Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

TotalCar: Pocetna | Vesti | Specijal | Video | Foto | Test | Akcije | Saveti | Moto
Idi dole
Stranice:
2 3  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Saobraćajna signalizacija i propisi u EU  (Pročitano 47602 puta)
20. Jul 2009, 13:30:56
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 16030
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 8.0
Saobraćajna signalizacija i propisi u EU



Evropske granice će konačno „pasti“ i za srpske državljane i, kako će naši građani sve više putovati u inostranstvo, veoma je važno da pre puta upoznamo evropska pravila u saobraćaju i saobraćajne znake.

Svako iskustvo i saznanje u vezi sa tim delite sa ostalim clanovima foruma na ovoj temi.
Smile

Iako bitnijih razlika nema, naše sugrađane na evropskim putevima mogu da iznenade znaci kakvih u Srbiji još nema – patke na putu, ili znak koji obeležava da je u blizini stambeno naselje.

– U većini država Evropske unije saobraćajna signalizacija je u osnovi istog izgleda kao i na našim putevima, jer su oblik i izgled znakova određeni Bečkom konvencijom o saobraćajnoj signalizaciji, čiji je potpisnik i Srbija.

Pojedine razlike su uglavnom u vezi s dizajnom nekih simbola, ali to ne utiče bitno na razumevanje naredbe, odnosno informacije koju znak prenosi – kaže za „Blic nedelje“ Damir Okanović, direktor Komiteta za bezbednost u saobraćaju.

Prema njegovim rečima, postoje određeni znaci koji još ne postoje na našim saobraćajnicama poput znaka koji vozača upozorava da se približava stambenoj zoni i da brzinu mora da smanji na 30 kilometara na sat.

Ono što takođe može da iznenadi naše vozače je i takozvana izmenljiva signalizacija kod koje se znak nalazi na svetlećem ekranu i čije značenje se može menjati iz upravljačkog centra, zavisno od uslova saobraćaja.

– Za razliku od klasičnih znakova kod kojih je pozadina bela, a simboli su crne boje, kod ovih je pozadina crna, a simboli svetle belom ili žutom bojom – objašnjava Okanović.

Međutim, nije saobraćajna signalizacija jedina koja može da iznenadi naše vozače. Naime, kako ističe Okanović, građani Srbije koji putuju u područje EU treba da obrate pažnju na pravila saobraćaja koja važe u ovim državama.

– U skoro svim članicama Evropske unije obavezna je upotreba sigurnosnih pojaseva i na zadnjim sedištima, a u Nemačkoj i Francuskoj i za putnike u autobusima. Upotreba mobilnog telefona je u Evropi uglavnom zabranjena, a uz „hendsfri“ vozač sme da telefonira, na primer, u Nemačkoj, ali dok stoji i dok mu je motor isključen – kaže naš sagovornik, i podseća da je u većini država EU dozvoljen nivo alkohola u organizmu od 0,5 promila.

Ipak, nekoliko zemalja ne toleriše ni malo alkohola u organizmu poput Češke i Mađarske, dok neki dozvoljavaju 0,2 promila kao, na primer, Švedska. Nije na odmet podsetiti da ograničenja brzine u naseljima EU uglavnom iznose 50 kilometara po satu.

Na autoputevima je dozvoljena brzina od 120 do 130 kilometara po satu, dok samo na pojedinim nemačkim putevima uopšte nema ograničenja. Takođe, kad se uputite van granica naše zemlje, ne zaboravite da i tokom dana uključite oborena svetla, jer je u većini država to obavezno.

Ukoliko se zateknete gde to nije obavezno, kako ističe Okanović, držati uključena svetla znatno je bezbednije nego ih ne uključiti.

– Pravilo „vidi i budi viđen“ ogleda se i u obavezi da se u vozilu nadohvat ruke nalazi obeležavajući prsluk – objašnjava Okanović.

Pravila za policijsku kontrolu

Prema rečima Damira Okanovića, direktora Komiteta za bezbednost u saobraćaju, ako se uputite u inostranstvo, veoma je važno da poznajete proceduru i tokom policijske kontrole.

– Izlazak iz vozila, kao naš tradicionalan izraz poštovanja policije, u većini EU država tretira se kao pokušaj napada na policiju. Zbog toga nipošto ne izlazite iz vozila, već ostanite na svom mestu, ne pravite pokrete poput posezanja za pretincem, ispod sedišta ili u džepove, postupajte isključivo po uputstvima policajca  – napominje Okanović.

Autor: B. Gigović - Blic.rs
« Poslednja izmena: 20. Jul 2009, 13:39:06 od bockoyogi »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 16030
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 8.0
Oprezna vožnja po Evropi!




Polako se bliži datum kada će nakon 18 godina biti ukinute vize za zemlje Šengenskog sporazuma, čime će se skinuti veliki teret sa leđa običnih građana koji su i bili najviše pogođeni ovom odlukom.

U ovom članku možete pročitati najvažnije informacije o putovanju sopstvenim vozilom u zemlje EU prema savetima iz AMS koje prenosi zvanični sajt Novosti.

- Auto-klubovi Hrvatske i Slovenije obavestili su nas da je iz EU stigla preporuka o pojačanom kontrolisanju vozila sa našim tablicama posle 19. decembra - kaže direktor Centra za motorna vozila AMS Srbije Milan Božić. - To nije slučajno, jer u Evropi dobro znaju kolika je prosečna starost naših vozila.

Znamo i da će pod posebnom lupom biti vozila sa pogonom na TNG zbog neusklađenosti naših propisa sa evropskim. Zato je preporuka vozačima da se dobro informišu pre nego što pođu na put.

- Preko "987" AMSS kol-centra mogu uvek da dobiju sve informacije. Naravno, najvažnije je i da im vozilo bude potpuno tehnički ispravno, jer su kazne ogromne - upozorava Božić.

Naši vozači treba da znaju i da se kontrola saobraćajne policije u evropskim zemljama dosta razlikuje od sadašnje procedure u Srbiji. Kao što i naš novi zakon koji stupa na snagu 10. decembra predviđa, koga zaustavi saobraćajna policija u bilo kojoj od zemalja EU, izlazak iz vozila nije dozvoljen.

Za taj prekršaj u Srbiji novi propis predviđa automatsku kaznu od 5.000 dinara, dok je u Evropi taj iznos dosta veći.Savet je da se policajcu pruže "papiri" i da se strpljivo čeka provera koja može da potraje i dvadesetak minuta. Svaki pokušaj "intervencije", "ubeđivanja" ili "čašćavanja" treba - zaboraviti.
 

 
Vozači treba da znaju i da se novi srpski zakon u pojedinim odredbama razlikuje od pravila koja važe u EU. Na primer, kod nas i dalje neće biti obaveze da se u kolima drži aparat za gašenje požara. U svim zemljama EU, pa i u Hrvatskoj, to je neizostavno, a kazne idu i do 700 evra.

Ko nema važeći atest o ugrađenom plinskom uređaju može vrlo loše da se provede na evropskim drumovima. U tom slučaju policajac će pozvati vatrogasnu jedinicu, ona će podići haubu, zasuti motor penom i odšlepati automobil na "bezbednu lokaciju". A, vozač plaća kaznu, dolazak vatrogasaca, šlepovanje i ležarinu dok se ne "otkloni kvar".

Veliki problem na evropskim drumovima mogu da imaju vlasnici vozila sa kukom za vuču. Naime, u Evropi je obavezna rasklapajuća kuka, a ne fiksna koja prilikom sudara "probija sve živo". Za to, osim kazne, sleduje isključenje vozila iz saobraćaja.

Izvor: MojAuto.rs
« Poslednja izmena: 24. Nov 2009, 01:03:54 od bockoyogi »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 16030
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 8.0
Vožnja na putevima van zemlje

U EU mnogo strože kazne!




Prema najavama nadležnih, uskoro će i naši građani moći bez viza da putuju po Evropi. To znači da će svi oni koji nameravaju da preko granice idu automobilom morati da upoznaju saobraćajne propise koji važe u zemljama članicama EU. Kako mnogi naši vozači nemaju naviku da propuštaju pešake na prelazima, u EU će i te kako morati, jer se takvo ponašanje tamo ne toleriše.

Prema rečima Damira Okanovića, direktora Komiteta za bezbednost saobraćaja, u zemljama članicama Evropske unije ne toleriše se ni preterana upotreba sirene u naseljenim mestima. Kazne za nepoštovanje saobraćajnih propisa i pravila su veoma visoke. Tako je, na primer, telefoniranje tokom vožnje zabranjeno u Nemačkoj, Bugarskoj i Francuskoj, gde je kazna za to čak 135 evra.

– Deca do 12 godina starosti moraju da imaju posebna sedišta, odnosno ona sa specijalnim dodacima.

U Nemačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Francuskoj kažnjava se već ako vozač ima 0,5 promila alkohola u krvi. U Francuskoj, na primer, kazna za vožnju u alkoholisanom stanju može da ide i do 4.500 evra. U Mađarskoj može da se dobije i najmanje godinu dana zatvora, ukoliko vozač ima više od 0, 8 promila alkohola u krvi. U Bugarskoj vozač koji ima više od 1,2 promila alkohola u krvi može da dobije zatvorsku kaznu i do dve godine – kaže za „Blic nedelje“ Damir Okanović, direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja.

U zemljama EU strogo je kažnjivo prekoračenje dozvoljene brzine na putevima. Tako, ako vozač u Nemačkoj prekorači 30 kilometara na sat od dozvoljene, platiće kaznu od 160 evra. Ukoliko prekorači dozvoljenu brzinu za više od 50 kilometara po satu, čeka ga kazna od čak 280 evra. U Francuskoj se za prekoračenje brzine od 30 kilometara po satu plaća kazna u iznosu od 135 evra, a za više od 50 km/h čak 1.500 evra.

Kazna za prolazak na crveno svetlo u Mađarskoj iznosi 350 evra, dok je u Francuskoj ona čak 750 evra.
Takođe, mnogi naši vozači su u zabludi kad misle da ne moraju svi putnici da budu vezani u vozilima. Kako kaže Milan Božović sa Saobraćajnog fakulteta, i u našoj zemlji, ali i u zemljama EU, svaki putnik koji se nalazi na sedištu na kome postoji fabrički ugrađen sigurnosni pojas – obavezan je da bude vezan, jer putnici sa zadnjih sedišta mogu u slučaju sudara veoma lako da povrede putnike koji se nalaze na prednjim sedištima.

Vozač pri ruci treba da ima svetloodbojni prsluk – kaže Milan Božović i dodaje da ako se na vozilu nalazi ugrađena kuka, tada ta kuka treba da bude takva da se može lako montirati i demontirati, i na vozilu se mora nalaziti samo za vreme upotrebe.

Kada se pređe naša granica dobro je znati i kako i gde se kazne naplaćuju. U Nemačkoj je to moguće uraditi na licu mesta. U Francuskoj se plaća u banci, a u Bugarskoj i Mađarskoj preko uplatnice. Treba znati da se u Mađarskoj kazne naplaćuju isključivo u forintama.

Za alkoholisane i do PET godina

Zemlja / Promili / Kazna

Nemačka / 0,5-1,1 / do 3.000 evra ili do 5 godina zatvora
Francuska / 0,5-0,8 / od 750 do 4.500 evra
Mađarska / 0,5-0,8 / 350 evra ili najmanje 1 godina zatvora
Bugarska / 0,5-1,2 / 250 evra ili do 2 godine zatvora

Autor: B. Gigović - blic.rs
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 16030
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 8.0
Da li neko zna da mi kaze kakav je atest za plin (TNG) potreban za putovanje u zemlje EU. Dal' je dovoljan atest izdat od AMSS (koji vec posedujem), ili je potreban neki "specijalni"?  Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 61226
Zastava Beograd, Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.5
Putovanje u EU puno zamki!

Srpski vozači će, po ukidanju viza 19. decembra, morati veoma da paze prilikom putovanja ka evropskim destinacijama, kako bi ispoštovali sva rigorozna saobraćajna pravila koja važe na drumovima EU

Kako Press saznaje, policije zemalja u Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj već su dobile uputstvo za oštru kontrolu automobila iz Srbije, koji će, posle Svetog Nikole, u povećanom broju krenuti ka Beču, Budimpešti, Rimu...

Da ne bi plaćali visoke kazne, u Auto-moto savezu Srbije upozoravaju vozače da se pre polaska na put dobro upoznaju sa pravilima zemalja kroz koje putuju. Posebno je opasna vožnja pod dejstvom alkohola, koja je u nekim zemljama kažnjiva i zatvorom do dve godine.

Ograničenje brzine

Portparol AMSS-a Zorica Bilibajkić kaže za Press da bi naši vozači trebalo da obrate pažnju na potrebnu dokumentaciju i opremu koja je neophodna u vozilu, ali i na sva ostala pravila u vožnji.


- U zemljama Evropske unije zabranjeno je telefoniranje tokom vožnje, obavezno je vezivanje pojaseva i napred i pozadi, obavezna su sedišta za decu do tri godine uzrasta, a, kao i kod nas, deca do 12 godina ne smeju da sede napred. U većini evropskih zemalja brzina u naseljima je ograničena na 50 km/h, van naselja 100, a na autoputu je svuda 130 kilometara na sat, osim u Holandiji gde je 120. Vožnja sa upaljenim svetlima u toku dana obavezna je u Sloveniji, BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori i Mađarskoj - navela je Bilibajkićeva.

Od dokumenata je neophodno posedovati „zeleni karton", koji se dobija u osiguravajućoj kući. Za njegovo izdavanje je potrebna polisa i saobraćajna dozvola, a cena je negde oko 1.000 dinara.

- Za neke zemlje je potrebno imati međunarodnu vozačku dozvolu, koja se dobija u AMSS-u. Za njeno izdavanje su potrebne dve fotografije, lična karta ili pasoš i vozačka dozvola, a cena je 2.000 dinara. Međunarodna vozačka važi tri godine, međutim, ako nacionalna vozačaka ističe ranije onda će do tog datuma važiti i međunarodna - objasnila je Bilibajkićeva.

Ukoliko neko u Evropu putuje tuđim automobilom, potrebno mu je ovlašćenje vlasnika.

- Ovlašćenje za upravljanje vozilom u inostranstvu se takođe izdaje u AMSS-u i košta 1.500 dinara. Da bi se ono dobilo, vlasnik vozila treba da dođe sa ličnom kartom i saobraćajnom dozvolom, a korisnik sa pasošem. Ako je vozilo u vlasništvu lizing kuće, ovlašćenje se dobija na osnovu ugovora u kome se navodi da ta osoba može da koristi vozilo u inostranstvu. Ako je u pitanju firma, onda se ono izdaje na osnovu memoranduma na kojem piše da vozač određenim vozilom može da putuje u inostranstvo - objašnjava Bilibajkićeva.

Van granica Srbije obavezno je posedovati svu prateću opremu u automobilu.

- Potreban je trougao, komplet sijalica, prva pomoć i reflektujući sigurnosni prsluk koji mora da bude u kabini, a ne u gepeku. Protivpožarni aparat je obavezan u Grčkoj i Bugarskoj - kažu u AMSS.

Pored dokumentacije i opreme, potrebno je da vozilo bude tehnički potpuno ispravno, bez obzira na starost.

Starost nije važna

- Nema nikakvog ograničenja u smislu da ne može da se putuje u Austriju „jugom" starim 17 godina. Samo je važno da bude tehnički sasvim ispravan. Ukoliko saobraćajna policija na licu mesta po nečemu proceni da vozilo nije ispravno, oni imaju pravo da ga upute na vanredni tehnički pregled. Ukoliko se utvrdi da postoji neispravnost, ona mora da se otkloni pa se tek onda vozilo pušta u saobraćaj - kaže Bilibajkićeva.

Naša sagovornica kaže da se u većini zemalja ne naplaćuje putarina kao kod nas. Najčešće se kupuje vinjeta koja važi određeni broj dana. Zorica Bilibajkić upozorava da se kazne razlikuju od zemlje do zemlje i da su veoma drastične za pojedine prekršaje.

- Koliku će kaznu neko dobiti zavisi od toga koliko je ugrozio bezbednost u saobraćaju. Recimo, u Austriji, ukoliko prekoračite brzinu u naseljenom mestu do 10 km na sat, kazna može da bude od 20 pa do, čak, 720 evra. Ako ne vežete pojas, na licu mesta ćete platiti 35 evra, a ako nemate novac kod sebe onda ćete platiti, putem uplatnice u opštini ili banci, 72 evra. U slučaju da nemate svu opremu, kazne su, u zavisnosti od zemlje, od 35 do 50 evra - navela je Bilibajkićeva.

Obavezan atest na gas

Zorica Bilibajkić iz AMSS-a kaže da posebnu pažnju moraju da obrate vlasnici vozila na tečni gas, koji moraju da imaju zvaničan atest.

- Ako neko takvo vozilo nema atest ono se može proglasiti nebezbednim, pa će pored plaćanja kazne biti i isključeno iz saobraćaja



Press
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 16030
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 8.0
Za kršenje propisa u EU
zabrana ulaska pet godina!


Uskoro brošura mup za putovanja




"Ukoliko putujete automobilom, stalno držite uključena svetla. Pri sebi morate da imate fluorescentni prsluk, kao i zeleni karton, bez kojeg ne možete da uđete u Evropsku uniju. Ukoliko vam na putu bude potrebna pomoć policije, vatrogasaca ili Hitne pomoći, okrenite broj 112." Ovakvi i slični saveti naći će se u brošuri koju će do 19. decembra izdati MUP Srbije radi bezbednijeg putovanja u zemlje EU.

Odluka Saveta ministara Evropske unije da Srbiju stavi na belu šengensku listu počeće da se primenjuje od 19. decembra, a do tada će, kako se planira, MUP u saradnji sa Evropskom komisijom izdati brošuru sa bezbednosnim uputstvima za putovanja po zemljama Unije. Na flajerima će biti navedene i adrese institucija od kojih će moći da se dobiju još preciznije informacije. "Blic" prenosi najznačajnija uputstva za putovanje u zemlje Evropske unije.

Na poleđini brošure biće iscrtana mapa na kojoj će biti označene sve zemlje šengenskog prostora, a biće navedena i kilometraža od Beograda do svih prestonica Unije. Srpski građani moći će bez viza da putuju u 25 zemalja EU, kao i u Švajcarsku, na Island, u Norvešku i Lihtenštajn, odnosno u zemlje koje su takođe prihvatile pravila o ukidanju granica. Slobodno će se putovati i u Rumuniju, Bugarsku i na Kipar, koje iako nisu potpisnice, poštuju šengenski sporazum, dok će vize i dalje biti potrebne za Veliku Britaniju i Irsku.

Šengen koji je Srbija dobila omogućava samo kratkotrajni boravak u zemljama šengenskog prostora. To znači da se u zemljama EU ne može boraviti duže od 90 dana u periodu od pola godine. Ukoliko se u Uniji neprekidno boravi tri meseca, na sledeći ulazak moraće da se čeka još toliko. Građani moraju strogo da vode računa o svakom danu koji provedu u nekoj državi šengena jer nepoštovanje ovog pravila znači i proterivanje iz Unije, kao i zabrana ulaska do čak pet godina.

Vizna liberalizacija ne podrazumeva ni mogućnost zapošljavanja, kao ni školovanja, koje je moguće putem nekih bilateralnih sporazuma i međuuniverzitetske saradnje. 

- Oni koji putuju da bi radili u EU treba da se obrate migracionoj službi, gde mogu da dobiju informacije o legalnom zapošljavanju, kao i o agencijama koje se time bave. Treba voditi računa i da li su te agencije zaista ovlašćene za zapošljavanje u inostranstvu. Spisak onih koje su legalne nalazi se na sajtu Ministarstva ekonomije - kaže Mitar Đurašković iz Uprave pogranične policije.

Mada za putovanje u zemlje šengena nije obavezno imati zdravstveno osiguranje, MUP preporučuje da se ono ipak pribavi, a takvu preporuku daće svaka ambasada iz zemlje u koju se putuje. Cena je različita i kreće se od 300 do 500 dinara za pet dana boravka, a podaci o tome mogu da se dobiju u Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje.

U ovoj instituciji takođe može da se dođe i do podatka s kojim zemljama Srbija ima sklopljen ugovor o osiguranju, jer u tom slučaju uz potvrdu RZZO medicinska pomoć može da bude i besplatna. 

Ukoliko se putuje automobilom, neophodan je zeleni karton, koji košta od hiljadu dinara pa naviše, a može se dobiti u nekoj od osiguravajućih kuća. Treba proveriti i da li u zemlji u koju se putuje važe vinjete kao sredstvo plaćanja drumarine. Takođe, veoma je važno da se na put krene potpuno ispravnim automobilom, i u tehničkom i u pravnom smislu. 

- Poželjno je da se na putovanje ne krene bez nekog ko ne zna engleski ili jezik u zemlju u koju se putuje. Takođe, na put ne treba krenuti bez ispravnog mobilnog telefona i punjača, a prethodno je važno i proveriti da li vaš mobilni operater ima roming partnera u inostranstvu, koji omogućava jeftiniju uslugu - kaže Đurašković. 

Pre polaska u inostranstvo, za svaki slučaj, treba iskopirati sve dokumente, a pasoš ne treba davati nikom, osim ukoliko to ne zatraže uniformisana lica ili zaposleni u hotelu. Takođe, važno je proveriti i mesto u kojem ćete odsesti. Ukoliko se putuje preko agencije, treba izabrati neku pouzdanu, po mogućnosti članicu "Jute". Ako se, ipak, na put kreće u sopstvenoj organizaciji, važno je proveriti hotel koji ste izabrali. U takvim slučajevima, najbolje je naći smeštaj po preporuci prijatelja. 

- Pre nego što se krene na putovanje, za svaki slučaj treba ostaviti podatke o mestu boravka i smeštaju porodici ili najbližim prijateljima - kaže Mitar Đurašković.

U brošuri gradovi kulture


U brošuri će biti navedene i preporuke koje gradove treba posetiti. Tako će, recimo, u flajerima biti promovisani i gradovi kulture u EU, kao što su Pečuj u Mađarskoj i Esen u Nemačkoj.
 
Aerodromske takse


Aerodrom „Nikola Tesla” je, kako navode u tom preduzeću, tehnički u potpunosti osposobljen za očekivano povećanje saobraćaja, čemu će doprineti i niže cene „Jata” (19 evra ka šengenskim destinacijama i „Lufthanze” (od 16 evra naviše).

Treba znati da, u cene karata nisu uračunate takse, koje višestruko povećavaju njenu cenu.
Posle nedavnih korekcija, visina ukupnog iznosa aerodromske takse u terminalu 2 na Surčinu iznosi 19,8 evra, dok je za putnike koji se prihvataju u nešto skromnijem terminalu 1, gde se vrši manuelni ček-in, taksa niža i iznosi 15,3 evra, navode u pi-ar službi aerodroma.

Pored te takse, putnici plaćaju i taksu aerodroma sa koga se vraćaju u Beograd, kao i treći deo troškova koji predstavlja najveći deo i koji ide direktno avio-kompanijama.

Katarina Andrić-Milosavljević, savetnica za medije u Direktoratu civilnog vazduhoplovstva, očekuje da će se, posle ukidanja viza, mnoge avio-kompanije interesovati za dolazak na srpsko tržište.

Za sada su u Srbiji prisutne i tri lou kost kompanije - nemački „Džermanvings” i norveške kompanije „Norvidžan er šatl” i „Nordvik er link”. Od 1. februara letove za Beč uspostaviće „Flaj Niki”, a italijanska kompanija „Vind džet” najavila je da ce sa niškog aerodroma „Konstantin Veliki” početi da leti od 26. decembra.
 
Naplata putarina


Putarina u Mađarskoj naplaćuje se putem vinjeta, odnosno kartica koje se kupuju nakon ulaska u zemlju. One se očitavaju na naplatnim rampama. Za najjeftiniju četvorodnevnu vinjetu treba izdvojiti 4,3 evra, mesečnu 15,5 evra. Naknada za korišćenje puteva u Sloveniji plaća se 15 evra za sedam dana ili 30 evra za mesec dana, dok je u Austriji 7,6 evra za 10 dana ili 21,8 evra za dva meseca.

Vinjete se koriste i u Češkoj gde za sedam dana treba platiti devet evra, a za mesec 13 evra. Naplata na rampama koristi se u Italiji, gde za najjeftiniju deonicu od Trsta do Verone treba izdvojiti 22 evra, pa do 37 evra za korišćenje puta od Trsta do Rima. Sistem plaćanja po deonicama aktuelan je i u Francuskoj i u Španiji.
U Nemačkoj se putarina ne plaća.
 
Stara pravila


Vizna liberalizacija ne podrazumeva ukidanje graničnih kontrola zbog opasnosti od ilegalnih imigranata, a nekim situacijama službenici na carini ponašaće se kao i do sada. Dakle, u svakom trenutku mogu da traže podatke o novcu koji putnik nosi ili objašnjenje svrhe putovanja. Moguće je da zatraže i vaučer hotela u kom će neko biti smešten, ali isto tako mogu samo da pogledaju pasoš i propuste vas dalje. Takođe, na osnovu slobodne procene granična policija može da zabrani ulaz u zemlju šengenskog prostora osobi koja predstavlja opasnost po javni red i mir, ili joj je iz nekih razloga već zabranjen ulaz u Uniju.
 
Šta moraju da znaju vozači


-starost automobila nije ograničena
-vrsta goriva nije ograničena
-potrebno je imati aparat za gašenje požara
-potrebno je imati potvrdu o plaćenom osiguranju
-neophodno striktno poštovanje saobraćajnih propisa
-obavezna je rasklapajuća, a ne fiksna kuka za vuču
-za vozila sa pogonom na plin, potreban je atest
-zabranjeno je telefoniranje tokom vožnje
 
Autor: N. Korlat  | Foto: b. vučković - blic.rs
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 16030
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 8.0
Beli šengen
Saobraćajni propisi


Obavezna dokumenta za upravljanje motornim vozilom van zemlje su međunarodna vozačka dozvola i zelena karta osiguranja. Međunarodna vozačka dozvola izdaje se u Auto-moto savezu Srbije, a rok važenja je tri godine. Uz nju morate imati i važeću nacionalnu vozačku dozvolu.

DOKUMENTA potrebna za skoro sve zemlje:




Obavezna dokumenta za upravljanje motornim vozilom van zemlje su međunarodna vozačka dozvola i zelena karta osiguranja.

Međunarodna vozačka dozvola izdaje se u Auto-moto savezu Srbije, a rok važenja je tri godine. Uz nju morate imati i važeću nacionalnu vozačku dozvolu. Da bi vam AMSS izdao međunarodnu dozvolu, potrebno je dostaviti sledeća dokumenta:

- zahtev (dobija se u AMK, ovlašćenom za izdavanje)
- vozačka dozvola na uvid
- fotokopija nacionalne vozačke dozvole (obe strane)
- dve fotografije dimenzija 3,5 x 4,5 cm
- lična karta ili pasoš na uvid
  
Zeleni karton (zelena karta) je dokaz da imate uredno osiguranje kod osiguravajućeg društva u matičnoj zemlji. Izdaje je osiguravajuće društvo i važi do isteka polise obaveznog osiguranja.

Zelena karta važi za teritorije zemalja sa kojima naša zemlja ima potpisan interbiro sporazum, a to su u ovom trenutku sve evropske zemlje osim Rusije.

Za zeleni karton treba da dostavite osiguravajućem društvu polisu obaveznog osiguranja na uvid i saobraćajnu dozvolu. Cena zelene karte je oko 1.000 dinara.

Dozvola za upravljanje tuđim automobilom je neophodna ako ste na put krenuli vozilom koje nije u vašem vlasništvu. Takva dozvola se dobija u AMSS i za nju je neophodno:

1. prisustvo vlasnika sa ličnom kartom ili ovlašćenjem od suda ili opštine da se tim vozilom može upravljati u inostranstvu (sudsko ovlašćenje ne sme biti starije od 12 meseci, opštinsko ovlašćenje može biti staro do šest meseci)
2. prisustvo onog kome se izdaje dozvola sa pasošem
3. saobraćajna knjižica vozila
4. fotokopija saobraćajne knjižice
5. ako je vlasnik vozila pravno lice, potrebno je ovlašćenje za korisnika na memorandumu firme, overeno pečatom, sa potpisom ovlašćenog lica.

Ne postoje ograničenja koliko starim vozilom možete krenuti na put van zemlje, ali, svakako, ne zaboravite da proverite tehničku ispravnost vozila!

NEMAČKA




Na autoputevima ne postoji opšte ograničenje brzine, ali se preporučuje ona od 130 km/h. Zbog radova na putu i drugih privremenih pojava, brzina se na pojedinim deonicama kratkoročno ograničava (uz pomnu radarsku kontrolu). U naseljima je brzina ograničena na 50 km/h, izvan njih (na lokalnim putevima) na 100 km/h.
  
Obavezno je korišćenje sigurnosnih pojaseva. Deca do četiri godine moraju da sede u specijalnim sedištima, dok ona do 12 godina imaju takođe posebne bezbednosne jastučiće.

Dovoljena količina alkohola u krvi je 0,5 promila.

Vozila registrovana u nekoj od zemalja koje nisu članice EU, moraju prilikom ulaska u Nemačku imati na zadnjem delu nalepnicu sa međunarodnom skraćenicom za tu državu.

Obavezna oprema za vozilo: Prva pomoć i trougao obavezni za vozila registrovana u Nemačkoj, reflektujući prsluk samo za komercijalna vozila, dok rez.sijalice za farove i protivpožarni aparat nisu obavezni.

ŠVAJCARSKA




Korišćenje autoputeva se u Švajcarskoj plaća i to tako što su korisnici dužni da kupe vinjetu koja košta 40 franaka (oko 26,5 evra) godišnje. Kazna za nepoštovanje ovog propisa je novčana i iznosi 200 franaka (oko 132 evra) i naplaćuje se na licu mest.

Obavezna oprema za vozilo: Prva pomoć, reflektujući prsluk, rez.sijalice za farove i protiv požarni aparat nisu obavezni ni za stanovnike ni posetioce, dok je trougao obavezan osim za motocikle i motocikle sa bočnom prikolicom.

AUSTRIJA




Autoput: Putnici koji kolima putuju kroz Austriju, prilikom ulaska u tu zemlju, morali bi da na vetrobranskom staklu svog vozila imaju zalepljenu važeću "vinjetu", odnosno nalepnicu koja dokazuje da je plaćena putarina.

Vinjeta se može kupiti kod auto-moto društava u inostranstvu, ili u Austriji na graničnim prelazima, odnosno trafikama, bankama i drugim mestima
  
Cene vinjete za putnička vozila:

• godišnja: 73,80 evra
• dvomesečna: 22,20 evra
• desetodnevna: 7,70 evra

Dokumenta: Za vožnju stranih vozila kroz Austriju dovoljna je nacionalna vozačka dozvola.

Svako strano vozilo, koje nema tablice EU, mora imati nalepnicu sa oznakom svoje zemlje.

Austrijska policija je veoma rigorozna i vrši dodatne kontrole za vreme odmora, odnosno u periodu kada se očekuju gužve.

Ograničenje brzine: Ko bude uhvaćen da na autoputu vozi prebrzo (preko 30 kilometara na čas iznad ograničenja), moraće da plati najmanje 70 evra a maksimalno 726 evra. Ako je kazna preko 70 evra ona može biti naplaćena i van granica, naravno ako između dve zemlje postoji odgovarajući sporazum, što je slučaj unutar EU.

U naseljenim mestima, za putnička vozila, ukoliko nije drugačije određeno, dozvoljena je vožnja 50 km/h, a na otvorenim putevima do 100 km/h, i na autoputevima do 130 km/h.

Vozači koji budu vozili brže od 40 kilometara na čas u naseljenom mestu ili 50 kilometara na čas izvan naseljenog mesta (na deonicama gde je propisano takvo ograničenje) moraće da računaju sa najmanjom kaznom od 150 evra.



Alkohol: Vozači koji budu uhvaćeni sa između 0,8 i 1,19 promila alkohola u krvi moraju ići na savetovanje. Za ovaj stepen alkoholisanosti zakon predviđa i kaznu od 800 evra.

Obavezna oprema za vozilo: Prva pomoć obavezna i za motocikle. Trougao obavezan za sva vozila sa više od 2 točka. Reflektujući prsluk obavezno za vozila sa više od 2 osovine, rezervne sijalice za farove nisu obavezne kao ni protivpožarni aparat. Obaveza važi za stanovnike Austrije i posetioce.

U Austriji važi zakonska obaveza posedovanja takozvanih "fluorescentnih prsluka" u automobilima. Prsluci, kako predviđa zakon, moraju biti fluorescentni crvene, crveno-narandžaste ili žute boje. Oni se moraju obući u slučaju kvara automobila na putevima ili kod saobraćajnih udesa.

Vozač mora obući prsluk odmah pri napuštanju vozila na putu, kao što odmah postavlja i trougao u slučaju kvara ili udesa. Ta obaveza ne važi samo za domaće vozače, već i za sve koji koriste austrijske puteve. Policija u svakom trenutku može prekontrolisati da li vozač sa sobom ima i prsluk. Zakonski je propisano da u jednom vozilu mora biti samo jedan prsluk, i to na dohvat ruke.

Policija ima mogućnost da kazni vozače novčano do 2.180 evra u slučaju podnošenja prijave. Sve novčane kazne mogu da se plate i kreditnim karticama na licu mesta.

Na austrijskim putevima se ne moraju paliti svetla na automobilima tokom dana jer se ta mera pokazala nekorisnom.

FRANCUSKA




Ograničenje brzine: u gradovima i naseljenim oblastima 50 km/h; van naseljenih oblasti 80-90 km/h; autoputevima 130 km/h i 110 km/h kada je put mokar.

Radarske kontrole na francuskim putevima su česte i svako koga uhvate da vozi 25 km/h brže od propisanog može na licu mesta da izgubi vozačku dozvolu. Uopšte, Francuzi su vrlo rigorozni kada je kršenje saobraćajnih propisa u pitanju i svi prekršaju podležu kaznama koje se izvršavaju na licu mesta.

Alkohol: toleriše se 0,5 promila, tj. čaša vina ili piva.

Drugi propisi: Pojasevi su obavezni i na prednjim i na zadnjim sedištima, a motociklisti uvek moraju da nose kacigu. Što se tiče Francuske, na mnogim raskrsnicama ne postoji signalizacija jer se poštuje „prvenstvo desne strane“ kao i u Srbiji.

Francuzi ne važe za mnogo disciplinovane vozače i ovo pravilo se često ne poštuje. Veliki problem su i kružni tokovi u kojima se dešava najveći broj udesa. Novi kružni tokovi daju prvenstvo prolaza vozačima koji su njemu, dok stari (kružni tok kod Trijumfalne kapije u Parizu) daju prvenstvo vozačima koji ulaze.

Autoput: Francuski autoputevi se plaćaju kao i u Srbiji, na naplatnim rampama, kešom ili karticom. Vinjete ne postoje.

Dokumenta: Ako u Francusku dolazite automobilom, potrebno je da posedujete međunarodno priznato osiguranje za vozilo, kao i međunarodnu vozačku dozvolu.

Na autoputevima vozači mogu da vide informacije o stanju na putevima na posebnim monitorima koji ih upozoravaju (na francuskom jeziku) o zastojima, klizavici.

Obavezna oprema za vozilo: Nije obavezno prva pomoć i protivpožarni aparat, trougao i upozoravajuće svetlo obavezni za stanovnike, dok se reflektujući prsluk preporučuje posetiocima i obavezan je za stanovnike. Rezervne sijalice za farove se preporučuju.

SLOVENIJA




Dokumenta: Stranim vozačima iz „trećih zemalja“ koje nisu članica EU (kao što je Srbija) obavezan je zeleni karton. Međunarodno autoosiguranje (zeleni karton) je obavezno za sva strana vozila.

Autoput: Motocikli, automobili i teretna vozila koja ne prelaze 3,5 tona moraju na vetrobranskim staklima da imaju zalepljenu vinjetu kako bi mogli da koriste slovenačke autoputeve i obilaznicu oko Ljubljane.

Šestomesečna vinjeta od 1. jula 2009. važi samo za motocikle, a ne i za automobile i teretna vozila.

Cene vinjeta:
Godišnja za vozila do 3.5 tone – 95 evra
Mesečna za vozila do 3.5 tone – 30 evra
Nedelja za vozila do 3.5 tone – 15 evra
Godišnja za motocikle – 47.50 evra
Šestomesečna za motocikle – 25 evra
Nedeljna za motocikle – 7.5 evra

Vinjete se mogu kupiti na bilo kojoj benzinskoj stanici u Sloveniji ili susednoj zemlji, kancelarijama auto-moto saveza, slovenačkim poštama i nekim kioscima.
Za korišćenje autoputa bez vinjeta sledi kazna od 300 do 800 evra.

Ograničenje brzine: Na slovenačkim putevima u naseljenim mestima je 50 km/h, na regionalnim putevima 90 km/h, magistralnim putevima 100 km/h i na autoputu 130 km/h.

Obavezno je korišćenje prigušenih svetala i tokom dana, sigurnosnih pojaseva na svim sedištima gde su ugrađeni, kaciga za vozače i suvozače motocikala.

Alkohol: Vozačima A i B kategorije je dozvoljeno da imaju 0,5 promila alkohola u krvi, pod uslovom da to ne utiče na njihovo ponašanje.

Obavezna oprema za vozilo: Prva pomoć i rezervne sijalice za farove obavezne za vozila registrovana u Sloveniji, a preporučuju se za posetioce. Trougao obavezno za vozila sa više od 2 točka, a za vozila sa prikolicom obavezna su 2 trougla, reflektujući prsluk obavezno za vozila sa 4 točka, dok protivpožarni aparat nije obavezan osim za kamione.

GRČKA




Dokumenta: Vozači koji nisu iz EU, a tu spadaju i srpski državljani, moraju imati međunarodnu vozačku dozvolu za putovanje grčkim putevima.

Obavezna oprema za vozilo: Prva pomoć, trougao i protivpožarni aparat obavezni za stanovnike i posetioce, dok reflektujući prsluk i rezervne sijalice za farove nisu.

MAĐARSKA


Autoput: Za korišćenje autoputeva i glavnih putnih pravaca na kojima se naplaćuje putarina koriste se virtuelne nalepnice. Prilikom kupovine takve virtuelne nalepnice, vozači dobiju samo vaučer, odnosno potvrdu da su kupili predmetnu virtuelnu nalepnicu, na osnovu koje će imati pravo da koriste puteve u Mađarskoj.

Takođe, sva vozila (osim autobusa), sa dozvoljenom maksimalnom težinom preko 3.5 t, moraće, pored naknade za sve auto- i polu-auto puteve, da plate i naknadu za korišćenje 42 deonice glavnih putnih pravaca.

Virtuelne nalepnice mogu da se kupe na propisno označenim prodajnim mestima na graničnim prelazima, a takođe i putem interneta (on-line).

Obavezna oprema za vozilo: Prva pomoć i trougao obavezni, reflektujući prsluk obavezan i za motocikliste, rezervne sijalice za farove obavezne za vozila registrovana u Mađarskoj, dok protivpožarni aparat nije obavezan.

NALEPNICE ZA EKOLOŠKE ZONE




„Gradovi bez automobila“ (car free city) su ekološke urbane zone ili celi gradovi u kojima se možete osloniti jedino na gradski prevoz, bicikl ili sostvene noge. Na ovaj način gradovi smanjuju potrošnju i zavisnost od fosilnih goriva, zagađenost vazduha, efekat staklene bašte, broj saobraćajnih nezgoda, buku i gužve u saobraćaju.

Ovo pitanje je u nadležnosti lokalne uprave i propisi se razlikuju ne samo od zemlje do zemlje, nego i od grada do grada. Veliki broj starih evropskih gradova, koji su ujedno i prometne turističke destinacije, je uveo „zone bez automobila“. A postoje i mesta gde je samo lokalnom stanovništvu dozvoljeno da vozi automobile.

Na primer u Nemačkoj, postoje ekološke zone u kojima je zabranjen ulaz motornim vozilima ili ograničen i može se u njih ući samo uz odgovarajuće nalepnice. Ova nalepnica se izdaje u različitim bojama i označava kojoj kategoriji zagađivača vozilo pripada.

NEMAČKA




Od 2008. godine nemački gradovi Berlin, Hanover i Keln proglašeni su ekološkim zonama. U centralnim gradskim sredinama zabranjen je saobraćaj svim vozilima koja nemaju nalepnicu koja označava da vozilo pripada kategoriji sa niskim nivoom emitovanja otrovnih čestica iz izduvnih gasova.

Ovaj propis primenjuje se i na vozila inostranih registracija koja putuju u te gradove, a neophodne nalepnice mogu da se dobiju u nadležnim službama za registraciju vozila i u organizacijama koje utvrđuju količinu emitovanih izduvnih gasova, u agencijama za tehnički pregled (Dekra, GTU, KUS,TUV) kao i na više od 30.000 prodajnih mesta u Nemačkoj, uključujući i ADAC-ove centre za tehnički pregled.

Vlasnici vozila registrovanih u inostranstvu mogu da nabave nalepnicu slanjem e-mail-a službi za registraciju vozila u Berlinu putem adrese kfz-zulassung@labo.verwalt-berlin.de uz priloženu kopiju saobraćajne dozvole sa naznačenim nivoom izduvnih gasova koje to vozilo emituje ili sertifikat proizvodjača – najbolje u pdf formatu.

Posle verifikacije dokumenata, nadležna služba dostavlja zahtev za plaćanje sa svim detaljima za transakciju preko banke. Troškovi izdavanja nalepnice su promenjivi, a ona se šalje podnosiocu zahteva redovnom poštom. Pošto procedura može trajati dve ili tri nedelje, nalepnice treba naručiti blagovremeno.

Vlasnici vozila inostranih registracija mogu nabaviti ove nalepnice i u odeljenju za registraciju vozila u Kelnu slanjem zahteva i kopije dokumenata za vozila uz naknadu od 5 eura po nalepnici na Kfz-Zulassungsstelle, Max-Glomsda-Strasse 4, D-51105 Koln, a bliže informacije mogu da se dobiju na sajtu:

www.stadt-koeln.de/bol/umwlt/feinstaub/umweltzonen/artikel/11546/index/htm#sm16.

Ukoliko se na put kreće u kratkom roku, vlasnici inostranih vozila mogu da kupe nalepnicu po prelasku nemačke granice u najbližoj agencije za tehnički pregled (TUV, Dekra itd.) kako bi izbegli plaćanje kazne od 40 evra u slučaju da ne poseduju nalepnicu.

Zabrana kretanja: Odnosi se na sva vozila koja ne poseduju nalepnicu koja označava nizak nivo izduvnih gasova, bez obzira na njihovo mesto registracije.

Boja nalepnica:

Crvena nalepnica - Vozila iz grupe “2. nivoa emisije” (sa dizel motorom Euro 2 ili Euro 1 sa DPF-om*)
Žuta nelepnica - Vozila iz grupe “3. nivoa emisije” (sa dizel motorom Euro 3 i Euro 2 sa DPF-om)
Zelena nalepnica - Vozila klasifikovana kao “4. nivo emisije” (Euro 4, Euro 3 sa DPF-om, skoro sva vozila sa benzinskim motorima koja imaju kontrolni katalizator sa trostrukom funkcijom)

Vozila “1. nivoa emisije” obuhvataju sva vozila koja nisu napred navedena, zbog njihovog visokog nivoa izduvnih gasova (na primer, vozila sa dizel motorom Euro 1 ili starija vozila, vozila sa benzinskim motorima koja nemaju ugradjeni katalizator sa trostrukom funkcijom).



Zabrana vožnje u ekološkim zonama se postepeno primenjuje na vozila koja imaju crvenu ili žutu nalepnicu. Hanover i Keln su uveli zabranu kretanja vozila sa crvenim nalepnicama u užim gradskim sredinama počev od 2009, odnosno 2010. godine, dok će se u Berlinu zabrana kretanja vozilima koja imaju crvenu ili žutu nalepnicu primenjivati od 2010. godine.

Izuzeci: Zahvaljujući energičnoj intervenciji ADAC-a, istorijska vozila i dalje imaju neograničeni pristup ekološkim zonama, pod uslovom da poseduju odogovarajuće registarske tablice “H” ili “07”.

Novčane kazne: Oni koji prekrše odredbu u vezi sa obaveznim posedovanjem ekološke nalepnice na svom vozilu moraće da plate novčanu kaznu u iznosu od 40 evra, koja se primenjuje širom Nemačke, a takođe će dobiti i jedan kazneni poen u svom dosijeu počinjenih saobraćajnih prekršaja.

Vozila sa stranim registarskim tablicama: Zabrana kretanja i obavezno posedovanje nalepnice takođe se primenjuje na vozila registrovana u inostranstvu. Ipak, izdavaoci nalepnica još uvek su neodlučni u pogledu načina na koji će se obrađivati dokumenta stranih vozila..

Klasifikacija vozila: U slučaju vozila koja su registrovana u inostranstvu, a čija dokumenta ne pružaju podatke o nivou emisije, moraju da se dostave ostali relevantni dokazi (na primer, sertifikat proizvođača). Ukoliko i to nije moguće, klasifikacija stranih vozila vrši se prema godini prve registracije.

Vlasnici vozila registrovanih u inostranstvu, mogu da dobiju nalepnicu tako što će na e-mail adresu kfz-zulassung@labo.verwalt-berlin.de (ovlašćena agencija za registraciju vozila u Berlinu) dostaviti dokumentaciju o vozilu (na primer, sertifikat proizvodjača), samo pod uslovom da ona sadrži sve neophodne podatke. Relevantna dokumenta o vozilu ili saobraćajna dozvola za vozilo moraju da budu skenirani i priloženi uz predmetni e-mail.
 
ECOPASS U MILANU




Centralni deo Milana površine 8,2 km2, što je inače 4,5 odsto ukupne teritorije opštine Milano, na svom obodu ima 43 kontrolna punkta gde se može dobiti dozvola za pristup ekološki zaštićenoj zoni. Posebne dozvole za ulaz u zaštićenu zonu kupuju se u kioscima, prodavnicama novina i u milanskom javnom prevozu.

"GRADOVI BEZ AUTOMOBILA“


Austrija - Beč, Salcburg, Feldkirš
Belgija - Luven (skoro ceo grad), Briž, Gent (ograničenje brzine je 5 km/h)
Danska - Kopenhagen
Francuska - deo Liona, Strazbura, Monpeljea, La Rošel, Port Grimo, Šamberi, Bordo, Ivoar
Nemačka - Nirnberg, Minhen, Štutgart, Bremen, Lindau, na nekim ostrvima i odmaralištima
Grčka - ostrvo Hidra, grad Lindos na Rodosu, Maunt Atos...
Italija - Rim, Venecija, Sijena

Detaljan spisak gradova, područja i ulica u njima gde je zabranjen ulaz motornim vozilima možede naći na Vikipediji: http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_carfree_places

Izvor: vesti-online.com
« Poslednja izmena: 09. Dec 2009, 19:16:25 od bockoyogi »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 16030
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 8.0
Cene putarina, vinjeta i
goriva u okruženju




Državljani Srbije koji se nakon ukidanja viza odluče da sopstvenim automobilom krenu put neke evropske zemlje i tamo provedu novogodišnje praznike, trebalo bi da obrate pažnju na poštovanje tamošnjih propisa.

Od samog prelaska granice, najvažnije je da upale oborena svetla, koja će po danu biti obavezna i kod nas nakon 10. decembra. Plaćanje putarine druga je neizostavna stavka na koju vozači moraju da obrate pažnju, izuzev u Nemačkoj, gde se ova dažbina ne plaća.

Zorica Bilibajkić, zadužena za odnose s javnošću u Auto-moto savezu Srbije, upozorava vozače da posebnu pažnju moraju obratiti na sistem naplate putarina koji varira od zemlje do zemlje, te da je najbolje raspitati se pred put.

"Dešava se da vozač ulaskom u Mađarsku kupi vinjetu, ali zbog nepostojanja granica ne primeti kada pređe u Slovačku ili Austriju, ne kupi tamošnju vinjetu, a kada ga policija zaustavi mora da plati ne tako malu kaznu. Zato je važno da obraćaju pažnju na granične prelaze, koji iako pusti zbog nepostojanja granica, stoje da podsećaju na nekada razjedinjenu Evropu, ali i na još aktuelno važenje drugačijih pravila i vinjeta u zemljama", ističe Bilibajkić.

Putarina u susednoj Mađarskoj naplaćuje se putem vinjeta, odnosno kartica koje se kupuju nakon ulaska u zemlju. One se očitavaju na naplatnim rampama. Za najjeftiniju četvorodnevnu vinjetu treba izdvojiti 4,3 evra, mesečnu 15,5 evra, a godišnju 137 evra. Naknada za korišćenje puteva u Sloveniji plaća se 15 evra za sedam dana ili 30 evra za mesec dana, dok je u Austriji 7,6 evra za 10 dana ili 21,8 evra za dva meseca. Vinjete se koriste i u Češkoj gde za sedam dana treba platiti devet evra, za mesec 13, dok je za godinu dana 39,5 evra.

Naplata na rampama i po deonicama puta, kao i u Srbiji obavlja, se i u Hrvatskoj i staje od pet kuna za deonicu Zagreb - Bregana, do čak 171 kunu za put Zagreb-Split-Dubrovnik. Putarina se naplaćuje i u tunelu "Učka" i košta 28 kuna, odnosno 40 kuna na mostu prema Krku.

Naplata na rampama koristi se i u Italiji, gde za najjeftiniju deonicu od Trsta do Verone treba izdvojiti 22 evra, pa do 37 evra za korišćenje puta od Trsta do Rima. Sistem plaćanja po deonicama aktuelan je i u Francuskoj i u Španiji.

Cene goriva u Evropi


Kupovina goriva na putu kroz Evropu takođe je neizostavna stavka u budžetu na koju treba računati. Cena goriva kreće se od 0,5 evra (95 oktana) i 0,43 evra (dizel) u Rusiji, 0,7 evra (95 oktana) i 0,64 evra (dizel) u Poljskoj, do 1,35 evra (95 oktana) i 1,1 (dizel) u Nemačkoj i 1,48 evra (95 oktana) i 1,1 evra (dizel) u Holandiji. U Hrvatskoj benzin od 95 oktana košta jedan evro, a dizel 0,9 evra, u Bosni i Hercegovini 0,8 (95 oktana) i 0,9 (dizel), a u Crnoj Gori 0,99 evra (95 oktana) i 0,98 (dizel)

Autor: R. V. Bibić - blic.rs
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 61226
Zastava Beograd, Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.5
Šta je potrebno za putovanje automobilom u EU



Izvor : Novosti.rs

Osim crvenog pasoša, novca i rezervacije smeštaja, građani koji posle podizanja „vizne rampe“ planiraju svojim vozilom da krenu u neku od zemalja EU, za put treba da pripreme i automobil.

U Auto-moto savezu Srbije ne očekuju velike gužve na granicama 19. i 20. decembra, ali veruju da će naši građani uoči novogodišnjih praznika odlučiti da negde otputuju.

- Najmanje kazne su za one koji u gepeku nemaju „svetleći“ prsluk (40 evra), dok će za prekoračenje brzine od 10 kilometara u naseljenom mestu vozač platiti 80, a za prekoračenje od 30 kilometara 1.000 evra! Ko ne plati kaznu na licu mesta neće moći da nastavi put, a kazne koje se uplaćuju su u banci duplo veće. U slučaju većih prekršaja, policija ima pravo i da konfiskuje auto - ukazuje Zorica Bilibajkić, iz AMSS.

DOKUMENTA - Osim važećeg pasoša (vlasnicima plavih isprava viza je i dalje potrebna), međunarodna vozačka dozvola je obavezan dokument za izlazak iz zemlje sa motornim vozilom. Taj dokument važi tri godine i košta 2.000 dinara, a taj „papir“ je potreban i za rent-a-kar. Za ovu dozvolu u AMS treba odneti dve fotografije, ličnu kartu i pasoš, vozačku dozvolu i fotokopiju, kao i popunjen zahtev, koji se dobija na šalteru. Potreban je i „zeleni karton“, koji košta 1.000 dinara i dobija se u AMS, a preporučuje se i „kasko“ osiguranje za vozilo.

OPREMA - Osnovna oprema je obavezna (trougao, prva pomoć, prsluk, komplet sijalica), a protivpožarni aparat na putevima Bugarske i Grčke. U svim zemljama, osim u Austriji, i tokom dana treba da budu uključena svetla. Podrazumeva se da svi vozači i putnici moraju da budu vezani. Na kolima ne sme da bude zakačena kuka za vuču, ako nije demontažna. Ko vozi auto na plin mora da ima atest TNG.

PUTARINA - U narednih pet godina sve zemlje EU uvešće jedinstvenu elektronsku naplatu putarine. Reč je o vinjeti, koju vozač kupuje na granici, a koja će slati impuls čitaču na naplatnoj rampi i automatski će se skidati iznos. U većini zemalja već sada mora da se kupi vinjeta za prolaz autoputevima, kroz tunele i preko mostova. Cene su različite: četiri dana prolaska mađarskim autoputevima košta 6,4 evra, a u Austriji za sedam dana 7,70 evra.

PARKING - U centru velikih gradova je teško naći parking mesto, jer je većina slobodnog prostora namenjena rezidentima. Preporučuje se korišćenje hotelskog ili javnog parkinga. U Beču je, recimo, kazna za nepropisno parkiranje 271 evro. Posebno su visoke kazne za parkiranje na mestu obeleženom za hendikepirane.

NEVIDLJIVE GRANICE

Najveća opasnost za naše vozače predstavlja prelazak tzv. „nevidljivih granica“, jer vinjete za putarinu moraju da se imaju pre prelaska preko tih linija. Takav je slučaj između Slovenije i Austrije, gde vozač može da se zbuni gde prelazi granicu, a, ukoliko ne kupi vinjetu kazne su drakonske.

POTREBNA REZERVACIJA

Turisti, koji u privatnom aranžmanu putuju u EU, ako carinik to zatraži, trebalo bi na granici da pokažu rezervaciju hotela, pozivno pismo rodbine ili drugi dokaz da imaju obezbeđen smeštaj. Na granici više nemaju prava da traže polisu zdravstvenog osiguranja, ali mogu da traže novac koji smatraju da je potreban za „pokrivanje“ troškova u njihovoj zemlji. Obično se smatra da je 50 evra po danu dovoljno. Zato je preporučljivo nositi kreditnu karticu.
« Poslednja izmena: 15. Dec 2009, 18:54:02 od ipm181 »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 16030
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 8.0
Pažljivo vozite u EU
Za brzu vožnju kazna
i do 2.000 evra!




Predstojeći praznici će za vozače iz Srbije biti poseban test u zemljama Evropske unije. Sada, kada su granice otvorene, kad su šengenske vize ukinute, mnogi će automobilom krenuti u novogodišnje nabavke bar do Bugarske, Rumunije ili Mađarske, a neki će i praznike provesti u šengenskim zemljama. Čašica više izmerena alko-testom tamo se papreno plaća, kao i brza vožnja.

Neophodno je, dakle, kad se sedne za upravljač vozila znati mnogo toga, pa i to da kazne za saobraćajne prekršaje poput vožnje u alkoholisanom stanju ili prekoračenja brzine u nekim zemljama dostižu sumu pet do deset puta veću od prosečne plate u Srbiji.

Ako putuju kroz Austriju srpski vozači treba da znaju da saobraćajna policija može na licu mesta da im naplati kaznu, ali samo ako kazna nije veća od 36 evra. Ukoliko je veća, vozač mora da ostavi depozit policajcu, a preostali iznos da uplati u pošti ili banci. Kazna za prekoračenje brzine od 10 kilometara na sat u naseljenom mestu je od 20 do 762 evra, a tačan iznos kazne zavisi od procene policije koliko je takvim postupkom ugrožena bezbednost u saobraćaju.

Što je prekoračenje brzine veće, kazna se povećava a može iznositi i do 2.180 evra (za prekoračenje veće od 50 km/h). Sve osobe koje se nalaze u automobilu moraju da vežu pojas (na prednjem i na zadnjem sedištu), a nevezivanje pojasa košta 72 evra. Kazne u Sloveniji su niže, ali te sume sigurno ne prijaju džepovima srpskih vozača.

Ako prekorači brzinu u Ljubljani i vozi 30 kilometara na sat brže od dozvoljenog, vozač će platiti kaznu minimum 1.000 evra, što su tri prosečne plate u našoj zemlji. Vozači ne bi trebalo da se usuđuju da u slovenačkim gradovima prolaze kroz crveno svetlo jer je kazna za taj prekršaj 250 evra. Osim toga, strani državljanin koga policija uhvati u prekršaju i koji nije platio kaznu, to će morati da učini kada bude izlazio iz zemlje. Da li je platio kaznu utvrdiće kontrola prilikom izlaska iz Slovenije, a ukoliko nije moraće da plati na graničnom prelazu.

Metod naplate kazni u Hrvatskoj je dosta savremen, ako se zna da osim na licu mesta, kazna može da se plati i u banci ili pošti i to u roku od osam dana. Kao predostrožnost u Hrvatskoj praktikuju i oduzimanje pasoša vozaču i zabranu izlaska iz zemlje dok se kazna ne plati. Hrvatski zakon zabranjuje vožnju u alkoholisanom stanju. Ako se ustanovi da vozač ima 0,5 promila alkohola u krvi, platiće 700 kuna ili oko 9.000 dinara.

I u Mađarskoj saobraćajna policija može naplatiti kaznu na licu mesta. Ukoliko dozvole sebi luksuz da, na primer, u Budimpešti prođu kroz crveno svetlo, vozači će platiti 100.000 forinti ili oko 300 evra. Za Grčku je karakteristično da vozači moraju da imaju protivpožarne aparate u kolima, što nije obaveza u većini evropskih zemalja, na primer u Nemačkoj i Italiji.

Najoštrija novčana kazna za saobraćajne prekršaje je za vožnju u alkoholisanom stanju. Ovaj propust vozača u Austriji može biti naplaćen najviše 5.900 evra, a u Italiji čak 6.527 evra. Za ozbiljnije prekršaje u Nemačkoj, predviđena je i mera oduzimanja vozila.

Obavezna oprema u vozilima


država - obavezna oprema

Austrija - trougao (EC 27 standard), prva pomoć,
nije obavezan protivpožarni aparat, reflektujući prsluk EN 471
Slovenija - trougao, prva pomoć, reflektujući prsluk,
rezervne sijalice. Protivpožarni aparat nije obavezan 
Hrvatska - trougao, prva pomoć, reflektujući prsluk,
rezervne sijalice. Protivpožarni aparat nije obavezan
Mađarska - prva pomoć, reflektujući prsluk, trougao. Protivpožarni aparat nije obavezan
Grčka - trougao, protivpožarni aparat i prva pomoć
Crna Gora - trougao, prva pomoć. Protivpožarni aparat nije obavezan
Makedonija - trougao, prva pomoć. Protivpožarni aparat nije obavezan
Nemačka - trougao, prva pomoć. Protivpožarni aparat nije obavezan
Italija -trougao, reflektujući prsluk. Nisu obavezni protivpožarni aparat i prva pomoć

Dozvoljena količina alkohola u krvi (U PROMILIMA)


Austrija 0,5
Slovenija 0,5
Hrvatska 0,0
Mađarska 0,0
Grčka 0,8
Crna Gora 0,0
Makedonija 0,5
Nemačka 0,5
Italija 0,8
Bugarska 0,0
Češka 0,0
Slovačka 0,0
BiH 0,3
Rumunija 0,3
Turska 0,5
Francuska 0,5
Holandija 0,5
Norveška 0,5
Švajcarska 0,8
V. Britanija 0,8

Pokretanje postupka i po povratku u Srbiju


Ukoliko načine saobraćajni prekršaj u nekoj stranoj zemlji, ali uspeju da iz nje izađu, a da ne plate kaznu, srpskim vozačima preti pokretanje postupka u Srbiji. U praksi to znači da ukoliko je vozač načinio teži prekršaj u Nemačkoj, na primer, vlada te zemlje u krajnjem slučaju može zatražiti od suda Srbije da pokrene postupak protiv tog vozača. Tu važi princip reciprociteta, odnosno i naša vlada može postupiti isto kada građani drugih zemalja krše naše propise.

Kazne za pojedine prekršaje u zemljama Evrope


Država / Prekoračenje brzine / prolazak kroz crveno / Alkohol / Telefoniranje

Austrija / 20-2.180 / 243 / 300-5.900 / 72
Bugarska / 20 / 30 / 200 -
Crna gora / 30-150 / 50-150 / oduzimanje dozvole / 20
Grčka / 32-155 / 167 / 78-625 -
Hrvatska / 40-1.000 / 273-680 / 70-410 70
Italija / 38-2.168 / 155-624 / 542-6.527 -
Makedonija / 20-300 / 300 / 250-400 / 45
Mađarska / 110-1.100 / 365 / 360 pa naviše / 36-78
Nemačka / 35-600 / 90-30 / 500-1500 / 40
Rumunija / 15 / 20 / 50 / procena policije
Slovenija / 80-1.000 / 250 / 125 / 120

Napomene:

1. Visina kazne za prekoračanje brzine zavisi od toga za koliko je prekoračena dozvoljena brzina, i gde je prekršaj učinjen (u naselju ili van njega).
2. Visina kazne za alkohol zavisi od stepena alkoholisanosti (promila alkohola).
3. Visina kazne za prolazak kroz crveno zavisi od brzine kretanja prilikom koje je prekršaj učinjen.
4. Iznosi su u prikazani u evrima
 
Goran Svilar | Foto: Shutterstock -  VreleGume.rs
« Poslednja izmena: 28. Dec 2009, 13:51:10 od bockoyogi »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.143 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.