Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 22:32:46
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Na ovom forumu, mozete postavljati teme sa informacijama o glumcima i glumicama, komentarisati ih, hvaliti... 
Ukoliko zelite da postavite novu temu, obavezno proverite da li je ta tema vec postavljena. 
 

Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Milena Dravic  (Pročitano 89792 puta)
18. Avg 2005, 22:52:04
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
Rođena Beograđanka. Bavi se filmom od svoje 16. godine. Do sada je snimila 90 filmova.

Uloge u pozorištu:

Debituje u pozorištu Atelje 212 u Beogradu sa rolom u komadu Bore Ćosića, 1971. godine u predstavi “Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji”, u režiji Ljubomira Draškića. Odmah potom dobija ulogu u komadu “Lulu” Frenka Vedekinda, “Kod lepog izgleda” Edena Fon Horvata, u režiji Paola Mađelija, zatim ulogu Juce u “Kir Janji” u režiji Dejana Mijača, “Čudo u Šarganu” Lj. Simovića u režiji Mire Trailović. Ulogu Emilije igra u alternaciji sa Sekom Sablić.U komadu Jelice Zupanc “Crnjanski ili lako je Andriću” igra jednu od glavnih uloga uz veliku Rahelu Ferari.

Glavnu ulogu uz Petra Božovića i Dragana Nikolića (supruga) igra u “Dekameronu” u režiji čuvenog evropskog reditelja Roberta Ćulija..

Sa predstavom “Ptic i ptica” Slobodana Stojanovića, režija Dejan Mijač,sa suprugom Draganom Nikolićem, debituje u Zvezdara teatru u kome radi i danas..U “Urnebesnoj tragediji” Dušana Kovačevića igra ulogu Rajne uz Batu Stojkovića, Anicu Dobru,Lazu Ristovskog,Dragana Nikolića, Ljiljanu Dragutinović, i dr. U režiji Branka Pleše, a po tekstu Novice Savića “Kako potamaniti gamad”, igra uz Đuzu Stojiljkovića, Branimira Brstinu, Raleta Milenkovića, Milicu Mihajlović i dr.U predstavi “Lari Tompson-tragedija jedne mladosti “ Dušana Kovačevića ostvaruje lik
Katarine,upravnice pozorišta uz Boru Todorovića, Miodraga Krivokapića, Ljiljanu Dragutinović, Batu Stojkovića, Branku Petrić.i dr.
Odigrala je i ulogu “Velike Mame” u rimejk predstavi “Kosa”.
U Kult teatru dobija ulogu u komadu “Oximoron” Svetislava Basare u režiji Dejana Mijača. Partneri u toj predstavi su Bogdan Diklić, Dragan Nikolić, Dragan Zarić, Lane Gutović, i dr.
U međuvremenu radi na mono predstavi “Milena u svetu muškaraca” Dušana Radovića a u režiji Miloša Radovića. Sa ovom predstavom gostovala je u Sloveniji, Makedoniji,Kipru,Budimpešti,Beču, Njujorku, Torontu, Vankuveru…
U Kruševačkom pozorištu igra u Joneskovoj “Ćelavoj pevačici”, u režiji Jagoša Markovića.
2000. godine dobija poziv da svojim učešćem u predstavi “Bokeški D-mol” Stevana Koprivice u režiji Milana KaradžIća pomogne stvaranju jednog novog pozorišta u Tivtu. Predstava postiže ogroman uspeh. Ulogu Marije, majku mlade junakinje Katarine,koju tumači Jelena Džokić igra sa velikim zadovoljstvom.Direktnog partnera u ulozi muža igra Mladen Nelević.
Početkom 2004. godine sprema ulogu u predstavi Tivatskog pozorišta,
“Jelena Savojska”.Igra Margaretu Savojsku, kraljicu,ženu kralja Umberta Savojskog tj. majku Viktorija Emanuela III-eg u režiji Roberta Raponje.


Uloge u filmovima i TV serijama:

Prvi film “Vrata ostaju otvorena” snimila 1958-9. godine sa slovenačkim rediteljem Františekom Čapom u Sarajevu. Ubrzo se ređaju filmovi: “Diližansa snova” sa Sojom Jovanović. “Zajednički stan”, “Bolje je umeti”, “Uzavreli grad”, “Prekobrojna” Branka Bauera, “Kozara”, Veljka Bulajića, “Pešćani zamak” Boštjan Hladnika, “Čovek nije tica” Dušana Makavejeva,”Rondo” Zvonimira Berkovića, “Jutro” Puriše Đorđevića, “Devojka” Puriše Đorđevića, “Zaseda” Živojina Pavlovića, “Deps” Vrdoljaka, “Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji” Bate Čengića, “W R. Misterije organizma” Dušana Makavejeva, “Nemirni” Kokana Rakonjca, “Horoskop” Bore Draškovića, “Grupni portret sa damom” Saše Petrovića.


Na televiziji je igrala u mnogim dramama TV serijama najrazličitijih žanrova,šou programima, od kojih je najpoznatiji “Obraz uz obraz” Zdravka Šotre sa suprugom Draganom Nikolićem.

U zadnjih nekoliko godina snimila filmove “Bure Baruta” Gorana Paskaljevića, “Tri letnja dana” Mire Vukomanović, “Nebeska udica” Ljubiše SamardžIća, “Bumerang” Dragana Marinkovića, “Ledina” Ljubiše SamardžIća, “Zona Zanfirova” Zdravka Šotre i film Srđana Karanovića “Sjaj u očima”, koji je 2003. godine bio u glavnoj konkurenciji na Venecijanskom festivalu.


Nagrade:

-Nagrada “Ćuran” za ulogu u predstavi “Ptic i ptica” na festivalu Dani komedije,u Jagodfini,
--Nagrada “Ćuran” za ulogu u predstavi “Ćelava pevačica” na festivalu “Dani komedije” u Jagodini’
_Nagrada “Žanka Stokić” koja se dodeljuje za celokupni životni umetnički opus i doprinos.
- Za ulogu u filmu “Prekobrojna” Branka Bauera, dobija nagradu “Zlatna arena” na tada najprestižnijem filmskom festivalu u Puli,
- Za ulogu u filmu “Jutro” u Veneciji dobija nagradu “Zlatna ruža”,
-Za ulogu u koprodukcionom filmu češke i američke produkcije “Voda nešto nosi”, čuvenog pisca Lajoša Zilahija, a u režiji oskarevaca Jan Kadara i Elmara Klosa, dobija evropsku nagradu “Zlatni David”, kao najbolja evropska glumica 1978. godine.
- Za film “Specijalni tretman” Gorana Paskaljevića i Dušana Kovačevića dobija Kansku nagradu 1980. godine.


Živi u Beogradu.



Milena Dravić


Gluma u filmovima:

1959 Vrata ostaju otvorena
1960 Bolje je umeti kao Jola
1960 Diližansa snova
1960 Zajednički stan
1961 Leto je krivo za sve
1961 Uzavreli grad kao Hara
1962 Peščani grad
1962 Prekobrojna kao Ranka
1963 Kozara
1963 Radopolje
1964 Lito vilovito
1964 Muški izlet
1964 Narodni poslanik
1964 Službeni položaj
1965 Čovek nije tica kao Rajka
1965 Čovik od svita
1965 Devojka
1965 Klakson
1966 Do pobede i dalje
1966 Pogled u zjenicu sunca
1966 Rondo kao Neda
1967 Dim
1967 Hasanaginica kao Hasanaginica
1967 Jutro
1967 Nemirni kao stoperka
1967 Zgodba ki je ni (Priča koje nema)
1968 Sirota Marija kao Marija
1969 Bitka na Neretvi kao Nada
1969 Cross Country
1969 Horoskop kao devojčica
1969 Sedmina
1969 Zaseda kao Milica
1970 Biciklisti
1971 Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji
1971 W.R. Misterije organizma
1972 Ko pride lev (Kad dođe lav) kao Mihaela
1973 Samrtno proleće
1973 Sutjeska
1974 Deps
1974 Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
1974 Strah kao Karolina
1975 Pavle Pavlović
1976 Povratak otpisanih
1977 Ljubavni život Budimira Trajkovića
1978 Aller retour (Tamo i natrag)
1978 Kvar
1978 Trener kao Petrova žena
1979 Povratak
1980 Osam kila sreće
1980 Poseban tretman kao Kaća
1980 Rad na određeno vreme
1980 Snovi, život, smrt Filipa Filipovića
1981 Laf u srcu
1981 Šesta brzina
1982 Moj tata na određeno vreme
1982 Nedeljni ručak
1983 Čovek sa četiri noge kao Nada Jovanović
1983 Šećerna vodica (Zuckerwasser) kao Ana
1984 Una
1985 Anticasanova
1985 Horvatov izbor
1985 Na istarski način
1985 Nije lako s muškarcima kao Gorgana Diklić
1986 Lijepe žene prolaze kroz grad
1986 Osveta
1986 Razvod na određeno vreme
1987 Dogodilo se na današnji dan
1988 Čavka kao učiteljica
1988 Špijun na štiklama kao Livadinka Kukurić
1989 Najbolji
1990 Čudna noć
1992 Policajac sa Petlovog Brda
1995 Treća sreća
1997 Tri letnja dana kao Kaja
1998 Bure baruta kao gospođa iz autobusa sa šeširom i lisicom
1999 Nebeska udica kao Danka
2001 Bumerang kao gospođa Jeftić
2001 Normalni ljudi kao Tomina tetka

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

milena_dravic.jpg
(3.87 KB, 130x190)
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Milena Dravić je poznata srpska glumica. Rođena je u Beogradu 5. oktobra 1940. godine.

Na film je došpla slučajno - plavokosu, pegavu srednjopkolku s konjiskim repom zapazio je na naslovnoj strani neke ilustrovan revije reditelj F. Čap i dao joj ulogu u svom filmu Vrata ostaju otvorena (1959). Svojim šarmom i spontanošću nametnula se, pa ubrzo snima Diližansu snova (S. Jovanović, 1960) , Zajednički stan ( M. Vajda,1960), Bolje je umeti (V. Nanović, 1961), Uzavreli grad (V. Bulajić, 1961) i Leto je krivo za sve (P. Đorđević, 1961). Motivisana uspehom koji je do tada postigla upisuje Akademiju za film, pozorište, radio i televiziju. Kada za svoju šestu ulogu - seoske devojke koja kao prekobrojna kreće za momkom na radnu akciju u Prekobrojnoj (B. Bauera, 1962) - osvaja Zlatnu arenu na festivalu u Puli, postaje jasno da je jugoslovenska kinematografija dobila izuzetnu glumačku osobenost. Otada, sarađujući sa više od trideset reditelja svih generacija, neprekidno igra uglavnom glavne uloge u više od pedeset filmova najrazličitijih žanrova, postavši jednim od glumačkih postulata srpske kinematografije, iako je često igrala i u drugim sredinama. Svoju drugu Zlatnu arenu dobija za ulogu krojačice koja se prudržuje partizanskome biciklističkom bataljonu u Biciklistima (P. Đorđević, 1970). Dobitnica je i pet Srebrnih arena: godine 1964. za komičnu ulogu u Litu vilovitom O. Gluščevića, zatim, godine 1966. za suptilnu ulogu supruge u Rondu Z. Berkovića, te za ulogu u ratnom filmu Do pobede i dalje Ž. Mitrovića, 1967. za komičnu ulogu u Nemirnima K. Rakonjca, te za tragičnu ulogu u Jutru P. Đorđevića, 1969. godine za komičnu ulogu prvakinje u filmu Kros kantri P. Đorđevića, te za dramsku ulogu prodavačice novina koju siluje grupa dokonih mladića u Horoskopu B. Draškovića, te napokon godine 1974 za ulogu žene iz polusveta Depsu A. Vrdoljaka. Za upečatljivu ulogu usamljene žene u palanačkoj sredini u Posebnom tretmanu (G. Paskaljević, 1980.) nagrađena je nagradom za epizodu na festvalu u Cannesu. Od brojnih drugih filmskih nagrada i priznanja ističe se titula " Prve dame jugoslovenskog filma " koja joj je dodeljena na petim Filmskim susretima u Nišu 1970. godine. Prvi deo njene karijere obeležen je kontinuiranom saradnjom sa P. Đorđevićem, a kasnije se, težeći da iskoči iz okvira stereotipa - približuje avangardnim reditljima okupljenim oko Bioskopskog kluba "Beograd" i ostvaruje zapažene uloge u delima D. Makavejeva Čovek nije tica (1965.), kao mlada frizerka u srredištu ljubavnog trougla, i Misterije organizma (1971.), kao razbarušena revolucionarka koja propagira seksualnu revoluciju, te u Klaksonu (K. Rakonjac, 1965.) i Zasedi (Ž. Pavlović,1969). Iako je u nizu filmova uspešno igrala dramske uloge, njene najizrazitije predispozicije su, prema vlastitom uvetrenju, "karakterne uloge sa elementima komedije"; to je došlo do punog izražaja u verovatno najboljoj seriji zabavnih televizijskih emisija u Jugoslaviji - Obraz uz obraz televizije Beograd. Uspešno je igrala i u velikom broju televizijskih serija i drama, a okušala se i u pozorištu i to uglavnom i neformalnim, alternativnim grupama, te i u Ateljeu 212. Bila je foto-model modnog kreatora A. Joksimovića.

Sadržaj
1 Pozorište
2 Nagrade
3 Filmografija
4 Spoljašnje poveznice

Pozorište
 

Debituje u pozorištu Atelje 212 u Beogradu sa rolom u komadu Bore Ćosića, 1971. godine u predstavi “Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji”, u režiji Ljubomira Draškića. Odmah potom dobija ulogu u komadu “Lulu” Frenka Vedekinda, “Kod lepog izgleda” Edena Fon Horvata, u režiji Paola Mađelija, zatim ulogu Juce u “Kir Janji” u režiji Dejana Mijača, “Čudo u Šarganu” Lj. Simovića u režiji Mire Trailović. Ulogu Emilije igra u alternaciji sa Sekom Sablić. U komadu Jelice Zupanc “Crnjanski ili lako je Andriću” igra jednu od glavnih uloga uz veliku Rahelu Ferari.

Glavnu ulogu uz Petra Božovića i Dragana Nikolića (supruga) igra u “Dekameronu” u režiji čuvenog evropskog reditelja Roberta Ćulija.

Sa predstavom “Ptic i ptica” Slobodana Stojanovića, režija Dejan Mijač,sa suprugom Draganom Nikolićem, debituje u Zvezdara teatru u kome radi i danas. U “Urnebesnoj tragediji” Dušana Kovačevića igra ulogu Rajne uz Batu Stojkovića, Anicu Dobru, Lazu Ristovskog, Dragana Nikolića, Ljiljanu Dragutinović, i dr. U režiji Branka Pleše, a po tekstu Novice Savića “Kako potamaniti gamad”, igra uz Đuzu Stojiljkovića, Branimira Brstinu, Raleta Milenkovića, Milicu Mihajlović i dr.U predstavi “Lari Tompson-tragedija jedne mladosti “ Dušana Kovačevića ostvaruje lik Katarine,upravnice pozorišta uz Boru Todorovića, Miodraga Krivokapića, Ljiljanu Dragutinović, Batu Stojkovića, Branku Petrić.i dr. Odigrala je i ulogu “Velike Mame” u rimejk predstavi “Kosa”.

U Kult teatru dobija ulogu u komadu “Oximoron” Svetislava Basare u režiji Dejana Mijača. Partneri u toj predstavi su Bogdan Diklić, Dragan Nikolić, Dragan Zarić, Lane Gutović, i dr. U međuvremenu radi na mono predstavi “Milena u svetu muškaraca” Dušana Radovića a u režiji Miloša Radovića. Sa ovom predstavom gostovala je u Sloveniji, Makedoniji,Kipru,Budimpešti,Beču, Njujorku, Torontu, Vankuveru.

U Kruševačkom pozorištu igra u Joneskovoj “Ćelavoj pevačici”, u režiji Jagoša Markovića. 2000. godine dobija poziv da svojim učešćem u predstavi “Bokeški D-mol” Stevana Koprivice u režiji Milana KaradžIća pomogne stvaranju jednog novog pozorišta u Tivtu. Predstava postiže ogroman uspeh. Ulogu Marije, majku mlade junakinje Katarine,koju tumači Jelena Džokić igra sa velikim zadovoljstvom.Direktnog partnera u ulozi muža igra Mladen Nelević.

Početkom 2004. godine sprema ulogu u predstavi Tivatskog pozorišta, “Jelena Savojska”.Igra Margaretu Savojsku, kraljicu,ženu kralja Umberta Savojskog tj. majku Viktorija Emanuela trećeg u režiji Roberta Raponje.

Nagrade

-Nagrada “Ćuran” za ulogu u predstavi “Ptic i ptica” na festivalu Dani komedije,u Jagodini, --Nagrada “Ćuran” za ulogu u predstavi “Ćelava pevačica” na festivalu “Dani komedije” u Jagodini’ _Nagrada “Žanka Stokić” koja se dodeljuje za celokupni životni umetnički opus i doprinos. - Za ulogu u filmu “Prekobrojna” Branka Bauera, dobija nagradu “Zlatna arena” na tada najprestižnijem filmskom festivalu u Puli, - Za ulogu u filmu “Jutro” u Veneciji dobija nagradu “Zlatna ruža”, -Za ulogu u koprodukcionom filmu češke i američke produkcije “Voda nešto nosi”, čuvenog pisca Lajoša Zilahija, a u režiji oskarevaca Jan Kadara i Elmara Klosa, dobija evropsku nagradu “Zlatni David”, kao najbolja evropska glumica 1978. godine. - Za film “Specijalni tretman” Gorana Paskaljevića i Dušana Kovačevića dobija Kansku nagradu 1980. godine.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Intervju: Milena Dravić
Dobro je!
Legendarna glumica priznala da je zahvalna sudbini na tome što nije, kao pokojne kolege Miodrag Petrović Čkalja i Radmila Savićević, završila kao socijalni slučaj

"Govori se o stotinama hiljada evra koje smo navodno Dragan i ja dobili od Grand kafe. Istina je da nismo dobili više od 1.000 evra po epizodi"

Glumica Milena Dravić jedna je od ikona bivše SFRJ - i svoju popularnost zadržala je u svim njenim nekadašnjim delovima. O tome svedoči i činjenica da je pozvana da bude član žirija uglednog Filmskog festivala u Motovunu. Hrvatska štampa sa velikom pažnjom prati boravak beogradske glumice na njihovom "lipom moru", a zagrebački "Jutarnji list" objavio je i veliki intervju sa Milenom Dravić iz kojeg prenosimo najzanimljivije delove.
Već dugo važi priča o jako loše plaćenim glumcima u Srbiji, koje je održavala fanatična posvećenost poslu. To je bilo posebno nakaradno u vremenima galopirajuće inflacije s početka devedesetih, kada je mesečna plata iznosila i neverovatne tri-četiri nemačke marke. Da li se stanje danas poboljšalo?
- Gotovo se ništa nije popravilo. Moj Dragan je s "Ateljeom 212", u kome je u stalnom radnom odnosu, gostovao u Ljubljani sa predstavom "Posetilac"' o Sigmundu Frojdu, u kojoj, medu ostaliima, igra sa Vojom Brajevićem i Andrijom Miloševicem. Razgovarajući sa tamošnjim dramskim prvacima približnih godina: Milenom Zupančić, Radkom Poličem i Borisom Kavazom, Voja i Dragan su utvrdili da je njihova plata najmanje 15 puta viša od naše beogradske. U tom poređenju zagrebački glumci su negde između, na sredini.
Poznati beogradski glumci, među njima ste i vi, uz Lazara Ristovskog, Svetlanu Bojković, Batu Živojinovica, Jelisavetu Sablić i naravno Dragana Nikolića, zarađuju od reklama za kafu, pivo i ostale proizvode...
- Od toga se stvorila prenaduvana fama u javnosti. Govori se o stotinama hiljada evra koje smo navodno Dragan i ja dobili od jednog proizvođača kafe. Istina je da smo stavili lice u službu te kafe i udeseterostručili njenu prodaju, a nismo dobili više od 1.000 evra po epizodi.   
Šta ste materijalno dobili od glume?
- Dragan i ja imamo stan u potkrovlju u Beogradu od 48 kvadrata, stan u Baošicima na crnogorskom primorju i svako od nas po jedan automobil normalne klase. Živeli smo uglavnom pristojno i nikome nismo dužni. Kad se osvrnem i setim se u kakvoj su bedi umrli nenadmašni komičari Miodrag Petrovic Čkalja i Radmila Savićević, onda pokucam u drvo i kažem: dobro je, Milena!

Ne vučem moćnike za rukav

Od prvih dana diktature Slobodana Miloševica vi ste se, sa još priličnim brojem beogradskih glumaca, suprotstavili njegovoj politici. Da li je vaš otpor uticao na to da budete glumački zapostavljeni?
- I te kako. Mnogi su poput mene bili stavljeni na led. Poverovala sam da će posle svrgnuća Miloševica doći bolji dani za Srbiju. Nade su se ugasile nakon ubistva premijera Zorana Đindica i nisam jedina koja je zabrinuta za našu budućnost. Od tada smo pošli unazad. Znam i to da sam zbog svoga građanskog stajališta i danas u fiokama u kojima neke uticajne retrogradne snage drže zaključana imena neposlušnih i buntovnih iz Miloševićevih dana. Drugima smeta što sam ostavila traga u doba Titova režima, koji im nije po volji. Kako nisam od onih koji moćnike vuku za rukav, ne čudim se što me ponekad zaobiđu i kad ne bi smeli.

Dragan ili Dragoslav?!

Pre sedam godina, 1999, vaš suprug Dragan Nikolić trebalo je da dođe u Zagreb na premijeru filma "Bure baruta", ali mu je bila odbijena viza, posle čega je izbio kulturni skandal. Zašto ga nisu pustili preko granice?
 - Problem nije bio politički, nego birokratski. Draganu je krsno ime Dragoslav, tako je upisan u svim dokumentima, i to je presudilo. U Hrvatskoj ambasadi su mu se izvinili, ali na premijeru nije stigao.

Izvor: Press
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Milena Dravić
 
Milena Dravić (Beograd, 5. listopada 1940.), srpska filmska, kazališna i TV glumica.

U karijeri koja traje preko 40 godina, Milena Dravić snimila je 90 filmova, a u više od 50 ostvarila je glavne ženske uloge i osvojila brojne filmske nagrade. Glumom se počela baviti još kao srednjoškolka, kada je otkriva slovenski režiser František Čap s kojim snima svoj prvi film "Vrata ostaju otvorena" (1959.). Potom u relativno kratkom vremenu ostvaruje još nekoliko filmskih uloga. Presudna uloga u njezinoj karijeri bila je ona u vrlo popularnom filmu "Prekobrojna" hrvatskog režisera Branka Bauera, koja joj je 1962. godine pored slave donijela i "Zlatnu arenu" na filmskom festivalu u Puli.

Najpoznatiji filmovi u dugogodišnjoj karijeri su: "Diližansa snova" (1960.), "Uzavreli grad" (1961.), "Prekobrojna" Branka Bauera (1962.), "Kozara" Veljka Bulajića (1963.), "Lito vilovito" (1964.), "Čovjek nije tica" Dušana Makavejeva i "Djevojka" Puriše Đorđevića (1965.), "Rondo" Zvonimira Berkovića (1966.), "Jutro" Puriše Đorđevića (1967.), "Zasjeda" Živojina Pavlovića i "Bitka na Neretvi" Veljka Bulajića (1969.), "Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji" Bate Čengića i "W.R. Misterije organizma" Dušana Makavejeva (1971.), "Sutjeska" (1973.), "Deps" Antuna Vrdoljaka (1974.), "Grupni portret s damom" Saše Petrovića (1977.), "Rad na određeno vrijeme" i "Specijalni tretman" Gorana Paskaljevića (1980.), "Moj tata na određeno vrijeme" (1982.), "Horvatov izbor" i "Nije lako s muškarcima" (1985.), "Bure baruta" (1998.), "Zona Zamfirova" Zdravka Šotre (2002.), "Ledina" Ljubiše Samardžića i "Sjaj u očima" Srđana Karanovića (2003.).

Na televiziji je glumila u brojnim dramama i TV serijama najrazličitijih žanrova te show programima, od kojih je najpoznatiji "Obraz uz obraz" Zdravka Šotre sa suprugom Draganom Nikolićem.

Nagrade
1962. - "Zlatna arena" za ulogu u filmu "Prekobrojna" Branka Bauera na filmskom festivalu u Puli.
1967. - "Zlatna ruža" za ulogu u filmu "Jutro" na filmskom festivalu u Veneciji.
1978. - "Zlatni David" kao najbolja europska glumica za ulogu u češko-američkoj koprodukciji "Voda nešto nosi" u režiji oskarovaca Jan Kadara i Elmara Klosa prema djelu čuvenog pisca Lajoša Zilahija.
1980. - Nagrada na filmskom festivalu u Cannesu za ulogu u filmu "Specijalni tretman" Gorana Paskaljevića i Dušana Kovačevića.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.24
mob
Apple iPhone 6s
Milena Dravić

Milena Dravić je rođena u Beogradu 5. oktobra 1940. godine. Na film je došla slučajno - plavokosu, pegavu srednjoškolku s konjskim repom zapazio je na naslovnoj strani neke ilustrovane revije reditelj F. Čap i dao joj ulogu u svom filmu "Vrata ostaju otvorena" (1959).

Nametnula se svojim šarmom i spontanošću, pa ubrzo snima "Diližansu snova" (S. Jovanović, 1960), "Zajednički stan" (M. Vajda, 1960), "Bolje je umeti" (V. Nanović, 1961), "Uzavreli grad" (V. Bulajić, 1961) i "Leto je krivo za sve" (P. Đorđević, 1961). Motivisana uspehom koji je dotad postigla, upisuje Akademiju za film, pozorište, radio i televiziju.

Kada je za svoju šestu ulogu - seoske devojke koja kao prekobrojna kreće za momkom na radnu akciju u filmu "Prekobrojna" (B. Bauer, 1962) - osvojila Zlatnu arenu na festivalu u Puli, postalo je jasno da je jugoslovenska kinematografija dobila izuzetnu glumačku osobenost. Otada je, sarađujući s više od 30 reditelja svih generacija, neprekidno igrala uglavnom glavne uloge u više od 50 filmova najrazličitijih žanrova, postavši jednan od glumačkih postulata srpske kinematografije, iako je često igrala i u drugim sredinama.

Svoju drugu Zlatnu arenu dobila je za ulogu krojačice koja se prudržuje partizanskom biciklističkom bataljonu u "Biciklistima" (P. Đorđević, 1970). Dobitnica je i pet Srebrnih arena: 1964. godine za komičnu ulogu u "Litu vilovitom" O. Gluščevića, 1966. za suptilnu ulogu supruge u "Rondu" Z. Berkovića, za ulogu u ratnom filmu "Do pobede i dalje" Ž. Mitrovića, 1967. za komičnu ulogu u "Nemirnima" K. Rakonjca i za tragičnu ulogu u "Jutru" P. Đorđevića, 1969. godine za komičnu ulogu prvakinje u filmu "Cross Country" P. Đorđevića, za dramsku ulogu prodavačice novina koju siluje grupa dokonih mladića u "Horoskopu" B. Draškovića i napokon 1974. za ulogu žene iz polusveta u "Depsu" A. Vrdoljaka.

Za upečatljivu ulogu usamljene žene u palanačkoj sredini u "Posebnom tretmanu" (G. Paskaljević, 1980) nagrađena je nagradom za epizodu na festvalu u Kanu. Od brojnih drugih filmskih nagrada i priznanja ističe se titula "prve dame jugoslovenskog filma", koja joj je dodeljena na Filmskim susretima u Nišu 1970. godine.

Prvi deo njene karijere obeležen je kontinuiranom saradnjom s P. Đorđevićem, a kasnije se, težeći da iskoči iz okvira stereotipa, približava avangardnim rediteljima okupljenim oko Bioskopskog kluba "Beograd" i ostvaruje zapažene uloge u delima D. Makavejeva "Čovek nije tica" (1965) - kao mlada frizerka u središtu ljubavnog trougla, i "W.R. - misterije organizma" (1971) - kao razbarušena revolucionarka koja propagira seksualnu revoluciju, te u "Klaksonu" (K. Rakonjac, 1965) i "Zasedi" (Ž. Pavlović, 1969).

Iako je u nizu filmova uspešno igrala dramske uloge, njene najizrazitije predispozicije su, prema vlastitom uverenju, "karakterne uloge s elementima komedije"; to je došlo do punog izražaja u verovatno najboljoj seriji zabavnih televizijskih emisija u Jugoslaviji - "Obraz uz obraz" Televizije Beograd. Uspešno je igrala i u velikom broju televizijskih serija i drama, kao što su "Gospođa ministarka", "Metla bez drške", "Priče iz Nepričave", "Soba 405", "Policajac sa Petlovog brda", a oprobala se i u pozorištu, i to uglavnom i neformalnim, alternativnim grupama.

Pomenućemo samo nekoliko filmova koje je gospođa Dravić snimila u poslednjih dvadesetak godina: "Sjaj u očima", "Ledina", "Zona Zamfirova", "Boomerang", "Normalni ljudi", "Nebeska udica", "Bure baruta", "Tri letnja dana", "Treća sreća", "Sekula se opet ženi", "Nije lako sa muškarcima", "Šećerna vodica", "Moj tata na određeno vreme", "Laf u srcu". Malo je poznato da je Bred Pit (Brad Pitt) jedan od svojih prvih filmova snimio upravo s gospođom Dravić, koja mu je igrala majku u filmu "Tamna strana sunca" ("The Dark Side of the Sun").

Bila je fotomodel modnog kreatora A. Joksimovića. Dobitnica je Oktobarske nagrade grada Beograda 1970. godine. U avgustu 1994. dobila je nagradu za životno delo "Pavle Vuisić" za uloge i doprinos kompletnoj jugoslovenskoj kinematografiji.

Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija

Zodijak
Pol
Poruke 194
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Sta treba reci o glumici takvog kvaliteta sem naj naj naj...sve je suvisno reci kad je ona u pitanju...puno zdravlja joj zelim i srece i da jos dugo dugo uveseljava gledaoce sirom bivse juge...
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Before all else, be armed.

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 33603
Zastava Beograd, Mirijevo
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.24
mob
HTC Smart
"Zlatni ćuran" Mileni Dravić

Beogradska dramska, pozorišna, televizijska i filmska glumica Milena Dravić, dobitnica nagrade "Zlatni ćuran" za životno delo pozorišnog festivala "Dani komedije" u Jagodini.

"Zlatni ćuran", najviše priznanje festivala sastoji se od diplome, statuete ćurana i novčanog iznosa a biće uručen glumici, po tradiciji, 27. marta 2012. godine, poslednjeg dana 41. Dana komedije, i na Svetski dan pozorišta.

"Odluka je bila jednoglasna", rekao je predsednik Upravnog odbora festivala Dobrica Milićević i istakao da je Milena Dravić "zaštitni znak glumačke profesije i najomiljeniji glumački lik u velikoj Jugoslaviji iza koje stoje antologijske uloge".

Dravićeva je na "Danima komedije" koje se u Jagodini tradicionalno održavaju od 1972. godine, od 20. do 27. marta, tri puta nagrađena za glumu statuetom ćuran: 1987. godine za ulogu "Ljubičice" u predstavi "Ptić i Ptica" Slobodana Stojanovića, režija Dejan Mijač u izvođenju Zvezdara teatra.

Takođe, nagrađena je i za ulogu gospođe Šmit u predstavi "Ćelava pevačica", režija Jagoš Marković u izvođenju Kruševačkog pozorišta 1998. godine, i 2011. godine za ulogu Mod u predstavi Kolin Higins "Harold i Mod", režija Milan Karadžić u izvođenju Beogradskog dramskog pozorišta.

Nagrada "Zlatni ćuran" za životno delo ustanovljena je 2001. godine i do sada su je dobili glumci Miodrag Petrović Čkalja, Danilo Bata Stojković, Mira Banjac, Ljubomir Ubavkić Pendula, Nikola Simić, Olivera Marković, Bora Todorović, Vlastimir Đuza Stojiljković, Petar Kralj i dramski pisac Dušan Kovačević.

Izvor: Mondo

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

v226511p0.jpg
(57.56 KB, 610x395)
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Before all else, be armed.

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 33603
Zastava Beograd, Mirijevo
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.26
mob
HTC Smart
Pred publikom od malih nogu

U svet glume ušla je kao devojčica, igrala je u više od osamdeset filmova, u kojima se publika s njom smejala ili plakala u TV serijama i u pozorištu

Legendarnu Milenu Dravić ne treba posebno predstavljati, jer je odavno svojim likom i glumom postala zaštitni znak profesije, najomiljenija umetnica u velikoj Jugoslaviji, primadona filma, televizije i pozorišta. Publika je jednostavno obožava. Igrala je u više od osamdeset filmova u kojima je pokazala da niko kao ona ne zna da zasmeje u komedijama poput „Špijun na štiklama“, „Ljubavni život Budimira Trajkovića“ ili „Čovek sa 4 noge“, niti da potrese kao u drami kultnih scena „Sutjeske“, „Kozare“ ili „Jutra“.



Retko daje intervjue, ali je na Velikoj sceni pozorišta Ateljea 212, nakon uručenja „Dobričinog prstena“ glumici Ružici Sokić, pristala da govori za naš list.

Milena Dravić je jedina naša glumica koja je dobila “Zlatnog Davida” na festivalu u Terminu 1976. godine, kao najbolja evropska glumica, i tako stala rame uz rame sa Vanesom Redgrejv, Elizabetom Tejlor i Glendom Džekson, koje su to priznanje dobile pre nje. U njenoj biografiji zabeleženo je da je i jedina jugoslovenska glumica koju je Američka filmska akademija uvrstila u “Svetsku filmsku antologiju”, kao i da je jedina koja je u Kanu dobila nagradu za glumačko ostvarenje 1980. godine. “Reč je o nagradi za srednju ulogu, a dobila sam je za odigranu Kaću, referenta za kulturu u jednoj fabrici piva u koju doktor Ilić (Ljuba Tadić) dovodi svoje pacijente na specijalan tretman da pred radnicima izvedu psihodramu iz sopstvenog života. Bilo je to, naravno, priznanje i filmu ‘Poseban tretman’ Gorana Paskaljevića, a svoju nagradu sam posvetila posthumno roditeljima”, priča Milena.



Diva sedme umetnosti poslednje tri godine nije snimila nijedan film, a kako kaže volela bi da opet zaigra na velikom platnu i u televizijskim serijama. Milena Dravić otkriva razlog odsustva – reditelji je ne zovu, ali i dodaje da je srećna zbog velikih uspeha aktuelnih pozorišnih predstava u kojima igra.

“Poslednjih film koji sam snimila pre tri godine bio je ′Ljubav i drugi zločin′. Radila sam sa Stefanom Arsenijevićem, našim sjajnim rediteljem, jednim od najtalentovanijih mladih stvaraoca iz sveta kinematografije. Volela bih da ponovim saradnju s njim, ali i s drugim dobrim režiserima. Mislim da filmski reditelji nas glumce ne prate dovoljno u pozorištu, jer smatram da je to veoma važno kako bi nas videli u nekim novim transformacijama, jer svi mi kao takvi treba da igramo i da radimo. Zapravo nemam objašnjenje zašto me ne zovu, i žao mi je što ništa ne snimam. Svi se žale da para nigde nema, da vlada strašna finansijska situacija”, priča Milena Dravić.



Pozorišna publika može je videti u hit predstavi “Harold i Mod” Beogradskog dramskog pozorišta, u kojoj je glavna junakinja. Ne krije oduševljenje što su sale prepune gde god da gostuje, karte rasprodate, a u pozorišne sale unose i rezervne stolice.

“Za Mod, koju tumačim, mogu da kažem da je lekovita, jer je njen pogled na svet delotvoran. Mod zrači toplinom, vedrinom, mudrošću koja ne opterećuje već pleni nežnošću iako je u svom životnom iskustvu prošla kroz pakao. U junaku Haroldu, koji je zapravo zaljubljen u njen odnos prema svetu, prepoznajemo mladog čoveka koji živi u grču, bez prave komunikacije i emocija, mladog čoveka čiji je život obeležen hipokrizijom. U toj predstavi je u glavnoj ulozi zapravo ljubav, ljubav kao način gledanja na stvari. Verovali ili ne, ogromna je snaga dobrote i ljubavi. To je odlično, jer živimo u vremenu kad su ljudi izgubili sebe, pa čak i pojam o suštinski bitnim i lepim stvarima kakve su nežnost, emocije, poverenje”, objašnjava glumica koja je ušla u antologiju sedme umetnosti.

“U životu je najvažnija ljubav. To je broj jedan, ljubav u odnosu na čoveka s kojim si, u odnosu na brak, u odnosu na dete koje je u našoj porodici, Ivi, ćerki moga brata, u odnosu na moje prijatelje, mnoge moje saradnike. Ljubav u raznim nijansama koju gajim, i bez koje ne bih mogla da postojim, niti da radim, niti da živim”, kaže Milena.



U svet glume Milena Dravić je ušla na velika vrata kao devojčica sasvim slučajno. Sa četiri godine pohađala je balet, potom je učila španske igre. Prvi ples odigrala je sa pet godina na sceni Glavne pošte, i od tada joj celi život publika aplaudira.

Geg koji izvlači osmeh ponela je u startu kao simbol. Naime, kada se završila njena tačka još se nije razlegao aplauz, a ona se umesto publici duboko poklonila nastavnici za koju je znala da stoji iza zavese. Gledaocima je okrenula leđa, a oni su i dalje aplaudirali i od srca se smejali. Publici više nikada nije okrenula leđa, kao ni ona njoj, a njenu karijeru do danas prate gromki aplauz i ovacije gde god da se pojavi. Prvu glumačku ulogu i naslovnicu odlično pamti, ali i dane najveće slave tokom zlatnog doba jugoslovenske kinematografije.

“Prvi film bio je ′Vrata ostaju otvorena′ po scenariju Vlade Paskaljevića. Pozvana sam na probno snimanje, bila sam jedna u mnoštvu, ali sam dobila ulogu”, seća se Milena.

Ekipa je bila sastavljena od ljudi iz svih jugoslovenskih republika, a film je sniman u Sarajevu. Njegov završetak poklopio se sa njenim punoletstvom. Prikazan je u Puli 1960. godine, nije osvojio „Arenu”, ali ga je publika oduševljeno prihvatila, jer se za ono vreme bavio savremenom, neratnom tematikom.

Milenin deda po ocu je iz Nove Varoši, a baka iz Ivanjice. Imali su šestoro dece, a tetka i otac su rođeni u Užicu, ali su kao bebe stigli u Beograd, gde je i rođena naša sagovornica. “Kod Kokinog Broda postoji jedan breg. Zovu ga Dravin. Moj deda je tu podigao česmu koja i dan-danas postoji. Verovatno je da moje prezime potiče odatle, od Dravinog brega, a ne kako svi misle od reke Drave”, kaže proslavljena glumica.



“Posle projekcije usledio je frenetičan aplauz desetak hiljada ljudi. Četrnaest puta poklanjali smo se publici. Tako sam doživela prve ovacije, to je neponovljiv doživljaj”, priča Milena.

Nakon jedne dečje modne revije, na koju je otišla sasvim slučajno, slikao ju je najpoznatiji foto-reporter tadašnje „Duge” Niđa Stokić, i posle izvesnog vremena njena fotografija se pojavila na naslovnoj strani pomenutih novina, čiji je glavni urednik bio Vlada Paskaljević, otac režisera Gorana Paskaljevića. Tako je dobila prvu naslovnu stranu u životu i to u nedeljniku koji je imao ogroman tiraž. Iako je snimila više od osamdeset filmova kaže da brojke nisu važne, već da joj mnogo više znači što ima petnaestak uloga koje su je obeležile kao glumicu.

Veliku popularnost i prvu ‘‘Zlatnu arenu‘‘ u Puli svojevremeno joj je doneo film “Prekobrojna”, u kojoj joj je partner bio Ljubiša Samardžić.

“′Prekobrojna′ je na neki način moj pečat. Međutim, ima tu i drugih filmova, poput ′Jutra′, ′Ver′ i ′Čovek nije tica′ Dušana Makavejeva, ′Peščani zamak′ Boštjana Klatnika, pa uloge kod Klopčića, pa kod Kike Papića u Zagrebu, pa ′Makedonski deo pakla′. To su sve jako zanimljive uloge koje naša publika, s obzirom na to da smo se svi razišli, sada ne može da vidi. Snimila sam 30 filmova van Srbije i tim putem sam trebala da idem, ali sam zaustavljena”, priča Milena, koja je oduvek zračila pozitivnom energijom i optimizmom.

Lepota i srdačnost naše sagovornice obeležili su čitavu epohu jugoslovenske kinematografije i ona bezbrižna vremena o kojima govore mnogi umetnici. Upitali smo je u kom filmu je najlepše izgledala. “Što se tiče filma i televizije tu su bili majstori svetla, veliki snimatelji. Ima jedno šest, sedam genijalnih snimatelja. To su prosto slike kao slike najvećih slikara. To se može videti po filmovima kada sam radila, recimo, sa Tomislavom Pinterom, Aleksandrom Petrovićem, Mikom Popovićem, Purišom Đorđevićem, Pegom Popovićem”, priča Milena Dravić.



Kada razmišlja o svemu što je do sada uradila, dolazi do zaključka da je mogla i više da postigne.

“Glumcu je teško da govori o sebi i o svom radu, kakav si, da li si umetnik, da li si dobar glumac, ali ono što mogu za sebe da kažem jeste da sam od najranije mladosti, već posle drugog, trećeg filma, shvatila važnost i snagu posvećenosti i nastojala da budem vrhunski profesionalac. I danas je tako. Međutim, uopšte nisam uradila sve ono što je trebalo. Naravno, ne znam da li ću uspeti u vremenu koje će preostati, ali u svetu vrstu uloga kakve volim igraju mnoge koleginice mog godišta, pa i mnogo starije, a ovde je prosto jako teško to ostvariti. Kinematografija je puna klanova, ne razmišlja se o filmu kao u svetu. I ne postoje kastinzi u pravom smislu reči, da se kada se priprema projekat napravi lepeza glumaca i odabere pravi za ulogu. Ni pripreme za uloge više nisu ono što su nekada bile kod nas, što je danas uobičajena filmska praksa u inostranstvu”, objašnjava Milena.

Što se tiče televizije za Milenu i njenog supruga glumca Dragana Nikolića jedan od najuspešnijih TV projekata bio je čuveni “Obraz uz obraz” i serija „Svaštara”, rađena po tekstovima Duška Radovića, u režiji njegovog sina Miloša. I nije to prvi put da Radovićevi „rade” za Milenu i obrnuto. Odatle je proizašla Milenina monodrama „Bio jednom jedan Duško Radović”.



“Monodramu po tekstovima tog velikog pisca sam obnovila. Nadam se da ću pred kraj februara ponovo početi da igram”, otkriva Milena.

Za pokojnog pesnika, pisca, novinara, aforističara i TV urednika ima samo reči hvale.

“Duško je bio vrlo tih, povučen, nenametljiv i veoma samokritičan. Iako je bio dosta zauzet svojim poslom, pratio je i voleo ono što radim na televiziji. Sam mi je nudio da uradim neke stvari po njegovim tekstovima, što sam oberučke prihvatala. Zvao me je Milenice, a dovoljno je bilo da mi se osmehne, onako pokroviteljski, pa da budem sigurnija u sebe i u ono što radim. Duško je za života želeo da mu neko od izdavača štampa knjigu sa raznim njegovim tekstovima. Sramota je što mu niko tu želju nije ispunio. Zato kad je Miloš rešio da napravi ′Svaštaru′, Dragan i ja smo to sa oduševljenjem prihvatili. Mi smo u ′Svaštari′ promenili stotinak likova, bio je to ogroman posao za celu ekipu, koji smo morali da uradimo u kratkom roku. Drago mi je što smo Dragan, Miloš i ja na neki način ispunili Duškovu želju”, priča Milena.



Svoju svakodnevicu uredila je tako da uživa u svakom njenom segmentu. Uvek se raduje odlasku na crnogorsko primorje gde ima kuću.

“More me čini potpuno spokojnom. Mogu satima da posmatram kako se na njegovoj površini smenjuju razne nijanse plave boje i igraju talasi. Ono me čini zadovoljnom, ispunjava me i daje mi energiju”, priča Milena. U Beogradu slobodno vreme obožava da provodi sa bližim članovima familije i prijateljima iz glumačke profesije.

“Obožavam o svemu i svačemu da pričam sa kolegama. To su mi baš dragi trenuci posle predstava, kada se opuštamo, jer tada niko ne može odmah da ide kući da spava. Predstave nas dobro razdrmaju, pa leganja nema pre dva ili tri sata. Volim da vodim duhovite priče sa kolegama kao što Bora Todorović, Mira Banjac, Branka Petrić, Ružica Sokić, Seka Sablić... Mnogo je glumaca sa kojima volim da da se družim”, završava priču junakinja jugoslovenskog i srpskog filma.

I danas oduševljava publiku i važno joj je, kao i uvek, kako je ona prihvata. Ističe da nikada nije manipulisala publikom. Ali joj je bilo najvažnije kako je prihvataju roditelji, koji su je pustili u svet filma, i kojima zbog toga duguje zahvalnost.

Izvor: Akter
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Clan u razvoju


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 22
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Opera 11.61
Legendrana glumica! Nema sta!
IP sačuvana
social share
Nebo je nad Beogradom prostrano i visoko, promenljivo a uvek lepo....
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije


Accipere quam facere praestat iniuriam

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 20078
Zastava London - United Kingdom
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 30.0
mob
Samsung 
Velika glumica u svakom smislu.

http://www.imdb.com/name/nm0237244/

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

Milena.jpg
(607.11 KB, 1555x1949)
IP sačuvana
social share
Scientia est potentia
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 22:32:46
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.118 sec za 18 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.