Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 17:30:35
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Kaži mi prezime da ti kažem ko si  (Pročitano 4534 puta)
14. Dec 2008, 11:56:59
Veteran foruma
Superstar foruma


Life iz simple, make choices and don't look back

Zodijak
Pol
Poruke 50236
Zastava
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.18
Samo ime nije dovoljno da bi se znalo o kome se radi, piše "Politika". Koliko samo Milana, Dragana, Ljiljana, Gorana živi u jednoj ulici, a da ne govorimo o naselju, istom gradu.

Srećom, tu je prezime, kao dodatak - za raspoznavanje, ali ne uvek, jer i u knjigama rođenih ima mnogo onih koji se zovu i prezivaju isto, pa onda i očevo ime postaje vrlo bitno. Ili bar samo srednje slovo.

Srećni su oni koji se "obično" zovu, pa ih po nadimku zna pola grada, jer im on često zameni i ime i prezime. Takvih je vrlo malo, pa Miroslav Niškanović, etnolog, specijalizovan za poreklo stanovništva, a zaposlen kao istraživač-saradnik u Etnografskom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti, podseća da deca ime dobijaju po rođenju, da je to uglavnom izbor roditelja, ali i odraz njihovog socio-kulturnog ponašanja.

"Kombinacija ličnog imena i prezimena koja se danas koristi zadovoljava potrebu identifikacije pojedinca, jer je u dvoimenoj formuli prezime konstanta.

Ono nam sleduje od rođenja, prati nas celog života, s njim umiremo i predajemo ga deci na isti način kao što smo ga i dobili od svojih. Za bliže određenje ličnosti, pored imena i prezimena, koristi se još i ime oca.

U različitim dokumentima ono se piše u zagradi, ponekad se prvo slovo imena oca dodaje kao srednje slovo, uglavnom, ovaj sistem imenovanja zastupljen je i kod drugih indoevropskih naroda", objašnjava etnolog Niškanović.

"Recimo, takav je slučaj sa Hrvatima, Slovencima (njihova prezimena završavaju se na "ič"), Poljacima, Ukrajincima, Belorusima.

Patronimi na "ić" i "ič" i danas za Ruse označavaju očinstvo, a ne prezime. Recimo, Lav Nikolajevič Tolstoj.

U srpskim prezimenima koja se završavaju na "ić", taj sufiks najčešće govori da je nosilac prezimena u stvari nečiji potomak", napominje sagovornik "Politike".

Niškanović podseća da se srpska prezimena dele u četiri osnovne grupe. U prvoj grupi su prezimena koja odražavaju vezu sa nekom drugom osobom. Njih ima najviše, predstavljaju najstariji tip prezimena, a nastala su preobražajem muških patronima (imena po ličnom imenu oca) i to su, na primer, Petrović, Jovanović, Marković, Milošević, Đurić ili po imenu majke - poput Marin, Marić, Višnjić…

"Drugi tip prezimena odražava izgled ili karakter osobe po kojoj je prezime nastalo. Tu ima i nadimaka, koji obično ukazuju na nešto što nije uobičajeno u okruženju. Primeri takvih prezimena vrlo rečito govore, poput Papak, Vrtikapa, Budalić, Guzina, Ubiparip, Bilić, Crnčević, Mudrinić, Divljak, Ćosić, Nožica, Zec, Vještica, Glušac, Korać", nabraja etnolog.

Treća grupa prezimena ukazuje na mesto svojevremenog boravka neke osobe ili rodonačelnika familije, a raspoznaju se na prvi pogled završnim slovima "ak" ili "ac", "janin" ili "ski". Došljaci su se, dakle, raspoznavali ako su uz ime imali i dodatak Birčanin, Crnogorac, Bosanac, Kaćanski, Duvnjak, Arbanas, Kaurin…

"Prezimena prema zanimanju bila su, recimo, Terzić, Ćurčić, Moler, Popović, Protić, Kovačević. U principu, nije oduvek tako bilo sa prezimenima, jer su i Srbi u davnoj prošlosti koristili istu imensku formulu kao i drugi Indoevropljani, što znači da su imali samo ime, a bliže određivanje ličnosti postizali su uz pomoć zanimanja, porekla, osobina i očevog imena", rezimira Miroslav Niškanović.

Kada su prezimena postala sastavni deo identiteta Srba, pitamo konkretno stručnjaka za poreklo stanovništva.

"Uvođenje patronima tipa Petrović (Petrov sin ili sinovi) analogno je nastojanjima pape Grgura Prvog u sedmom veku da deci uz ime bude dodato i crkveno, pa neko bude Jovan Vladimir, Stefan Vojislav. U slučaju Srba, prezimena ovog tipa - Petrov potomak, dakle Petrović -formirana su mnogo kasnije u 15. veku.

Tako imamo primer iz 1432. godine sa spomenika, na kome piše "vlastelin bosanski knez Radosav Vladimirić", što znači da je on bio Vladimirov sin", navodi etnolog.

Kako se feudalno društvo menjalo, razvijali gradovi i privreda, ispostavilo se da se mnogo ljudi odaziva na isto ime, da tu i nadimci slabo pomažu. Evropljani su to rešili na svoj način - vođenjem matičnih knjiga u crkvama, ali je nama tursko osvajanje pomrsilo konce, pa su Srbi uveli prezime kasnije od drugih evropskih zemalja.

"Najpre je prezime uvedeno na područjima kojima su vladale Mletačka Republika i Austrougarska monarhija, 1780. godine, uvođenjem obaveze evidentiranja građana dvoimenom formulom.

Turci su, pak, za to vreme u svojim aktima upisivali ime osobe i ime njenog oca uz naznaku iz kog je naselja. Po oslobađanju, Srbi su počeli da razmišljaju o formuli koju je praktikovala Evropa.

U novoj srpskoj državi prezimena su uvedena zvanično polovinom 19. veka. U delima Vuka Karadžića ima dosta objašnjenja o tome", ističe Miroslav Niškanović.

Naravno, pošto su se ljudi tada koristili svoje, očevo, plemensko ime i pominjali mesto u kome žive (Sava, Markov, Petrović, Njeguš), a deoba imovine u ovdašnjim krajevima oduvek je predstavljala problem broj jedan, pogotovo u zvaničnim knjigama, tadašnje srpske vlasti su poslale Stevana Gruborovića i Sretena Popovića u Austrougarsku da "provide" tamošnje stanje, da bismo i mi iskopirali njihove matične knjige. Akcija je uspela…

"Na osnovu njihovog izveštaja, doneta je uredba 31. januara 1851. kojom je se u modernim "baštinskim" knjigama "čuvaju i poštuju stara prezimena kao svetinja" i "da se ne preziva svaki na ime svog oca". Tu se kasnije javlja problem sa neefikasnom administracijom. Ipak, za najveći deo srpskog stanovništva na Balkanskom poluostrvu prezimena su regulisana po stvaranju jugoslovenske države 1918", objašnjava specijalista za rodoslove.

Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
Od kada su fenicani izmislili novac pitanje zahvalnosti je za mene reseno
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 17:30:35
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.072 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.