Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 03:27:14
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 3 4 6
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Marketing & Propaganda  (Pročitano 36029 puta)
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.5
Uticaj medija na donošenje odluke o kupovini

Autor: psiholog Lidija  Ristić 



Termin „mediji“ označava strukture u društvu čija je prevashodna namena komunikacija sa javnošću. Masovni mediji poput interneta, dnevnih novina, radija i televizije su mediji šireg opsega u cilju masovnog korišćenja usluga koje pružaju potrošačima.

Populacija sa kojom se komunicira preko mas - medija se sve češće vidi kao „masovna zajednica“ sa specifičnim karakteristikama, značajnom „atomizacijom“ i nedostatkom socijalnih veza, a koja postaje sve osetljivija i prijemčljivija za moderne tehnike masovnih medija kao što su advertajzing i propaganda.

„Noblice, noblice, siđite sa police...“

Komercijalni program na televiziji se smatra najefektivnijim formom oglašavanja na masovnom tržištu, pa su i cene reklamiranja za vreme popularnih emisija na TV-u prilično visoke. Tako je, na primer, tradicionalna utakmica američkog fudbala (The annual Super Bowl footbal game) poznata kao najistaknutiji advertajzing događaj na televiziji.

Prosečna cena jednog TV spota u trajanju od 30 sekundi za vreme utakmice je u 2007. godini dostigla sumu od 2.7 miliona dolara. Većina komercijalnih TV programa je u vidu pesama ili džinglova koje slušaoci ubrzo povezuju sa proizvodom koji se reklamira. Setite se samo pesmica kao što su „Noblice, noblice, siđite sa police...“ ili „Bambi. Volimo plazma kekse...“.

Bitno je i da li će se reklama prikazati na početku, na sredini ili na kraju reklamnog bloka. Postoji i varijanta sa postavljanjem logoa ili poruke na ekranu (u uglu, pozadini, pri dnu...) za vreme trajanja emisije.

Short Message Service
Ulogu u oglašavanju koju ima televizija sve više preuzimaju mediji nove generacije, kao što su Internet, veb stranice (World Wide Web), email (elektronska pošta) i TiVo (uređaj koji funkcioniše na principu video rekordera, snima programe i pruža mogućnost korisnicima da praćenje programa prilagode svom slobodnom vremenu).

Još jedna vrsta masovnih medija su mobilni telefoni. Jedan tip reklama preko mobilnih telefona funkcioniše preko tekstualnih poruka (SMS - Short Message Service). Dobra strana ovog vida advertajzinga je ta što potrošači mogu pročitati poruku u bilo koje vreme i na kom god mestu da se nalaze u tom trenutku (dok su ’zaglavljeni’ u saobraćaju, sede u autobusu/vozu, čekaju u nekom redu...). Korišćenje SMS poruka je dobar „izvor zaraze“, jer će se priča - kao virus - brzo širiti „od usta do usta“. Modernije reklame preko mobilnih telefona uključuju banere, kupone, MMS slike i video poruke, igrice i različite marketinške kampanje.

Novija, još nerazvijena forma reklama, ali ujedno i forma koja se ubrzano razvija, je „online advertising” preko društvenih mreža na Internetu. Reklamiranjem na ovaj način, oglašivači su u mogućnosti da iskoriste demografske podatke koje su korisnici ostavili na tim društvenim sajtovima.

Psihologija marketinga
Da bismo povećali šansu da se proizvod koji reklamiramo kupi, treba obratiti pažnju na motivaciju i percepciju potrošača. To su bitni činioci koji utiču na ponašanje i donošenje odluke o kupovini. Ova dva procesa su međusobno čvrsto povezana. Motivacija je proces koji pokreće osobu na aktivnost i određuje koje će informacije i poruke osoba primiti (percipirati) i obraditi. (anterfile)

Cilj ponašanja potrošača je da se zadovolji neka potreba i otkloni napetost koja je nastala usled nezadovoljenja te potrebe. Psihologija marketinga treba dobro da prouči činioce koji utiču na motivaciju i percepciju, da bi što efikasnije prezentovala neki proizvod ili uslugu i ubedila potencijalne potrošače da je to što se prezentuje upravo ono što njima treba.

Pored ovih individualnih karakteristika, uvek treba imati u vidu da je čovek društveno biće i da će njegovo ponašanje u velikoj meri biti u skladu sa stavovima i očekivanjima grupe kojoj pripada. U marketingu je stoga važno identifikovati grupu potrošača za neki proizvod ili uslugu i proučiti njihove običaje. Na primer, kod reklamiranja piva se često eksploatiše ovaj momenat pripadanja grupi, te se konzumiranje piva vezuje za druženje sa prijateljima, gledanje fudbalskih utakmica, navijanje… što olakšava gledaocima da se identifikuju sa akterima u reklamama.

Sa marketinškog aspekta je važno i da li je ponašanje podstaknuto motivima korisnosti ili hedonističkim ciljevima. Često pri kupovini razum ne igra veliku ulogu, već je primaran osećaj zadovoljstva. Ovo saznanje se koristi pri formiranju cena proizvoda. Ljudi su spremni dati velike novce ako će ih nešto učiniti zadovoljnim.

Propagandne poruke ne deluju na sve ljude isto
Ukoliko je kod neke osobe razvijen motiv za saznanjem, ona će više biti uključena u proces obrade informacija i rešavanja problema, te će i više čitati i tražiti više informacija pre donošenja odluke o kupovini, dok će osobe kod kojih ovaj motiv nije razvijen odluke o kupovini donositi na osnovu propagandnih poruka dobijenih preko TV-a, radija, časopisa i dr.

Kupovina se često odvija po inerciji, rutini, prema već ustaljenom tipu ponašanja, pa stimulusi marketinga treba da budu dovoljno jaki da bi prekinuli ustaljene navike i motivisali potrošača da promeni svoje ponašanje pri kupovini.

Neće svaki stimulus iz okoline biti opažen
U marketingu treba kombinovati više efektnih karakteristika stimulusa i delovati na više čula u istom trenutku. Tako će oglasi u boji privući više pažnje od crnobelih. Takođe, lakše će se opaziti intenzivniji stimulusi, zatim oni koji su u pokretu i oni koji sadrže neki kontrast u sebi.

Ovde treba pomenuti i subliminalnu percepciju. To je opažaj nekog stimulusa ispod praga osetljivosti, ali koji utiče na ponašanje. James Vicary je izveo eksperiment prikazivanjem poruka „Jedite kukuruzne pahuljice“ i „Pijte Coca-Colu“ ubrzanjem na nesvesni nivo ljudskog uma, što je dovelo do povećanja potrošnje Coca-Cole za 58% i kukuruznih pahuljica za 18% na eksperimantalnom području. Smatra se da delovanje subliminalne percepcije neke verbalne tvrdnje ima veći sugestibilni efekat na subjekte, upravo zbog toga što oni nisu u stanju da joj
se svesno suprotstave.

Na ponašanje potrošača, pored percepcije zadovoljstva nekim proizvodom ili uslugom, utiče i percepcija rizika. Zato je bitno da se pored naglašavanja karakteristika proizvoda koje potrošaču obezbeđuju užitak, naglasi i sigurnost rezultata kupovine i obezbede informacije za smanjenje percipiranog rizika. Potrošač je spreman dati više novca za dodatnu sigurnost kupovine, a često se percipiranje rizika nastavlja i nakon donošenja odluke o kupovini, pa će ljudi i dalje tražiti informacije o kupljenom proizvodu da bi potvrdili ispravnost svog izbora.

Lojalnost marki je jedan od načina da se smanji rizik i vreme utrošeno pri kupovini
Ljudi će lakše prihvatiti neki novi proizvod ukoliko dobiju preporuku od onih kojima veruju. Imamo slučaj da će neki proizvod biti bolje prihvaćen ukoliko ga reklamira neki uspešni sportista, na primer, ili ukoliko nam ga preporučuje dobar prijatelj.

Obzirom da je izloženost medijima selektivan proces, neophodno je uskladiti strategiju medijskog spleta sa marketinškom i očekivanjima pojedinca. Ukoliko je u pitanju kupovina skupih, kompleksnih ili visokorizičnih proizvoda, hobi ili je reč o intenzivnim potrošačima, isti su spremni da ulože značajan napor i pronađu pravi izvor informacije koristeći različite medije.

Međutim, kada se radi o proizvodima svakodnevne potrošnje, niskovrednim i niskorizičnim, potrebno je doći do potrošača (u kući, na radnom mestu ili u prodavnici) i stimulisati interes i kupovinu. Da bi se napravio adekvatan medija-splet, kao korisna osnova mogu poslužiti socio-ekonomske varijable. Ukoliko potrošači nisu motivisani, osnovni zadatak komunikatora je da kvalitetnom slikom, kombinacijom boja, znakova i zvuka privuče njihovu pažnju, a tek zatim da sadržajem poruke utiče na stvaranje interesa.

Koja reklama je dobra?

Pa naravno, ona koja doprinosi većoj prodaji proizvoda. Reklame nekada mogu imati kontra-efekat. Ako gledamo neku zanimljivu emisiju na TV - u, ili utakmicu, film, i kada smo kod najzanimljivijeg dela - počnu reklame, to kod mnogih ljudi izaziva reakciju menjanja kanala, tj. otpor prema gledanju istih.
Mediji mogu imati i negativnu konotaciju
Ona se uglavnom vezuje za stvaranje kulture društvenog istomišljeništva, pri čemu grupe u društvu postaju više podložne medijskim manipulacijama. Veliku ulogu u tome igra propaganda. Propaganda se može definisati kao sistematična forma ciljanog ubeđivanja sa namerom da se utiče na emocije, stavove, mišljenja i ponašanje ciljne populacije, a sve to u ideološke, političke ili komercijalne svrhe, kroz kontrolisani prenos jednosmernih poruka preko masovnih i direktnih medijskih kanala, a koje mogu, ali i ne moraju biti istinite. Cilj je, pre svega, da se ubede potrošači, pre nego da se informišu. Uglavnom se koriste suptilne tehnike propagande, a ne one očigledne kakve su korišćene u tradicionalnom komercijalnom oglašavanju.

Kako se ponašati u ovom svetu manipulacije gde više nismo sigurni dokle dopire naša sloboda odlučivanja, a gde počinju nametnuta rešenja?
Možda dobro proučiti psihologiju marketinga i uloviti svaki datalj koji vreba da nas izmanipuliše, ili uživati u svakom trenutku, pri svakoj kupovini, bez obzira na to da li nas je neko prevario, da li smo pogrešili, da li smo sami doneli odluku o kupovini, bez ikakve/ičije sugestije? Biti neprestanoobazriv ili totalno ležeran?

Obzirom da ove dve varijante deluju ekstremno, na oba kraja, „zlatna sredina“ je ono što preporučuje autor ovog teksta.

Izvor: Stetoskop
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.5
Prodavanje prevencije - socijalni marketing kao ambalaža

Autor: pedagog Ivana Todorović



Socijalni marketing nije nauka u pravom smislu te reči, pre je vrsta zanata koji se oslanja na više naučnih disciplina. Predstavlja pristup u kreiranju programa kojim se utiče na ljudsko ponašanje. Korišćenjem komercijalnih marketinških tehnika „prodaje se“ socijalno poželjno ponašanje. Pored neophodnosti poznavanja ljudskog ponašanja za socijalni marketing potrebna su saznanja i u oblasti samog marketinga. Primenjujući osnovne marketinške principe, socijalnim marketingom se promovišu ideje, stavovi i odredjeno ponašanje.

Šta je socijalni marketing?
Reč „marketing“ je postao neizbežni deo svakodnevnog jezika modernog čoveka. Komercijalni marketing je moćno sredstvo komunikacije sa potrošačima, sredstvo za koje je iskustveno dokazano da je u stanju da promeni živote ljudi. Izloženost velikom broju, otvorenih ili skrivenih marketinških poruka i promocija proizvodjača utiču na potrošača da se opredeli za odredjeni proizvod, isproba nove proizvode, promeni one koje je do tada koristio, potroši gomilu novca na nekoj rasprodaji kupujući proizvode koji mu nisu potrebni, pa i da u cilju navodne uštede, predje hiljade kilometara kako bi deset dana godišnje uživao na nekom „rajskom mestu“.

Ako je moguće marketingom uticati na živote potrošača, onda je svakako, u istoj meri, moguće koristiti ovo moćno sredstvo za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja čoveka, unapredjenje opšteg kvaliteta života i stvaranje povoljnih okolinskih
uslova, čime se približavamo značenju pojma „socijalnog marketinga“.

Socijalni marketing nije nauka u pravom smislu te reči već vrsta zanata koji se oslanja na više naučnih disciplina. Predstavlja pristup u kreiranju programa kojim se utiče na ljudsko ponašanje. Korišćenjem komercijalnih marketinških tehnika „prodaje“ se, zapravo, socijalno poželjno ponašanje. U tom smislu, pored neophodnosti poznavanja ljudskog ponašanja, za primenu socijalnog marketinga neophodna su i saznanja iz oblasti samog marketinga. Primenjujući osnovne marketinške principe, socijalnim marketingom se promovišu ideje, stavovi i utiče na odredjeno ponašanje.

Socijalni marketing u prevenciji zloupotrebe cigareta, alkohola i droga

Iako je ozbiljna primena započela još sedamdesetih godina prošlog veka, tek u današnje vreme socijalni marketing je postao strateško orudje na polju prevencije zloupotrebe cigareta,
alkohola i droga. Laičko je shvatanje da se prevencija ove vrste svodi isključivo na plasiranje poruka o štetnosti cigareta, alkohola i droga široj zajednici i da je to dovoljno da bi se postigao željeni efekat. Stvar je, medjutim, mnogo složenija.

Mnogobrojna istraživanja su demantovala ovakav stav, poznato je, naime, da i oni mladi ljudi koji dobro znaju koliko su psihoaktivne supstance štetne ipak ulaze u rizik ove vrste. Sama informacija i podizanje budnosti kroz pasivno primanje informacija o štetnosti nisu, dakle, dovoljni kako bi se osoba uzdržala ili promenila stav o upotrebi alkohola, cigareta ili drogaU tom smislu, pokazalo se da se efikasnije može uticati na nečije ponašanje izgradjivanjem socijalnih veština i oblikovanjem zdravih stilova življenja.

Ukoliko opremimo mladog čoveka takvim veštinama, izgradimo stavove, uradili smo dosta u nameri da se neka osoba evenualno uzdrži od zloupotrebe cigareta, alkohola i droga. Kažemo „dosta“ a ne „sve“ jer postoje prepreke, koje treba uzeti u obzir u planiranju socijalnog marketinga prevencije zloupotrebe cigareta,alkohola i droga. Poznato je, s jedne strane, da su stavovi neverovatno rezistentni na promenu, a s druge strane, brojna istraživanja pokazuju da stavovi ne samo da nisu prediktori za odredjeno ponašanje, već često nisu ni uzročno povezani sa samim ponašanjem.

Može se primetiti da za mlade u razvoju stavovi ne predstavljaju najjači faktor koji oblikuje ili kontroliše ponašanje. Zloupotreba droga određena je socijalnim kontekstom, biološkim i emocionalnim potrebama i stvarnim ili imaginarnim pritiscima od strane vršnjaka ili drugih. Socijalni marketing predstavlja proces koji je zasnovan na značajnom dijalogu sa publikom, ciljnom grupom, širom zajednicom kroz ispitivanje njihovih potreba, aktuelne situacije u društvu i eventualnih pritisaka na pojedinca.

Osnova pristupa socijalnog marketinga
Nesumnjivo je da precizno kreiran marketing dovodi do socijalnih promena. Shvatanje socijalnog marketinga kao korišćenje par reklamnih poruka na TV - u ili radiju, dobro zapakovane
proizvode, nekoliko flajera i plakata svakako neće dovesti do željenih promena. Možda će ovakva kampanja kod nekog broja primaoca ostvariti određeni efekat, ali socijalni marketing je mnogo više od toga!

Suštinski reč je o načinu mišljenja u procesu promene ponašanja koji je različit od onog koji je već prihvaćen, to je, takođe, proces planiranja i postavljanje strategija za promenu i na kraju to je set koncepata i tehnika za izvođenje različitih aspekata procesa socijalnog marketinga.

Osnovni princip – kontinuitet

U svetu socijalnog marketinga organizacije i institucije koje rade na primarnoj prevenciji koriste dve vrste aktivnosti:

    * programe
    * kampanje

Program je dugoročna koordinisana aktivnost koja je dizajnirana da bi se ostvarila misija organizacije, može uključivati jednu ili više specifičnih kampanja. Kampanja je kraćeg roka i ima za cilj da se postignu odredjeni rezultati u kratkom vremenskom roku. I kampanje i programi imaju svoju strategiju, planove i taktiku. U tom procesu imperativ je kontinuitet. Evo primera!

Da li ste ikada čuli za proizvod pod imenom Coca - Cola?
Ako na ovo pitanje odgovorite potvrdno kao i milioni ljudi širom sveta, onda ste i Vi korisnik ili žrtva informacija koje plasira marketinški tim kompanije Coca - Cola. Zašto Coca - Cola kompanija i dalje vrlo sistematično, inteligentno, ciljano bombarduje porukama koje promovišu čuveno bezalkoholno piće, menja ambalažu, izbacuje nove proizvode, prilagodjava
cene... U čemu je stvar? Zašto trošiti toliki novac ako nebrojeno mladih ljudi i ljudi svih generacija već uživa u tom osvežavajućem napitku?

Zato što marketing tim kompanije Coca - Cola poznaje osnovni princip u socijalnom marketingu a to je kontinuitet. Proces je kontinuirana delatnost, a ne jednosmerna aktivnost sa početkom i krajem. Isti princip, naravno, važi i kada se planiraju preventivne aktivnosti protiv zloupotrebe cigareta alkohola i droga.

Strateški nivoi
Da bi se kontinuitet ostvario neophodno je slediti nekoliko nivoa u strategiji socijalnog marketinga:

    * Slušanje - Sprovodjenje različitih istraživanja, analiza pomoću kojih bi saznali šta je to
    * Planiranje - Postavljanje ciljeva i zadataka i definisanje suštine marketingške strategije.
    * Strukturisanje - Postavljanje procedura i indikatora prema kojima možemo da merimo uspešnost, kao i mehanizme za postizanje fidbeka.
    * Pretestiranje - Ispitivanje ključnih elemenata programa koji mogu dovesti do suštine marketingške strategije
    * Implementacija - Sprovodjenje strategije.
    * Monitoring - Programsko praćenje, i prilagodjavanje strategije i taktika.

Dakle ova vrsta strategije je neprekidna linija koja se ne završava monitoringom jer ponovo sledi slušanje, planiranje, strukturisanje... Zaista, potreba da se konstantno ispituje i prilagodjava potrošaču je ključna karakteristika kako komercijalnog marketinga tako i socijalnog marketinga.

Poruke u socijalnom marketingu

Možda najizazovniji deo socijalnog marketinga u prevenciji zloupotrebe cigareta, alkohola i droga jeste problem kako da osmislimo i plasiramo poruke. Medjutim, ukoliko smo pažljivo
osluškivali moći ćemo u sledećem nivou, nivou planiranja da kreiramo poruke koje su adekvatne našoj publici. Sledeći neke smernice izbećićemo zamke.

Dakle, poželjno je da poruke budu:
Jasne
Izbegavajte poruke koje interpretirane na drugi način mogu promovisati ponašanje koje nije poželjno.
Konzistentne
Sve plasirane poruke moraju biti konzistentne medjusobno, a takodje i kozistentne sa programskim ciljevima.
Uverljive
Koristite izvore i osobe kojima se veruje. Na primer, članove porodice, vršnjake, malo starije vršnjake, uspešne mlade ljude. Za mlade osobe poverenje je često primarno.
Da privlače pažnju
Nebrojeno mnogo poruka se primi dnevno na različite teme. Izazov je izabrati onu koja u aktuelnom trenutku privlači najveću pažnju.
Ubedljive
Poruka tako plasirana da ostavlja utisak da je sve što kažemo samo po sebi tačno, manje je korisna od one koja nosi notu ubedljivosti.
Ukazuje na sledeći korak
Najefektivnije poruke su najčešće one koje sugerišu konkretnu akciju.
Relevantne za osobu
Poruke moraju da odgovaraju potrebama i interesima publike. Na primer, bolje je ukazati na trenutne koristi odolevanju zloupotrebe droga, nego na dugotrajne efekte na naše zdravlje.
Adekvatno apelujuće
Poruke mogu da apeluju na različite načine – kroz logiku, strah, humor i druge emocije. Emotivne poruke mogu da privuku pažnju i da ostanu upamćene, sa druge strane jake emotive poruke mogu da imaju suprotan efekat ako nisu plasirane pažljivo. Jedna od najkontroverznijih emocija je strah. Dobro ispitajte publiku ako koristite metode koje su zasnovane na strahu.

Humor ima najveći efekat kada želimo da damo novi pristup staroj poruci. Ali i to može biti osetljivo područje jer različiti ljudi imaju različit smisao za humor – što se nekome čini duhovito, za drugog može biti glupo. Humoristične rečenice mogu biti povrediljive. Kao i kod straha potrebno je dobro ispitati koliko je poruka primenljiva. I na kraju logički pristup može biti koristan i primenljiv kada želimo da popunimo rupe u znanju kod publike ili da razotkrijemo mitove.

Kulturno osetljive
Poruke moraju biti prilagodjene svim ciljnim grupama, razmatrajući kulturne razlike, jezik, običaje i stavove. Jedina opasnost je da možemo ući u stereotipiju.
Prosleđene kroz adekvatne kanale komunikacije
Postoje tri osnovna kanala kojima se može proslediti neka poruka – masmediji, lično i kanali zajednice. Odlučite se za kanale na osnovu onog što znate o publici. Na primer radio koji mladi u vašem gradu najčešće slušaju, tv program ili emisiju koja kod njih izaziva najviše interesovanja, koji rekreativni centar posećuju ili kojim pojedincima najviše veruju. Koristite kanale koji mogu da dopru do publike, koji su adekvatni vašem programu, koji su adekvatni problemu. Ukoliko koristite miks različitih kanala sigurno ćete dopreti do većeg broja ljudi.

Različitog formata
Kada razmatrate na koji način ćete plasirati poruke ne zadržavajte se samo na flajerima, plakatima itd. Ponudite i nešto što može biti potpuno novo publici, kao na primer omladinsko pozorište. U ovom smislu pretestiranje može dati neke korisne sugestije.

Prethodno testirane

Testirajte uzorke poruka i materijala. Pretestiranje može pružiti uvid u to da li su materijali i kanali kojima se prenose poruke adekvatni. Ipak, pretestiranje ne može sigurno garantovati uspeh.

Etički osvrt

Profesionalci na polju prevencije, nose izvesnu odgovornost, oni su ti koji utiču na ponašanje pojedinca ili čitave zajednice. Mora se postaviti pitanje: Ko je taj koji odlučuje šta je to što je „dobro“ za pojedinca ili društvo?

Ako se vratimo u prošlost videćemo da je istorija puna primera pojedinaca i grupa koji su smatrali da rade u korist države, nacije, pojedinca, a izazvali prave ljudske katastrofe. Nacisti su duboko verovali da samo država čistih arijevaca ima šanse za uspeh, njihov socijalni marketing odlično sproveden zapalio je čitavu tadašnju Nemačku.

U tom smislu socijalni marketing kao i atomska fizika predstavljaju tehnologiju za postizanje odredjenih ciljeva. Dakle, uspešan u planiranju, strukturisanju, implementaciji, monitoringu... Tehnologija sama za sebe ne vrednuje i ne donosi sudove i procene o krajnjem cilju. Profesionalcima je to obaveza! Za neke profesionalce pušenje marihuane predstavlja način da se osoba opusti od napetosti i stresa koju karakteriše savremeni život, a za druge predstavlja ulaz kroz vrata zloupotrebe i drugih droga. Ovi prvi su za legalizaciju marihuane a drugi striktno protiv. Dakle po istom pitanju dijametralno oprečni stavovi.

Pa šta onda činiti?
Mogla bi se pomenuti sintagma koja kaže: “Pravi profesionalci u oblasti prevencije ne osvrću se na to da li rade stvari pravo, već da li su uradili pravu stvar.“ To nije, naravno, uvek lako. Medjutim, ako se fokusiramo i osluškujemo potrebe pojedinca, i samog društva bićemo u mogućnosti da radimo prave stvari.

Vreme socijalnog marketinga tek dolazi!

Izvor: Stetoskop
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows Vista
Browser
Opera 9.63
mob
Apple iPhone 6s
Prenosim nekoliko zanimljivih pitanja... autor hm

Da li je marketing svesno napravljena sarena laza koja treba vestacki da podigne vrednost neke robe, sto dovodi do toga da roba nema realnu vrednost, vec dobija neku fiktivnu vrednost na osnovu toga kako je observirana od strane potrosaca...

Kako marketing utice na ljudsko drustvo?
Da li je fenomen poznat kao "potrosacko drustvo" ustvari direktna posledica marketinga?
Da li marketing vestacki stvara potrebu za nekom robom koja je coveku nepotrebna?
Da li marketing vestacki podize vrednost robe i omogucuje proizvodjacu da se bogati na iluziji vrednosti robe? Da li stvara neproduktivna i beskorisna zanimanja?
Da li je u redu da filmske, muzicke, sportske zvezde zbog svog marketinskog potencijala zaradjuju mnogo vise novca nego sto obicni smrtnici, koje slava nije izvukla iz bubnja, mogu i da zamisle?

Da li bi mogli da zamislite svet bez marketinga?
sa npr. velikim online katalozima organizovanim po tipu proizvoda, sa potpunim specifikacijama, atestima i misljenjima korisnika za sve proizvode u prodaji?
Kako bi mediji opstali bez maketinga? Da li su mediji orudje marketinga ili je marketing orudje medija?
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija


Trbuhom za kruhom

Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 116
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.8
mob
Nokia 3110c
Marketing je danas postao alat koji te tera da u slucaju onih stvari gde ne znas sta zaista predstavlja kvalitet uzmes ono sto najcesce sreces nadajuci se da kad vec imaju novca da se oglasavaju toliko to je valjda zato sto prave dobar proizvod.

Neki ljudi su mozda imuni na taj vid nametanja. Imuni mozda nije prava rec zapravo na neke to utice vise na neke manje ali na dovoljan broj ljudi utice mnogo.
IP sačuvana
social share
... znaci crva nije ni bilo.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Life iz simple, make choices and don't look back

Zodijak
Pol
Poruke 50236
Zastava
OS
Windows Vista
Browser
Opera 9.64
Marketing kao poslovna funkcija ima zadatak da korisnicima i uopsteno siroj narodoj masi prikaze i priblizi proizvod, kao i da ih zaintrigira za kupovinu istih. Vidovi marketinga su razni, a jedni od najpoznatijih i najrasporostranjenijih su reklmanimi blokovi i internet marketing. Dok je prvi orijentisan na globalnu populaciju, prikazuje se preko elektronskih i pisanih medija ( radio, televizija, novina...), internet marketing je uglavnom baziran na ciljnu grupu korisnika, mada sve cesce na raznim sajtovima, forumima, blogovima i sl. se mogu videti razni baneri, propagandne poruke kompanije i sl. Takodje, veoma rasprostranjen vid marketinske propagande putem intenreta u zadnje vreme je e-mail marketing (ako iskljucimo spam), u kojoj korisnici dobrovoljno ostavljaju svoje elektronske adrese sa zeljom da na njih dobijaju sadrzaje koje odredjena kompanija ima da im ponudi.

Propaganda - advertajzing, je verovatno i jedan od najvaznijih elemenata marketing miksa, i kao takav na njega se mora obratiti posebna paznja.
Reklama kao reklama, moze nekome da se svidi ili ne, ono sto je njen cilj jeste da "udje u usi" potencijalnim potrosacima. Koliko puta ste sa nekim pricali o reklami za nesto u fazonu ili :  "si video reklamu za XXX, bas su je extra odradili" ili " kakva je ona reklama za XXX sto se vrti na TV-u, bas je skroz lose i bezveze odradjena". Upravo to je i cilj reklame, da se o njoj prica..... I svaka negativna reklama, je opet reklama Wink
IP sačuvana
social share
Od kada su fenicani izmislili novac pitanje zahvalnosti je za mene reseno
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Clan u razvoju


....ako mi dusa pomahnita,dusa mi odredjuje pravac

Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 48
Zastava tamo gde se Ibar voda u Moravu sliva
OS
Windows XP
Browser
Safari 1.0.154.53
mob
Motorola 
     Na nasem trzistu, imamo  mix reklama koje su radjene za evropskog potrosaca i naseg. Koje se gore niko nije u stanju da proceni... Svetski, evropski, produkcijski timovi reklame prave na osnovu navika potrosaca. Iste navike, medjutim, nemaju ljjudi u Italiji i npr. Srbiji, ali se ocigledno posle milonitog ponavljanja primaju... Ukoliko analizirate reklame, radite potpuno zaludan posao, ali dokazujete da imate mozak... Kod nas je problem sto se reklame (govorim iz iskustva) prave ne da bi pogodile interesovanje ciljne grupe, već naručioca. Dakle, ako se gazdi dopadne, reklama ide! Zato vam se po kuci dernja, ona crna gospodja što reklamira prašak...

  Reklama mora da bude fantasticna ili uzasna! Osrednje ne prolaze... Primeticete samo nesto sto vam se jako dopada ili vas mnogo nervira... Stariji ce se setiti reklame za Ciprirpi... To nije bila kampanja, nego tortura. U jednom  trnutku, bio sam uvedjen, da cu poceti da sanjam vevericu muskog pola koja histericno vristi C I P I R I P I!

U ovoj zemlji, mnoge stvari nisu uredjene na pravi nacin....Prikriveno reklamiranje je potpuno normalna stvar... Pricam vam jedno, a reklamiram drugo.... Reklame koje daju lazne ionformacije!? Tu su sve reklame za banke
Ne reklamiraju se banke, kako to kazu, sto vas vole, ili su vam najbolji prijatelj, vec zbog profita.... Rupa na sve strane, neukusa, kica, obmanjivanja. Suština reklame je "skretanje" paznje... Ako vas nerviraju naucite da na daljinskom upravljacu, do traju nenormalni epp blokovi, pritisnete dugme "mute". Spasavajte se kako znate i umete... I nemojte se braniti, neka ce vas sigurno zavesti...
   
  Posebna prica je  reklamiranje kroz infoprmativne programe, na koje niko u ovoj zemlji ne obraca paznju i niko to ne usudjuje. To smo prihvatili kao potpuno normalnu pojavu, a o glavi nam se radi. Primer: "...političar taj i taj, danas posetio školu i poklonio dva komjutera....." Da li po bilo kojim standardima, dva komjutera zaista zasluzuju, dva minuta u centralnoj informativnoj emisiji bilo kog medija.... primera je koliko hocete....Zato je tetka benigna, prasak koji reklamira i onako je  bez veze, ali je jeftin... 
« Poslednja izmena: 24. Apr 2009, 14:37:45 od alenkovic »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu


trt mrt zivot ili smrt?

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 1425
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.9
mob
Siemens cx40
do nedavno sam radio za jedan dnevni list, koji ne bih da imenujem, i prica o politickom marketingu je vise nego realna. Posle nekog vremena sam poceo da verujem da se skoro ni jedna vest ne objavljuje radi informisanja, vec da u pozadini uvek postoji marketinski cilj koji valja postici. Najtuznije od svega je sto kod nas iste interesne grupe kontrolisu bukvalno sve medije...
IP sačuvana
social share
Bug DJ's     trt mrt zivot ili smrt?     Bug DJ's
Pogledaj profil WWW Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Izgledas mi kao lutkica iz Trsta ;)

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 15222
Zastava Puerto Pollo
OS
Windows XP
Browser
Chrome 13.0.782.215
mob
HTC Wildfire S
Kako vam izgledaju ovi hamburgeri?

http://www.aboutmcdonalds.com/etc/medialib/aboutMcDonalds/image_library/products/core_menu.Par.94621.File.dat/mcdonalds_qpc_cheese.jpg

http://www.aboutmcdonalds.com/etc/medialib/aboutMcDonalds/image_library/products/core_menu.Par.30265.File.dat/mcdonalds_mcdouble_sharpfocus.jpg

http://www.aboutmcdonalds.com/etc/medialib/aboutMcDonalds/image_library/products/core_menu.Par.41578.File.dat/mcdonalds_bigmac.jpg

http://www.aboutmcdonalds.com/etc/medialib/aboutMcDonalds/image_library/products/core_menu.Par.15915.File.dat/mcdonalds_cheeseburger.jpg

Izgledaju privlačno zar ne?
Ja dugo dugo nisam jeo u Mekdonaldsu. Preko 5 godina.
Ali posmatrajući ove slike dobijam naprasnu želju da posetim lokalni mekdonalds.


I verovatno i bi da ne znam jednu činjenicu.

Pola od toga je lepak i plastika.  Smile
(druga polovina, ona stvarna...  je čist izmet od hrane.  Smile Al' ajd'... ko voli nek jede.  )


Food Ad Tricks


http://thewvsr.com/adsvsreality.htm

http://www.funtasticus.com/2008/03/24/advertising-vs-reality-a-product-comparison-project/


I to je jednostavno stvar sa reklamiranjem hrane i pića. Posebno fast-food-a.
Nigde nećete pronaći toliko odstupanje i toliku obmanu i iluziju kao ovde.
Automobili, odeća, satovi, kompjuteri, video igre itd...
Naravno, nije sve kao reklama.

Ali u ovom slučaju, kod hrane... ništa nije kao reklama.
I to nije prava lekcija. Mnogi od nas to već znaju.
Poenta je da i pored toga što se to zna, svejedno će dobar deo njih nastaviti da veruje u to.
Jednostavno je suviše zabavno biti na toj strani i verovati da nam tu hranu spremaju sami bogovi... ljudskom mozgu je relativno lako "osetiti" topljeni sir, njegovu rastegljivost, sočnu pljeskavicu i oznojeni vlažni paradajz ... jednostavno je lako i zabavno... i relativno teško odoleti takvom zamišljenom iskušenju...
...nego otići negde na samu drugu stranu obale i objasniti samom sebi da je to laž i decepcija, da je cela reklama šminka i lepak... i da smo jeli izmet.




4:06
IP sačuvana
social share

You sharpen the human appetite to the point where it can split atoms with its desire; you build egos the size of cathedrals; fiber-optically connect the world to every eager impulse; grease even the dullest dreams with these dollar-green, gold-plated fantasies, until every human becomes an aspiring emperor, becomes his own God...
...and where can you go from there? 

OPERATION: Smile
12 MAR 2012 | 16 MAR 2012
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Svedok stvaranja istorije

Izgledas mi kao lutkica iz Trsta ;)

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 15222
Zastava Puerto Pollo
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 7.0.1
mob
HTC Wildfire S
Petog oktobra je umro Stiv Džobs.

Relativno veliki broj ljudi zna da se radi o "onom" tipu u crnoj rolci i farmerkama, čestoj odevnoj kombinaciji Stiva, onaj što pravi one fensi telefone i sl.
A oni nešto upućeniji čak i znaju da je pre toga dao otkaz i da se borio sa rakom i nešto više o njegovim proizvodima.
A oni još upućeniji, maltene fanovi, mu pripisuju razne odlike i poistovećuju ga sa genijem, vizionarom i umetnikom... i još gomile drugih odlika titula epiteta...
... ma haos...

E sad. Nemojte pogrešno da me shvatite.
Ne mislim sad ja nešto posebno da ga osporavam ili nešto slično (tobože da ga pljujem). Posebno kad se još nije ni pošteno 'oladio. (mislim da su ga tek pre nekoliko dana sahranili)
ALI
Stiv Džobs je definitivno precenjen. Koliko god vi romantično mišljenje o njemu gajili.
On je za mene uvek bio "samo" izvrstan marketinški stručnjak i sjajan rukovodilac.
Jeste on bio za kormilom te svoje kompanije, jeste da je on upravljao svim tim... ali ljudi uporno zaboravljaju jednu vrlo važnu stvar. A to je da u toj kompaniji radi još 4000 ljudi (koliko je meni poznato, a možda i grešim).
I ako se malo više informišete, saznaćete da je mnoge popularne proizvode "Epl" kompanije... dizajn uradio "taj i taj" (celokupan dizajn), tehnički deo ovoga "taj i taj"... drugi tehnički deo, ideja i realizacija neki "taj i taj"... itd itd itd. Mnogo "taj i taj" ljudi. Svi oni imaju imena, al' to već stvarno ne pamtim.
Što znači.
U Epl kompaniji ne radi Stiv Džobs + 4000 ljudi koji trčkaraju bezglavo okolo i snadbevaju Stiva po ceo dan kafama, dok on dolazi do briljantih proizvoda sve dok ne ode da ih "iskuje". Ne.
U Epl kompaniji radi "4001" čovek, odnosno briljantni Stiv Džobs na čelu i čitav tim ljudi uz i iza njega bez kojih Stiv ne bi bio... Stiv.

Jesmo se razumeli?
Oke.

Ajmo dalje.

Iste te nedelje, za vikend je umro Denis Riči.

Ko?
Denis Riči. Idi izguglaj... aj... sačekaću ja...



Dakle Denis Riči, za one koji su informatički nepismeni (zvuči uvredljivo al' nije, verujte. Samo sam navikao da koristim taj termin, koji ograničava "kompjuteraše" od onih koji to nisu) Denis je čovek koji je razvio programski jezik C.

Programski jezik C za neupućene (ako kažem još jednom nepismene, bojim se, najebo sam) je najrasprostranjeniji programski jezik na svetu i najuticajniji (što znači da je doprineo razvitku gomile drugih naprednijih programskih jezika)

I druga stvar za koju je zaslužan Denis je operativni sistem UNIX.

Da vas ne davim previše, poverujte mi kad vam kažem da je UNIX imao veliki značaj. (i ima još uvek, primera radi, Stivov operativni sistem, Mek OS se bazira na juniksu)

Dakle.
Kad se uzme u obzir da se UNIX i dalje koristi, odnosno da su Mek i Linuks bazirani na UNIX-u.
Kad se uzme u obzir da je Windows napravljen uz pomoć C.
Kad se uzme u obzir da je taj isti C (i svaki drugi programski jezik koji je potekao iz njega) doprineo razvitku tone softvera.

Može se komotno reći da bez njega i njegovih kreacija, sasvim sigurno ne biste imali danas sve ovo što vam se nalazi ispred nosa. I sasvim sigurno ovaj svet ne bio ovakav kakav jeste.

Po mojem mišljenju...
Denis Riči је 1024 puta više doprineo svetu tehnologije nego Stiv Džobs.
I po mojem mišljenju... Denis je taj koji je promenio svet.

Zašto ste morali da izguglate čoveka koji je neopisivo zaslužniji za sve ovo što danas koristite? (Za bilo koju tehničku stvar da se uhvatite)
Zašto je o jednom pisala svaka moguća novina, bio je na naslovnim stranama (Da sam kupio Treće Oko ovog meseca, mislim da bih ga i tamo našao. A internet neću ni da pominjem. Upropastio je Gugl) a zašto o drugom nećete čuti ama baš ništa i verovatno ćete zaboraviti na istog čim odete na drugu temu?
Zašto je jedan koji je omogućio posao meni i milionima milionima mojih kolega istih i srodnih profesija "manje bitan" i praktično nepoznat od nekoga ko je, bez uvrede al' da se ne lažemo za debele pare naplaćivao jedan elitistički pretenciozni brend u suštini?
Odgovor se sam nameće.


E. Pa to vam se, dragi moji ljudi, zove... marketing.




PS. Možda je malo neukusno s moje strane upoređivati čija je smrt dobila više medijske pažnje i naklonosti ljudi, al' takođe je veoma neukusno što će Apple zaraditi hrpu novcu i profitirati na Džobsovoj srmti. Ako njih nije sramota nije ni mene. Na kraju krajeva. I razgovaramo o marketingu. A marketing, ako ga samo malo bolje poznajete, znaćete da će iskoristiti svaku priliku da bez ikakvih poteškoća odbaci moral i etiku kao najveći teret, da bi ispunio svoj cilj. Prema tome...  Smile
« Poslednja izmena: 13. Okt 2011, 10:09:19 od WhiteGoa »
IP sačuvana
social share

You sharpen the human appetite to the point where it can split atoms with its desire; you build egos the size of cathedrals; fiber-optically connect the world to every eager impulse; grease even the dullest dreams with these dollar-green, gold-plated fantasies, until every human becomes an aspiring emperor, becomes his own God...
...and where can you go from there? 

OPERATION: Smile
12 MAR 2012 | 16 MAR 2012
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Legenda foruma

Frankly, my dear, I don't give a damn.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 45679
OS
Windows XP
Browser
Chrome 14.0.835.202
Meni se ovo sa restoranima brze hrane desava kada gledam neki stream pa im krenu americke reklame. "Burger King" dupli cizburger a onaj kackavalj se sve topi... Ili oni sendvici iz" Subway"-a.  Smile

Cist marketing. Jedan moj sestric je je pod tim uticajem kada je bio manji odgovarao na pitanje sta da mu kupimo za rodjendan: "Pa kupite mi Ace". Decu je lako preci, ali nije toliko tesko ni sa nama starijima. Ko ne veruje neka pogleda neku epizodu serije "Med Men". Smile
IP sačuvana
social share



"Oni koji su vešti u borbi, ne obuzme ih bes. Oni koji su vešti u pobedi, ne obuzme ih strah.
 Zato mudri pobeđuju pre borbe, dok se neznalice bore da bi pobedili"
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 3 4 6
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 03:27:14
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.099 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.