Parodontne bolesti
Zapadnjaci najčešće gube zube zbog bolesti zubnog mesa. Prvi znak bolesti, krvarenje iz zubnog mesa, pojavljuje se oko 25 godine života. Ne zaustavi li se bolest na vrijeme zubno meso postane crveno, otečeno, a zubi se klimaju... 

Krivac i brojni pomagači
Ljekoviti zubni konac
Kako prati zube
Stop kamencu

Bolest zubnog mesa i potpornog zubnog tkiva koja se može pojaviti već oko 25. godine života, najčešći je krivac što zapadnjaci gube zube. Prvi znak bolesti povremeno je krvarenje zubnog mesa. S vremenom krvarenje postaje sve češće, a zubno meso je otečeno, crveno i povlači se sa zubi. Zbog toga se čini da su zubi sve duži i duži. Postaju bolni i "pomični", pa ispadnu sami od sebe ili treba otići zubnom liječniku da ih izvadi.

Kada se bolest razvije teško ju je zaustaviti. Zubi se počinju klimati, jer je vidljivi dio zuba, koji se naziva zubna kruna, povezan sa svojim ležištem u kosti pomoću zubnog korijena. Njega na kost vežu tanka vlakna, tzv. parodontni ligament, kojega prekriva zubno meso priljubljeno uz zub do najviše točke do koje može doprijeti. Kada se u bilo kojem od tih tkiva, uključujući i koštano, pojavi poremećaj što uzrokuje patološke promjene, nastaje bolest zubnog mesa i potpornog zubnog tkiva, tj. parodontna bolest.



Krivac i brojni pomagači

Mali stomatološki rječnik
* Gingiva - zubno meso
* Gingivalni sulkus - parodontni džep, malen i uzak slobodni prostor između zuba i vršnog dijela zubnog mesa
* Papila - vršni dio zubnog mesa
* Zubna kruna - vidljivi dio zuba
* Parodontni ligament - tanka vlakna koja učvršćuju korijen zuba za kost


Glavni krivac bolesti zubnoga mesa je plak, žućkasta mekana, ljepljiva masa bogata bakterijama, koja se stalno stvara na zubima. Bakterije imaju nezgodnu osobinu: stvaraju nusprodukte što nadražuju zubno meso i oštećuju zub i njegovo potporno tkivo. Iako je plak prvookrivljeni, niz čimbenika može pospješiti pojavljivanje bolesti i njezin razvoj.

Ozljede: Naprimjer, hrana koja zapne među zubima, nepravilna upotreba zubne četkice ili zubnog konca mogu fizički ozlijediti zubno meso. Ako osoba još i puši, šansa da se pojavi parodontna bolest mnogo je veća, jer se katran iz cigareta taloži na zube.

Loše proteze: Loši mostovi ili zubne proteze, previsoki ispuni, ali i zdravi zubi koji su nepravilno raspoređeni mogu voditi slabljenju zubnog potpornog tkiva. I navike, poput griženja tvrdih predmeta ili prekomjernog stiskanja i škripanja zubima, koje pojačavaju osjetljivost zubnog mesa i zubnog potpornog tkiva na djelovanje plaka vode razvoju bolesti.

Manjkava prehrana: Izbirljivost za stolom ili stroge dijete koje izbacuju pojedine namirnice iz prehrane također mogu utjecati na zdravlje zubnog mesa. Loš način prehrane oslabljuje okolna tkiva zuba i smanjuje njihovu otpornost na bolesti.

Trudnoća: Zbog povećane količine hormona za vrijeme trudnoće, koji vode promjenama u krvotoku u usnoj šupljini, često se pojavljuje crvenilo, otok, pojačana osjetljivost i krvarenje iz zubnog mesa.

Sistemske bolesti: Neke sistemske bolesti, kao što su dijabetes i krvne bolesti, smanjuju otpornost zubnih tkiva na infekciju. Stoga bolest zubnog mesa čine težom nego što bi ona inače bila.

Lijekovi: I lijekovi koji se uzimaju na usta mogu utjecati na stanje zubnog mesa. To se prvenstveno odnosi na neke koji se koriste u liječenju epilepsije, zatim bolesti lokomotornog sustava te antibaby pilule i steroide.

Svi ovi čimbenici mogu povećati rizik od pojave bolesti zubnog mesa ili ju učiniti ozbiljnijom. Ipak, dobra je vijest da i oni koji imaju jedan ili više faktora rizika "u svojim ustima", ne moraju patiti od parodontne bolesti ako vode računa o higijeni usne šupljine i redovito kontroliraju plak.



Ljekoviti zubni konac

Puno je bolje bolest zubnog mesa spriječiti, nego kada se razvije tražiti pomoć u zubnoj ordinaciji. Najbolja zaštita od parodontnih bolesti temeljito je četkanje zubi koje uklanja plak s vanjskih, unutarnjih i griznih ploha zubi. Pri tome treba koristiti zubne paste koje sadrže fluoride što snaže zubnu caklinu. Higijenu usne šupljine valja završiti ispiranjem usnom vodom, koja je namijenjena održavanju zdravlja zubnog mesa. Te vode sadrže protuupalna sredstva, a neke imaju i protubakterijski učinak.

Posebnu pažnju treba posvetiti i zubnoj četkici. Ona ne smije biti istrošena, savinutih i popucanih vlakana. Važna je i redovita upotreba zubnog konca, koji uklanja plak iz područja između zubi, gdje zubna četkica ne može doći. Poznato je da se raniji stadiji bolesti zubnoga mesa mogu uspješno sanirati redovitim čišćenjem zubnim koncem.

Veliku ulogu u zdravlju zubnog mesa ima i pravilna prehrana koja sadrži dovoljno bjelančevina, minerala i vitamina, posebno vitamina C, vitamina E i onih B skupine. Takva hrana čuva opće tjelesno zdravlje, a time i zdravlje zubnoga mesa.



Kako prati zube

Nije važno samo zube prati nakon svakog obroka, već ih treba četkati dovoljno dugo i na ispravan način. Zubi se četkaju najmanje 5 minuta. Prvo se vanjska strana zubi dobro četka u smjeru gore-dolje, a potom se kružnim pokretima nastoji doprijeti do prostora između zubi. Nakon toga četka se unutarnja strana zubi, opet prvo u smjeru gore-dolje, a onda kružnim pokretima. Potom se četka grizna površina zubi. Higijena usne šupljine završava čišćenjem prostora između zubi pomoću zubnog konca.



Stop kamencu

Kada se bolest pojavi odmah treba potražiti pomoć zubnog liječnika, koji će prema stupnju bolesti odrediti način liječenja. Iako je svaki pacijent zbog svojih navika i mogućih oboljenja priča za sebe, uklanjanje zubnog kamenca što je nastao taloženjem plaka, osnovna je terapija za sve koje muče bolesti zubnog mesa. Zubni kamenac treba uklanjati barem dvaput godišnje, a najbolje bi bilo četiri puta. Postupak uključuje i poliranje zubi, dubinsko čišćenje zubnih korijena te kontrolu plaka pomoću indikatora.

Ako je oboljenje napredovalo liječenje je zahtjevnije. Tada se prvo preporučuje uzimanje lijekova koji smiruju bolest. Kada ni to nije dovoljno kirurški se odstranjuje bolesno zubno meso i po potrebi radi rekonstrukcija potpornog tkiva, tj. ?vraćanje? izgubljenog koštanog tkiva.

Obično terapija završava stavljanjem zubnih proteza ili ugradnjom zubi, ne samo radi ljepšeg i mlađeg izgleda lica, nego da bi se vratila žvačna uloga i sačuvalo zdravlje probavnog sustava.




  mr. dr. Ivo Matković,
stomatolog

Članak preuzet iz časopisa
"Doktor u kući"