Vi se zezajte ali samo da znate da ove mape ucenja sto je Livingston stavljala mnogo pomazu 

Nego da malo osvezimo temu

Strategije i tehnike ucenja

Mr Mariana Tisma

Metode učenja

- Vremenski rasporedjeno (sa pauzama kod teskih i slozenijih sadrzaja cije savladavanje iziskuje visoku koncentraciju i angazovanost)
- Vremenski koncentrisano ucenje
- Metoda celine: Jednostavnije vestine koje predstavljaju celinu, lakse gradivo
- Ucenje iz delova: Ucenje slozenijih vestina, zahtevnijeg gradiva. Nakon savladavanja delova oni se moraju integrisati u celinu

Najbolje: celina-delovi-celina

Optimalni uslovi

- Trebalo bi imati svoje mesto za ucenje sa adekvatnom rasvetom
- Tiha klasicna muzika ili instrumental po izboru
- Unosenje sto vise voca koje sadrzi vitamin C
- U pauzama ucenja provetriti prostoriju, i praktikovati blagu fizicku aktivnost
- Narandzasta i zuta boja pozitivno uticu na koncentraciju

Nacin ucenja

- Pregled gradiva koje zelimo savladati (sadrzaj, naslovi, podnaslovi, grafikoni...)
- Brzo citanje gradiva u celini, podvlacimo samo najvaznije, izvlacimo kljucne reci
- Podelimo gradivo u celine, ucimo po celinama, dopunjavamo kljucne reci glavnim tezama
- Ucimo 35-45 minuta, pa pauza 5-10 minuta

Ponavljanje

- kroz 1 sat
- kroz 1 dan
- kroz nedelju dana
- kroz mesec dana

Retroaktivna inhibicija

To je zaboravljanje kao posledica ometanja naucenog gradiva prethodnim ili naknadnim aktivnostima

- Zaboravljanje je vece ukoliko je prethodno nauceno gradivo slicnije gradivu koje ucimo
- Duzi vremenski interval izmedju dva ucenja obezbedjuje manje zaboravljanje
- Sto je gradivo bolje nauceno manja je mogucnost zaboravljanja
- Ukoliko je gradivo bolje organizovano u celine manja je mogucnost zaboravljanja

Otpori prilikom ucenja

- Kada nam se ne uci jer bi smo radije radili nesto drugo
- Kada predvidjamo neuspeh, kada smo pod psihickim pritiskom

Otpor u proseku traje oko 15 minuta

Vecina saveta je bila ali nije zgoreg obnoviti 

E ja sam se sjebao skroz...  Idem 2. razred Ekonomske,ne ucim nista samo u skoli procitam par puta pred cas i ocene su dobre...Samo me knjigovodjstvo i osnovi jebu tu imam ukupno 5 keceva 

Svi ovi saveti gore govore šta treba raditi, ali ne i kako.

Pa dobro, to je size saveta, za kako imas cele knjige o tome 

Ja mogu da prosirim (makar za neku od ovih stavki) ovih dana ako nekoga interesuje

Učenje


 
Nekim ljudima je učenje vrlo ugodno iskustvo i stalno imaju želju za učenjem nečeg novog. To može biti strani jezik, skakanje padobranom ili kuhanje. Neprestano su u potrazi za novim znanjima i novim vještinama i sve im je zanimljivo. Dobro se osjećaju kad uče nešto novo iako ponekad mogu biti frustrirani kad je ono što pokušavaju naučiti pretjerano teško ili izazovno.
Neki od ovih ljudi s vremenom razviju zanimanje za neko određeno područje, proučavaju ga, bave se njime, kreativno ga razvijaju i žele svoja znanja prenijeti drugima. U ovom slučaju radi se o želji za učenjem u jednom određenom području.
Vjerojatno uopće nema ljudi koji nemaju u sebi želju za učenjem bar nečega. Neki psiholozi vjeruju da odsustvo ovakve želje može čak biti znak psihičkog poremećaja.

Kakva je osoba koja voli učiti?
•   Ima pozitivan stav prema učenju novih stvari
•   Uporna je i onda kad je učenje teško i izazovno
•   Neovisna je
•   Voli izazove
•   Vjeruje da joj život pruža različite mogućnosti
•   Zna pronaći različite načine kako nešto naučiti
•   Ima podršku drugih za učenje

Zašto je dobro imati želju za učenjem

Vjerojatno je svima jasno zašto je želja za učenjem korisna dok smo učenici ili studenti. To sigurno ne treba posebno objašnjavati. No, njena vrijednost seže i daleko kasnije - sve do mirovine. Tada je posebno korisna jer može spriječiti opadanje mentalnih funkcija. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji uspiju razviti i održavati različite interese kroz život tjelesno i mentalno zdraviji od ostalih a i sretniji.
Zašto je to tako? Zašto su ljudi koji imaju razvijenu želju za učenjem sretniji?
Psiholog Mihaly Csikszentmihalyi izučavao je kada se ljudi osjećaju najzadovoljnijima. On i njegovi suradnici ispitali su nekoliko stotina ljudi za koje su vjerovali da provode vrijeme radeći ono što vole. To su bili umjetnici, sportaši, kirurzi, glazbenici, šahisti. Osim njih ispitali su i obične ljude iz različitih gradova, država i kultura. Njihovi ispitanici bili su i muškarci i žene, i stariji i mlađi, a dolazili su iz Koreje, Tajlanda, SAD, Indije, Japana i Italije.
Svi su izjavljivali da najveći osjećaj zadovoljstva imaju kad su potpuno koncentrirani i apsorbirani nekom aktivnošću. To može biti bilo koja aktivnost koja je izazovna i u kojoj osjećaju da razvijaju svoje sposobnosti - bilo da se radi o tjelesnim i senzornim aktivnostima (sve od glazbe do joge), bilo o aktivnostima poput poezije, filozofije ili matematike (nazovimo ih simboličkima). Najčešće aktivnosti koje su ljudi navodili bile su vezane uz sport, različite igre, umjetnost i hobije.
No da bismo pronašli takvu aktivnost u kojoj doista uživamo moramo je tražiti. Vjerojatno neće pasti s neba. Rijetki su oni sretnici koji od malih nogu znaju prepoznati neki svoj talent i ono što ih najviše zanima. Mi ostali to često moramo mukotrpno tražiti. Što više stvari pokušavamo naučiti, za što više stvari oko sebe pokažemo zanimanje - to je veća vjerojatnost da ćemo naići na ono pravo. Pa čak i kad nas to pravo nakon nekog vremena možda prestane zanimati, lako ćemo pronaći nešto novo.




Kako kod sebe poticati želju za učenjem

    * Upišite se na neki tečaj samo za zabavu (kuhanje, slikanje, pilotiranje, padobranstvo, izrada nakita)
    * Pročitajte knjigu o nečemu što vas je oduvijek zanimalo ali nikad niste za to našli vremena
    * Pročitajte nešto što ne morate (nije lektira, nije za ispit i nije zbog posla)
    * Na nekoj internetskoj tražilici postavite pitanje i otkrijte stranice koje inače nikad ne biste posjetili
    * Svaki tjedan otkrijte neki novi dio vaše četvrti ili grada
    * Odlučite postati ekspert za neko područje. Počnite skupljati i čitati materijale i knjige iz tog područja.

Izvor

Sta mislite o mapama uma? Meni nije jasno kako se koriste te mentalne mape? Na primer ako imam lekciju da li celu lekciju crtam kao mentalnu mapu? Sta na primer da radim sa definicijama,pasusima kako sve to da pretvorim u delove mentalne mape?

Radio je drugar na faksu size na tu temu.

Uglavnom, sluze da ti pomognu prilikom ucenja i da sazmes sta god. Ako hoces, mozes obuhvatiti celu knjigu tako i povezati naslov iste sa svakim odeljkom ako zelis samo radi boljeg razumevanja.