Najveći svjetski arhitekti na natječaju za obnovu Meke
Autor Marko FANČOVIĆ
      
      
Krajem bi godine u Saudijskoj Arabiji trebala biti održana izložba radova prispjelih na natječaj kralja Abdullaha bin Abdula Aziza al-Sauda raspisan s ciljem obnove najsvetijeg mjesta muslimanske vjere i mjesta obaveznog hodočašća u Meki.

Vrhunski svjetski arhitekti, njih 18, među kojima su najuglednija imena britanski arhitekti Norman Foster (73) i Zaha Hadid (58), pozvani su na sudjelovanje na tom natječaju, a ni druga imena ne zaostaju – Atkins Design, Adams Kara Taylor, Faber Maunsell...

Cilj je obnove povećati kapacitet džamije Al-Haram (356.800 četvornih metara), koja sada može primiti 900.000 vjernika, na zapanjujuća tri milijuna. Prema neimenovanim izvorima s kojima se konzultiralo stručno glasilo The Architect's Journal, program obnove najvjerojatnije bi se odvijao u dvije faze: u prvoj bi kapacitet Al-Harama porastao na 1,500.000 vjernika, a u drugoj na planirana tri milijuna.

Prema drugim izvorima, dotični projekt obuhvača dvije inačice radova: jedna je širenje Al-Harama na sjever, a druga su arhitektonski zahvati na samoj zgradi džamije.

Na vijest o tom senzacionalnom natječaju, iz ureda Foster & Partners stigla je izjava: "To je procurilo u javnost, ali ne od nas pa ne možemo komentirati" dok je Hadid, glasnogovornik istaknute britanske arhitektice rođene u Iraku, samo rekao da "ne može ni potvrditi ni opovrgnuti tu vijest." (Navodno je upravo njezina tvrtka, uz šest drugih, dobila zadatak redizajna središnjeg dijela džamije, a Foster bi trebao smisliti varijantu s proširenjem na sjever.)

Fanatični vahabiti iz kuće Saud brinu se za dva najsvetija mjesta islamske vjere - Meku i Medinu otkad je plemenski poglavar Ibn Saud prije osam desetljeća zauzeo ta dva sveta grada.

Saudijske vjerske vlasti ističu da je država u održavanje ta dva sveta mjesta uložila 19 milijardi dolara, ali ima i glasova iz muslimanskog svijeta (primjerice Mai Yamani u svojoj knjizi "Kolijevka islama") koji kritiziraju saudijski odnos prema svetinjama i tvrde da fanatični vahabiti razaraju i devastiraju brojna druga sveta mjesta da ne bi slučajno postala konkurencija njihovim "zlatnim kokama", a i u samoj Meki je od vremena Proroka prije 1400 godina ostalo sačuvano manje od dvadeset zgrada. Na mjestu kuće Hadije, Prorokove žene, podignut je – javni zahod.

Lokalni hotel Hilton podignut je na mjestu kuće Prorokova pratitelja Abua Bakra; kraljeva palača je na mjestu gdje je bila džamija Abu-Kubais. Grob prorokove žene Al-Baki uništen je pedesetih, a i dan-danas mutawi (vjerski policajci) drže stražu i paze da na tom mjestu netko ne bi ostavio cvijeće ili se, ne daj Bože, pomolio.

Vahabitskoj želji za ekskluzivnošću nije izmakao ni Al-Nour, planina svjetla, s pećinom Hira'a za koju se kaže da je u njoj Muhamed primio prve sure Kurana. Tvrda struja svećenstva želi je uništiti da je hodočasnici ne bi obilazili: u podnožju je postavljena vahabitska fatva:
- Prorok Muhamed (slavljen bio) ne dopušta nam da se penjemo na ovo brdo, ni da se tu molimo, ni da dotičemo kamenje, ni da vezujemo čvorove na stabla...




Izvor: Vecernji list