Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Medicinski otpad kao humanitarna pomoć  (Pročitano 3113 puta)
09. Jul 2005, 07:31:35
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
Medicinski otpad kao humanitarna pomoć

- Klinički centar Srbije trenutno ima oko šest tona lekova i materijala koje su dobili kad im je već istekao rok.

- Isto toliko tona ispunjava i prostorije Kliničkog centra u Nišu.

- Slično je i u Kragujevcu.

Tako su se mnoge zemlje oslobađale otpada, a ovdašnje bolnice su im iz pristojnosti govorili "hvala" za medicinski materijal čije uništavanje košta nekoliko puta više nego sama pomoć i to ona ispravna.

- U poslednjoj donaciji u 2004. godini koja je stigla iz Grčke, od dve tone, tona i po bila je neupotrebljiva. Ovo poslednje se i dalje nalazi u samoj prostoriji apoteke, a onih pet, šest tona u Klinici za plućne bolesti gde ima prostora. Skuplje je rashodovati neupotrebivi lek nego kupiti ispravan - Vesna Vojinović, rukovodilac sektora za medicinsko snabdevanje Kliničkog centra Niš.

Najgore godine za KC Srbije bile 1999. i 2000, i do danas nisu uspeli da se oslobode otpada koji su tada dobili.

- Nismo merili vagom već po prostoru koji je zauzet. Sto kvadrata nisu baš ispunjeni do plafona, a i ostavljen je prostor da može da se prođe. Odokativno radi se o oko šest tona lekova i potrošnog materijala koji je stigao neupotrebiv. Od ukupne sume trećina su lekovi a ostalo medicinski potrošni materijal - Jasna Aranđelović, direktor apoteke i medicinskog snabdevanja u KCS.

- Imamo 12 kubnih metara lekova kojima je istekao rok trajanja. Najviše su nam slali lekove, a imamo i opreme koja je stigla kao već neupotrebljiva - Profesor Radomir Pavlović, direktor KBC Kragujevac.

U KBC Kragujevac su se, obradovali najavi da će dobiti deset aparata za dijalizu i dva rendgena. Međutim, radost je trajala kratko. Rečeno nam je da je sve sa aparatima u redu. Kada su stigli, već su bili rashodovani i neceloviti. To, nažalost, nije moglo da se vrati, a sada ostaje nama da izdvajamo sredstva za uništavanje.

Nijedna ustanova nema precizan podatak ko im je zapravo najčešće slao otpad. Razne zemlje i organizacije slale su robu u kojoj bi, na primer, 70 odsto bilo ispravno a ostatak neupotrebljiv.

Željka Jevtić
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
U ukupnom zagađenju životne sredine medicinski otpad ne zauzima veliki deo, ali je on potencijalno među najopasnijim vrstama otpada, jer može da dovede do zaraza i trovanja.

Zagađenje koje dolazi iz zdravstvenih ustanova je specifično i može da bude veoma opasno, kako po zdravlje ljudi koji rade u zdravstvenim ustanovama, tako i po zdravlje okoline, odnosno stanovništva i ekosistema u kojem se taj otpad skladišti.

Ovaj otpad se deli na:
- bolnički (bolničko zagađenje) i
- medicinski (medicinsko zagađenje).

Bolničko zagađenje je širi pojam koji podrazumeva sve vrste otpada, tečni i čvrsti:
- korisni, onaj koji može da se reciklira, a koji dolazi, na primer, od bolničke administracije, pretežno papir ili iz bolničke kuhinje, i
- štetni i potencijalno opasni.

Medicinski otpad potiče od sredstava i materijala koji se koriste u dijagnostici ili tokom lečenja pacijenata. Opasni medicinski otpad se deli na:
- infektivni,
- hemijski,
- radioaktivni.

Opasan infektivni otpad

Infektivni otpad je onaj koji u sebi sadrži klice, odnosno agense koji mogu dovesti do pojave različitih vrsta zaraznih oboljenja. Jednim delom, ovaj otpad potiče iz laboratorija gde se vrše razna zasejavanja bakterija, virusa i kultura tkiva, odakle se može proširiti na okolinu. Drugi deo se odnosi na ono što bolesni ljudi nose sa sobom od infektivnih oboljenja.

Posebno su značajni oni agensi koji se nalaze u krvi i derivatima krvi, a prvenstveno se misli na viruse hepatitisa B i C i na virus HIV (koji je, srećom, izuzetno osetljiv i teško preživljava u spoljašnjoj sredini).

Otpad vezan za infektivne agense može biti u tečnom i čvrstom stanju. Tečni se izbacuje putem otpadnih voda. Trebalo bi istaći da 70-80 odsto ukupnog otpada u zdravstvenim ustanovama čini tečni otpad. Zato je izuzetno bitno saniranje otpadnih voda iz bolnica na pravi način, jer su te otpadne vode pogodna sredina za razvoj pojedinih bioloških agenasa koji mogu dovesti do zaraznih oboljenja.

Kada je o čvrstom otpadu reč, tu prvenstveno postoji problem odlaganja oštrih predmeta: skalpela, igala, lanceta i sl, koji služe u intervencijama. Zarazni agensi se duže zadržavaju u iglama, pa ako se čovek slučajno ubode, može da oboli od hepatitisa C ili B.


Hemijski otpad
Toksični otpad može poticati direktno od hemikalija koje se koriste u bolnicama, posebno u laboratorijama. To su razni organski rastvarači, kiseline, baze, razne vrste reagenasa koji u određenim količinama mogu da deluju toksično. Tu spadaju i gasovi za anesteziju, ali i lekovi o kojima se retko razmišlja kao o potencijalno vrlo opasnom otpadu, jer je odlaganje i uništenje neiskorišćenih lekova i lekova kojima je prošao rok izuzetno veliki problem.


Oprezno sa toplomerima

Živa se koristi u toplomerima, aparatima za pritisak i nizu drugih aparata u medicini. Vek trajanja jednog termometra u bolnici manji je od mesec dana. Ako uzmete da, u proseku, svaka bolnica ima stotinak termometara, onda možete zamisliti koliko tu iscuri žive u toku jedne godine. Najčešće se ona spere i ode u otpadne vode. Zna se da ta elementarna, neorganska živa, u vodi, pod dejstvom odgovarajućih bakterija, može da pređe u organske oblike. Ovi oblici žive, potom, prelaze na živi svet, pre svega na ribe, pa tako i na čoveka. U tom obliku živa može da dovede do teških oštećenja zdravlja.


Opasna plastika
Dva važna hemijska agensa jesu dioksin i ftalati. Oni potiču iz PVC-a. Njihovim sagorevanjem na neadekvatnoj temperaturi hlor, koji se nalazi u PVC-u, u kontaktu sa odgovarajućim organskim materijama stvara dioksin. Dioksin se u ovom momentu smatra jednim od najjačih poznatih toksina. On je dokazani kancerogen, deluje na imuni sistem, na reproduktivni sistem i to u količinama koje su izuzetno male. Dozvoljeni dnevni unos koji preporučuje Američka agencija za zaštitu životne sredine je 0,01 pikogram. To je jedna kap dioksina u 60.000 cisterni vode. Pri tom je dioksin, kada se jednom stvori, praktično neuništiv.

Tu se nalaze i ftalati koji služe kao plastifikatori kod PVC plastike. Oni deluju na endokrini sistem imitirajući prave hormone. Na taj način remete rad hormona u organizmu. Pojava neplodnosti i kod ljudi i kod životinja se, između ostalog, vezuje i za potencijalno delovanje ftalate. Zato je važno da PVC plastika, koja je izuzetno mnogo zastupljena u bolnicama, na pravi način bude skladištena ili da se, kad god je to moguće, ne pojavljuje u upotrebi.

Postoji još jedna vrsta zagađenja vezana za medicinski otpad. To je zagađenje koje proizilazi iz korišćenja izvora zračenja. Taj segment je kod nas najbolje zakonski regulisan, jer se nalazi pod jurisdikcijom Međunarodne agencije za nuklearnu energiju, pa ovaj otpad predstavlja najmanju opasnost.


Odlaganje medicinskog otpada

U svetu postoje jasno definisani propisi za odlaganje bolničkog i medicinskog otpada. Mi nemamo regulisan način odlaganja medicinskog otpada, pa je neophodno što pre doneti odgovarajuće propise.

Medicinski otpad i zagađenje štetnim materijama iz bolnica i zdravstvenih ustanova predstavljaju ozbiljan problem koji mora biti izuzetno dobro regulisan. Propisi moraju da tačno odvoje običan od opasnog otpada, a zatim da tačno podele ovaj opasni otpad po vrstama i da propišu njegovo uništavanje i skladištenje.

Godišnje na deponiji u Vinči kraj Beograda, zajedno sa ostalim smećem, završi i oko 2314 tona špriceva, gaza, zavoja, epruveta i ostalog medicinskog materijala koji predstavlja potencijalni izvor zaraze. U Beogradu ne postoji sistem za kontrolisanje medicinskog otpada, niti ima uslova za njegovu eliminaciju. Grad planira da izgradi postrojenje za spaljivanje ovog otpada, a nedavno je raspisan i konkurs za nabavku savremenih uređaja za sterilizaciju opasnog medicinskog otpada kako bi se sprečilo njegovo nekontrolisano mešanje sa ostalim smećem.

Autor: prim. dr sci. Bogoljub Peruničić, specijalista medicine rada
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
Medicinski otpad kao humanitarna pomoć   04.07.2005. u 20:12   


Humanitarna pomoć koja je za vreme bombardovanja stizala u Srbiju danas je problem koji država ne zna kako da reši. Po procenama, u Srbiji ima oko 150 do 200 tona farmaceutskog otpada koji je lagerovan po kliničkim centrima, veledrogerijama i apotekama. Te ustanove nemaju svoj novac koji bi iskoristili kako bi se rešili otpada, kojeg se Zapad otarasio tako što nam ga je poklonio, a nadležni ovu "zaostalu" problematiku nisu ni predvideli u novom Zakonu o lekovima koji je usvojen.

U tom zakonu predviđeno je da novi lek kojem istekne rok trajanja mora biti vraćen proizvođaču od kojeg je kupljen, ali nema ni pomena šta učiniti sa silnim bajatim lekovima koji su nam davno poklonjeni, a mnogi od njih nisu imali ni deklaraciju ni drugu prateću dokumentaciju.
Kako za Glas kaže Miodrag Mitrović, direktor "Miteka", preduzeća koje se bavi izvozom opasnog otpada, problem je mnogo veći kod medicinskih ustanova i veledrogerija jer proizvođači lekova nisu primali dotičnu pomoć u velikom obimu. Svoje magacine prvi su očistili vršački "Hemofarm" i prošle nedelje, konačno, leskovačko "Zdravlje".

Prema Mitrovićevim rečima, "Hemofarm" je u saradnji sa stručnjacima Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja Beograda problem rešio tako što je otpad razvrstan u pet grupa, upakovan prema strogim standardima i transportovan u inostranstvo na uništavanje. Vrščani su tako dobili sertifikat o primeni evropskih standarda, a istovremeno su napravili projekat upravljanja otpadom koji se generiše tokom procesa proizvodnje. Otpad u leskovačkom "Zdravlju" je najpre procenjen na 70 tona, ali se u toku procesa čišćenja ispostavilo da je on za 10 godina, koliko je lagerovan, "narastao" na 235 tona. Farmaceutski otpad iz ove kuće izvezen je na uništavanje u Švajcarsku i Austriju.

- Svuda u Evropi zakon obavezuje onoga ko generiše otpad da plaća njegovo uklanjanje i uništavanje. U slučaju zaostalog farmaceutskog otpada koji je stigao kao humanitarna pomoć generator otpada je država, koja je često "kumovala" da veledrogerije i zdravstvene ustanove prime lekove iz donacije, kaže Mitrović. On podseća da lekovi i preparati, od kojih je najveća količina stigla iz Kine, često nisu imali ni deklaraciju, ni naznačen rok trajanja, niti su čuvani u odgovarajućim uslovima.

Postoji mogućnost uništavanja ovog otpada i kod nas ukoliko se nađe tehnološko rešenje za emisiju gasova nastalih tokom spaljivanja. Ali, Mitrović podseća da se za sada još ne može predvideti do kakve emisije štetnih gasova može doći i kakve posledice po zdravlje ono može imati. Moguća mesta za spaljivanje lekova su cementare, termoelektrane, visoke peći u fabrikama. Ilegalnim spaljivanjem opasnog otpada niko ne sme da se bavi, ali zato postoji velika opasnost od prebacivanja ovog otpada u vodotokove. To, onda može postati veliki problem, jer zagađene reke predstavljaju potencijalnu opasnost kako za ribu koja živi u njoj, tako i za povrće koje se zaliva vodom iz tih reka, a posledice po zdravlje stanovništva mogu se samo pretpostaviti.

Zakonodavstvo i Strategija upravljanja otpadom, koje je Vlada usvojila krajem prošle godine, nedorečeni su jer nedostaje zakon o otpadu. Trenutno su na snazi samo dva pravilnika - jedan je o transportovanju opasnog otpada, a drugi o pratećoj dokumentaciji za izvoz opasnog otpada. Mitrović podseća da nisu utvrđene ni farmakološke grupe pa se i kod izvoza silno vreme troši na sortiranje i klasifikaciju otpada, koji je za sada velika nepoznanica.

Kako to radi Zapad

Medicinski otpad zahteva poseban tretman jer je reč o otpadu koji sadrži infektivni materijal, delove tela, špriceve, krv, zagađenu gazu, vatu. U svetu se primenjuju mali kanisteri za jednokratnu upotrebu namenjeni ambulantama, apotekama, privatnim ordinacijama, koji se spaljuju zajedno sa sadržajem.


http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/D05070304.shtml
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.085 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.