkom „US Stilu“, doduše za svega 23 miliona evra i bez 1,7 milijardi evra dugova koje je preuzela država.
Od propasti su spasene i „Valjaonica bakra Sevojno“, koju je kupio Zoran Drakulić, i „Valjaonica aluminijuma Seval“, koja je sad u vlasništvu Slovenaca, a obe fabrike većinom izvoze svoje proizvode.

I duvanska industrija je bila zanimljiva strancima, pa su „Duvanska industrija Niš“ i „Duvanska industrija Vranje“ došle u ruke „Filipa Morisa“ i BAT-a. Takođe, bolji deo srpske privrede sad je i pivarska industrija, jer su pivare pokupovali svetski igrači, a među dobitnicima privatizacije su i vršački „Hemofarm“, koga je kupila nemačka „Štada“, zatim „Tigar“ iz Pirota, koji je postao deo „Mišlena“, i „Metalac“ iz Gornjeg Milanovca koji je privatizovan po prvom zakonu o privatizaciji.

Velike gubitaše opterećuju i dugovi, pa tako „Industrija kablova Jagodina“ na četiri tendera nije našla kupca, između ostalog i zato što se procenjuje da joj dugovi dostižu 100 miliona evra.

„Magnohrom“ iz Kraljeva je posle neuspele privatizacije i neispunjavanja obaveza „Global stila“, dela indijske kompanije „Mital“, morao da preda 10 hektara zemljišta gradu da bi pokrio 79 miliona dinara dugova javnim komunalnim preduzećima.

I kruševački „Trajal“ je primer da svaka privatizacija ne mora da bude korak napred. Iako je bugarska kompanija „Brikel“ platila 12 miliona evra za ovu fabriku, oko 2.000 radnika je do pre desetak dana štrajkovalo tražeći isplatu zaostalih plata, kao i da država raskine privatizaciju i preuzme ovu kompaniju.

Nekadašnji gigant u proizvodnji celuloze i papira „Matroz“ iz Sremske Mitrovice konačno je prodat u stečaju, pre mesec dana, za 2,86 miliona evra firmi „Industrikom“, pošto u čak sedam pokušaja niko nije hteo da ga kupi. Matroz je 2007. oteran u stečaj posle tri neuspela tendera i sa 12 milijardi dinara nakupljenih dugova.

 

Javna preduzeća najveći gubitaši

Nisu samo društvena preduzeća kamen oko vrata srpske privrede. Gro gubitaka prave javne, to jest, državne kompanije koje, uprkos monopolu, po pravilu ispostavljaju građanima najviše cene i najniži kvalitet.

Najveći gubitaš je „Elektroprivreda Srbije“, s manjkom većim od 300 miliona evra u prošloj godini, što čini 7,3 odsto gubitaka cele srpske privrede. Međutim, to je četiri puta manje od gubitaka koje je EPS ostvario u 2007. Drugi najveći gubitaš, a može se slobodno reći i problem naše privrede, jesu „Železnice Srbije“, koje su prošle godine svojim poslovanjem izgubile više od 195 miliona evra, tri puta više nego u 2007. Treći je JAT s gubitkom od oko 88 miliona evra.

 

„Zastava“ i „Fijat“ - konačno

Jedno od najvećih preduzeća u SFRJ bila je kragujevačka „Crvena zastava“, a njeno restrukturiranje i modernizacija počeli su još devedestih godina prošlog veka.
Narednih dana konačno će biti zaključen ugovor između srpske strane i italijanskog „Fijata“. Njime će se definisati nivo i dinamika investicionih ulaganja u zajedničku kompaniju, u kojoj će „Fijat“ imati 67, a država Srbija 33 odsto kapitala. Takođe, očekuje se da Italijani uplate 100 miliona evra k
ako bi preuzeli upravljanje ovom fabrikom.
izvor: http://www.nedeljnitelegraf.co.rs/pregled/151/

inace,bila je takodje i tabela prihoda od proizvodnje i ukupnog duga pojedinih preduzeca(samo preduzeca) kroz godine u samom listu,ali nje nema na ovoj online verziji.
upamtio sam zato brojke iz "najbolje",2006. godine,i sadasnje.
2006.
iznos prihoda od proizvodnje : 45 milijardi dinara
iznos dugova preduzeca: 30 milijardi
2009.
iznos prihoda proizvodnje: 37 milijardi
iznos dugova preduzeca: 106 milijardi
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Подавите либерале

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 3937
Zastava Србија,Београд,Звездара
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.5
mob
SonyEricsson k530i
inace,bila je takodje i tabela prihoda od proizvodnje i ukupnog duga pojedinih preduzeca(samo preduzeca) kroz godine u samom listu,ali nje nema na ovoj online verziji.
upamtio sam zato brojke iz "najbolje",2006. godine,i sadasnje.
2006.
iznos prihoda od proizvodnje : 45 milijardi dinara
iznos dugova preduzeca: 30 milijardi
2009.
iznos prihoda proizvodnje: 37 milijardi
iznos dugova preduzeca: 106 milijardi

А Млађа обећава препород.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Sertifikovani hejter i negativac

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 32361
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.5
А Млађа обећава препород.
pa,da.u tome i jeste stvar.
Citat
Privreda kao spržena zemlja, a političari pričaju nebuloze
a bilo je i ono isto u nekim novinama :"Ne znamo kolko nam je dobro".
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 276
OS
Windows 2000
Browser
Opera 9.63
mob
Nokia 6270
Stanje je jednostavna posledica par poteza nasih reformskih ekonomista pardon, eksperata! Gasenje domacih banaka i njihov stecaj koji pri tom jos nije zavrsen, a za isti nije ni bilo potrebe jer je imovina banaka nadilazila potrazivanja, ali to nije ni bitno kazu nam eksperti. Apresijacija dinara zasnovana na ulasku novca iz inostranstva i privatizacijom, i ludacki prevremena liberalizacija (kome li je to odgovaralo  Smile) trgovine. Sada sve ovo dobro promesas drzis u rerni 9 godina i dobijes danasnje stanje. E a da se sve ovo nije desilo, a da smo kojim slicajem ulozili i koji dinar vise u obrazovanje mozda bi danas ziveli kao ljudi...
IP sačuvana
social share
Srbija je Majka, cuvajmo je braco!!!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Sertifikovani hejter i negativac

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 32361
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.8
Za vreme nesvrstanih su ti busevi i teretnjaci isli ko alva. I danas bi se moglo nesto uraditi na tom planu i barem konkurisati Kinezima jer FAP recimo ipak pravi bolje stvari nego sto Kinezi mogu da ponude. A busevi i kamioni i danas imaju prodju, bolje ces ih uvaliti nego automobile kojih je pun *rac i trziste je prezasiceno. A zapadna teretna vozila su prekomplikovana i preskupa za odrzavanje a smeta im svaka rupa na putu il promena temperature, tu stara mercedesova tehnika po licenci FAP-a bi morala da pali. Za zapadnu Evropu eventualno neki mini busevi sa desetak sedista, malo luksuznije varijante na bazi isto Mercedesa.
potpuno si u pravu,skroz se slazem.
al,aj ti to objasni svim onim trutovima...
u stvari,objasni je pogresna rec,znaju oni dobro sve to.reci koje trazimo su NATERAJ DJUBRAD da to urade.
Ti niskopodni su poceli na zapadu jos kasnih sedamdesetih. Krajem osamdesetih je prvi poceo TAM da proizvodi niskopodne. Jednostavniji je ulazak putnika u gradskom saobracaju a sa druge strane i odrzavanje, ne ides za svaku sitnicu u kanal, masina ti je pred ocima, ujedno jeftinija masina jer je ne moras toliko prilagodjavati da stane u "pod".
znam.ali,nastali su uglavnom da bi mogli invalidi i ljudi sa kolicima da ulaze i da bi nesto malo ubrzao izlazak i ulazak u vozilo.i imao je Ikarbus i ranije svoj niskopodni autobus,napravljen na bazi jednog Mercedesovog,vozio je po gradu jos 98'.
NO! ,1.vecina invalida ovde ili ima svoja kola/nekog ko ih vozi,ili ih voze kombiji,ili nemaju potreba za gradskim prevozom,a sto se tice brzine ulaska i izlaska,da se i kod nas primenjuje sistem "ovde se ulazi,tamo izlazi",to ne bi bio problem.
to sviranje sa niskim podom je obicna glupost.naravno da ima svojih prednosti,ali,to je jedan sasvim nbitan faktor.pre svega treba da bude bitna funkcionalnost i kvalitet,a ne estetika i neki nazovi-standardi.
to sto vecina gradova u Evropi koristi niskopodne,to ne znaci da je to nekakav standard,ili neko cudo tehnike,kako nasi mediji vole sve da posmatraju.
ali,jbg,moraju da se ucepe(mislim,svi zajedno)...  Smile

a sto se tice pristupacnosti motoru i odrzavanja,prvo,ima dovoljno prisutpa i na visokopodnim i takvo postavljanje nije nista skuplje.cak mislim da je postavljanje motora na kraj,ili u sredini,ali uspravno,skuplje,a i gluplje,jer se time greje i unutrasnjost.
drugo,ne brini,nasi debili rastave ceo autobus i kad treba obican migavac da mu promene(pa,onda krenu da ga cerupaju dalje,dok ceka da mu daju drugi),tako da kod nas je to apsolutno nebitno...  Smile
« Poslednja izmena: 02. Mar 2010, 03:04:09 od hkj »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Jet set burekdzija


Србија

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 7739
Zastava Apatin
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.8
mob
Nokia 
Kada će biti pokrenuta proizvodnja u Srbiji?....nikad,a mozda ni tada.
IP sačuvana
social share
Leeds United....Movin' On Up


“Jedan za sve – svi za jednoga” lozinka nasa “Smrt ili slavu”
Boze daj nam snage da stvorimo otadzbinu pravu.
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 8848
Zastava Србија - Београд
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.8
Пољопривреда, прерађивачка индустрија, енергетика и наменска... Све остало баталити...
IP sačuvana
social share
Srbe treba staviti van zakona. Tu je sudac i overšitelj svaki onaj koji je i bjesnom paščetu. - Ante Starčević
U slučaju sukoba sa Srbijom nakon aneksije Bosne i Hercegovine Srbe treba masakrirati i proterati iz Hrvatske. - Josip Frank
Srbi u Hrvatskoj su Cigani, Vlasi i bog zna što, koji su s turskog koca utekli nama. Srbi su dakle Vlaški nakot zrio za sikiru. - Stjepan Radić

Tuđmanov cilj je bio rat po svaku cenu. Po tom njegovom konceptu trebalo je da Srbi nestanu iz Hrvatske - Josip Boljkovac, bivši ministar policije Hrvatske
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Legenda foruma

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 41361
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6

to sviranje sa niskim podom je obicna glupost.naravno da ima svojih prednosti,ali,to je jedan sasvim nbitan faktor.pre svega treba da bude bitna funkcionalnost i kvalitet,a ne estetika i neki nazovi-standardi.
to sto vecina gradova u Evropi koristi niskopodne,to ne znaci da je to nekakav standard,ili neko cudo tehnike,kako nasi mediji vole sve da posmatraju.
ali,jbg,moraju da se ucepe(mislim,svi zajedno)...  Smile

a sto se tice pristupacnosti motoru i odrzavanja,prvo,ima dovoljno prisutpa i na visokopodnim i takvo postavljanje nije nista skuplje.cak mislim da je postavljanje motora na kraj,ili u sredini,ali uspravno,skuplje,a i gluplje,jer se time greje i unutrasnjost.
drugo,ne brini,nasi debili rastave ceo autobus i kad treba obican migavac da mu promene(pa,onda krenu da ga cerupaju dalje,dok ceka da mu daju drugi),tako da kod nas je to apsolutno nebitno...  Smile

Da, ali sa druge strane moras i da gledas konkurentnost. Tesko da mozes dokazati da lezeci motor ima prednosti ako dvadeset izlagaca nudi niskopodne autobuse. Ionako svi zinu kad cuju Mercedes pa pitaju jel ima nesto slicno al jeftinije a kad krenes da im objasnjavas misle da ih zamajavas. Jedini neortodoksni koncept koji znam je onaj poznati americki skolski bus. Radjen na sasiji od kamiona, motor napred, jednostavnije ne moze biti a izdrzljivo i izvoze dosta. E, al ne zavise oni toliko od izvoza jer pokrivaju citavu Ameriku ionako sa tim. U Indiji voze isto preradjeni mercedesovi kamioni u autobuse na slicnom principu. Al Mercedees je isto marka.
Inace, u Evropu ko sto rekoh sa minibusevima. To je krenulo kasnih osamdesetih i islo je dobro. Ima potraznje za tim, po letovalistima prevoz do stranda, po planinama obilazak, po gradovima neki VIP transport ili za prevoz invalida. Ujedno neke "osiromasene" varijante za zemlje treceg sveta, tamo ionako dosta regija nema javni prevoz i trazi se mali, fleksibilni i frenkventni privatni prevoz tako da tamo dosta ide u prenatrpanim kombijima, pocevsi od Turske. Tu bi minibus sa do10-12 sedista lego samo tako. Problem je reaktivirati trzista ali i to bi islo.

Za vreme nesvrstanih su ti busevi i teretnjaci isli ko alva. I danas bi se moglo nesto uraditi na tom planu i barem konkurisati Kinezima jer FAP recimo ipak pravi bolje stvari nego sto Kinezi mogu da ponude. A busevi i kamioni i danas imaju prodju, bolje ces ih uvaliti nego automobile kojih je pun *rac i trziste je prezasiceno. A zapadna teretna vozila su prekomplikovana i preskupa za odrzavanje a smeta im svaka rupa na putu il promena temperature, tu stara mercedesova tehnika po licenci FAP-a bi morala da pali. Za zapadnu Evropu eventualno neki mini busevi sa desetak sedista, malo luksuznije varijante na bazi isto Mercedesa.
potpuno si u pravu,skroz se slazem.
al,aj ti to objasni svim onim trutovima...
u stvari,objasni je pogresna rec,znaju oni dobro sve to.reci koje trazimo su NATERAJ DJUBRAD da to urade.


E, naterati nekog, skoro neizvodivo, tu bi i Putinu pukla hemijska  Smile
« Poslednja izmena: 02. Mar 2010, 13:22:15 od Maradic »
IP sačuvana
social share
Ako te uhvati bes ako stojis ti sedi,ako sedis ti lezi,ako lezis ti se polij vodom,voda ce da odnese tvoj bes...

Svest nije samo materijalna manifestacija, potrazi na interenetu

Dzoni, ne budi Kristal.

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 7 8 10
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.089 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.