Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 15:11:14
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Rizično na letnjoj vrelini  (Pročitano 2649 puta)
04. Avg 2008, 09:41:21
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol
Poruke 17257
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.1
mob
Nokia the best
Rizično na letnjoj vrelini

Kad kažemo leto, prve asocijacije su prijatne:sunce, more, šetnje, haljine bez leđa... Ipak, leto je i uzavreli asfalt, nedostatak vazduha a, otkad malo-malo pa čujemo kako je izmerena temperatura najviša otkad se temperatura uopšte meri, uz redovna upozorenja hroničnim bolesnicima, setimo se kako nije baš sve i baš svima potaman. Zbog toga smo se obratili stručnjacima čiji saveti bi trebalo da i rizičnim grupama pomognu da, prilagođavanjem okolnostima, uživaju u letnjim radostima


O vremenu i psihičkom zdravlju
Sagovornik dr Zoran Đurić, neuropsihijatar, psihoterapeut na klinici “Dr Laza Lazarević“ KCS u Beogradu

Ljudski organizam je složeni biološki sistem podešen da u uobičajenim rasponima promena spoljašnje sredine održava stalnost sastava svoje unutrašnje sredine i svog funkcionisanja.
U uslovima neuobičajenim, kao što su pojave velikih vrućina, ljudski organizam radi pod posebnim opterećenjem. Zdrav čovek, a to je onaj koji skladno funkcioniše biološki, psihološki i socijalno, uspešno održava svoju homeostazu jer su njegovi biološki i psihološki odbrambeni mehanizmi spremni za upotrebu radi održanja zdravlja.
Ljudi koji pate od nekog poremećaja zdravlja, lakog ili težeg, s posebnim naporom održavaju svoje zdravlje u otežanim klimatskim uslovima jer njihovi odbrambeni mehanizmi već rade pod povišenim opterećenjem.
Oni koji su bili teže povređeni ili imaju ožiljke, trpe bolove „na promenu vremena“. Trpljenje bola dovodi do promena njihovog psihičkog stanja. Oni su napetiji i često razdražljivi zbog toga. Njihov psihički aparat jednostavno ne može da izdrži taj stepen patnje koji izaziva hronični bol.
Tako i osobe koje pate od povišenog krvnog pritiska bivaju vrlo osetljive na promene atmosferskog pritiska. Njihov autonomni nervni sistem, to je onaj deo nervnog sistema koji ne radi pod uticajem volje, jednostavno radi kao automat podešen na druge vrednosti od onih koji su preporučljive ili reaguje prejako ili preslabo. Zbog toga se remeti regulacija krvnog pritiska , a to dovodi do pojava glavobolje, vrtoglavica, slabljenja pažnje , umora i nespretnosti u pokretima.
Nagle promene vazdušnog pritiska izazivaju strujanje vazduha koje dovodi do promene koncentracije jona u atmosferi. Tako kod pogoršanja vremena i pojave snažnog vetra kakav je fen u Alpima, raste koncentracija „jona ubica“, tj. povećava se koncentracija pozitivno naelektrisanih jona u vazduhu. Čovek tada oseća malaksalost, glavobolju, puls mu se ubrzava, otežano diše, oseća reumatičke tegobe, pati od nesanice, postaje razdražljiv. U tim uslovima u Alpima raste broj pokušaja samoubistava. U Dalmaciji ovakvo vreme zovu „fjaka“. U Srbiji kažu: „Što je dosadan ovaj vetar!“, a u Podunavlju i Vojvodini su tada češći pokušaji samoubistva (podatak iskustveni, iz rada psihijatra).
Ako u vreme povećanja koncentracije pozitivnih jona čoveka uvedete u komoru sa negativnom jonizacijom, njegovo stanje se naglo popravi. Kao kada se posle grmljavine i kiše poveća koncentracija ozona u vazduhu i svi osetimo blagodeti negativne jonizacije.
Kod senzibilnih ljudi, svaka promena u prirodi izaziva promenu raspoloženja. Nesvesno identifikovani sa okolinom, a propustljivih granica svoga Ja, oni se namrače kad je oblačno i razvedre kad je sunčano. Vreli sunčani dani su za njih iscrpljujuća orgija svetlosti i toplote . Prenapregnuti, ako nose i naslednu sklonost prema duševnim bolestima, mogu lako da obole.
Da zaključimo: Oboljevaju oni koji ne vode brigu o sebi, nesrećnici koji se zanemaruju i osamljuju. Oni se ne štite od vrućina i ne uzimaju lekove. Tako narušavaju svoje zdravlje.
Oni koji vode računa o svom zdravlju, lako podnesu otežane klimatske uslove. Hidriraju se i hlade kad je toplo, utopljavaju kad je hladno. Ako se već leče, podese svoju terapiju prema vremenskim uslovima. Osetljivi nađu društvo i podele svoje nelagode sa drugima.
Letnja vrelina jeste izazov za ljudsko zdravlje , ali nikako nije nepremostiva teškoća. Život je u stvari jednostavan, kao što to kaže stih jedne pesme Yu grupe: “ Da si Merlin Monro, ne bi mi prijala sad, na tridesetšest stepeni hoću hlad...“


Srce na iskušenju
Sagovornik: docent dr Siniša Pavlović, kardiolog, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti KCS u Beogradu

– Suština uticaja visoke temperature na organizam je povećani gubitak tečnosti i pokušaj organizma da se zaštiti tako što pokušava da se “hladi” pomoću širenja krvnih sudova na koži – objašnjava profesor dr Siniša Pavlović, kardiolog. – Posledica ovih, u osnovi fizioloških procesa, jeste pad pritiska kao rezultat gubitka elektrolita i pad pritiska zbog “raspoređivanja” krvi u, sada, proširenim krvnim sudovima. Zato zdravi ljudi osećaju malaksalost i iscrpljenost, dok se kod hroničnih bolesnika postojeće smetnje pojačavaju, a zdravstveno stanje pogoršava.
Među najrasprostranjenije teškoće koje su posledica tropskih vrućina, mlađe i u osnovi zdrave populacije, doktor Pavlović izdvaja žene sa niskim arterijskim pritiskom. Na visokoj temperaturi, prilikom dužeg boravka na otvorenom, stajanja, gužve u gradskom prevozu ili ulaska u pregrejane automobile, značajno se povećava verovatnoća kolabriranja i kratkotrajnog gubitka svesti. Pojava nije naročito opasna ali psihološki opterećuje osobu kojoj se dogodi.
Bolesnici koji se leče od povišenog arterijskog pritiska (hipertenzije), trebalo bi da prilagode dozu leka ili lekova. Po ovakvom vremenu kod pojedinih pacijenta nepromenjena doza može da dovede do značajnog pada pritiska i kolabriranja. Reagujući na novo stanje srce pokušava da spreči gubitak svesti i povećava broj otkucaja. To prouzrokuje neprijatn osećaj lupanja srca, praćen pojačanim strahom. Tako bolesnicima koji imaju poremećaje srčanog ritma, preti opasnost od mogućnosti da se i oni dodatno pogoršaju.
Više pažnje trebalo bi da se obrati i na venski sistem, naročito kod osoba koje već imaju proširene vene jer, tokom vrućina, ovo oboljenje može da se pogorša. Oboleli moraju da poštuju savete lekara i ne bi trebalo da provode previše vremena na nogama. Ako je problem već postao bolest vena, samo adekvatna terapija može da ublaži tegobe i smanji verovatnoću za nastanak komplikacija. Zato lekari svakodnevno savetuju da se ujutro i predveče obave neophodni poslovi van kuće, a da se prostorije zatvore i zamrače i da se tako spreči “ulazak” toplote tamo gde se provodi najviše vremena.
Važne su i preporuke o tuširanju, laganijoj ishrani i pijenju više, ne preterano ohlađenih napitaka. Pravilnu ishranu, doktor Pavlović posebno ističe, jer se varenjem stvara veća količinu toplote i povećava mogućnost pregrevanja organizma. Zato se preporučuje mediteranski način ishrane, sa više lakih jela, svežih salata, voća i povrća.

– Ukoliko ne postoje druga, prateća oboljenja ili poremećaji, bolesnici sa ugrađenim pejsmejkerima nisu ugroženiji od drugih. Za njih je najvažnije da ne preteruju u boravljenju na suncu.


Letnje epidemije astme
Sagovornik: dr Aleksandra Dudvarski Ilić, plumolog na Institutu za plućne bolesti i tuberkulozu KCS u Beogradu

Toplo i vlažno vreme loše utiče na obolele od bronhijalne astme, jedne od najčešćih hroničnih bolesti, široko rasprostranjene u svetu, među svim uzrastima i podjednako u oba pola.
U Engleskoj su čak opisane i “epidemije astme” u letnjim mesecima, kada se broj asmatičara čije je stanje zahtevalo bolnički tretman, uvećavao i do 10 puta u odnosu na uobičajeni.
– Ekstremno visoke ili niske temperature stresne su za čitav organizam. Da bi održalo normalnu temperaturu, telo troši dodatnu energiju kako bi se rashladilo ili zagrejalo – kaže dr Aleksandra Dudvarski Ilić – Ovaj proces zahteva potrošnju kiseonika iz arterijske krvi, smanjujući parcijalni pritisak kiseonika u krvi. Kod astmatičare to izaziva kompenzatorno, ubrzano disanje i gušenje. Udisanje toplog vazduha iritira i disajne puteve, izazivajući njihovo suženje (bronhospazam), grčenjem glatkih mišića i nakupljanjem sluzi. Tako se smanjuje njihov promer, što kod asmatičara, takođe, izaziva gušenje i “sviranje” u grudima.
Sa druge strane, naglašava dr Dudvarski Ilić, povećana vlažnost vazduha povećava i njegovu gustinu, pa je potreban dodatni napor i uvećan rad disajnih mišića, što, otežava disanje asmatičara.
– Postoje jasni dokazi da je globalno zagrevanje uzročnik povećanja broja bolesnika sa polenskom groznicom. Sa porastom spoljašnje temperature raste koncentracija polena drveća, trava i korova, koje izazivaju alergijske reakcije kod miliona ljudi širom sveta. Sezone cvetanja se produžavaju, a dokazano je i da sam polen izaziva jače alergijske reakcije nego nekada. Povećanje koncentracije polena u vreme toplih, sunčanih dana, pojačava tegobe astmatičara, naročito ukoliko tokom cvetanja ima letnjih oluja sa kišom i grmljavinom. Ova pojava je poznata pod imenom “temperaturna inverzija” i tada je hladniji vazduh bliži zemlji, pa reaguje kao “poklopac”, ispod koga je rastvorena velika količina alergena. Vlaga razbija zrnca polena na sitnije delove, tako da oni prodiru duboko u pluća, gde izazivaju teške alergijske reakcije.
Doktorka Dudvarski Ilić podseća i da je poznato povoljno dejstvo ozona, koji se nalazi u višim zonama stratosfere. Međutim, ozon, koji se stvara blizu zemljine površine je štetan! Reakcija sunčeve svetlosti sa azot-monoksidom i sumpor-dioksidom, koji su produkti izduvnih gasova, dovodi do stvaranja ozona u nižim slojevima. To je veoma reaktivan gas, koji iritira i pluća zdravih, a astmatičarima stvara probleme. Naročito izražena koncentracija ozona je na širokim ulicama bez hladovine i sa velikom frekvencijom saobraćaja.
– Najbolji način da asmatičari budu pošteđeni od komplikacija koje izazva toplo vreme je da ga izbegavaju. Poželjno je da naprave plan aktivnosti, koji će da isključi boravak napolju od 10 do 17 časova. Takođe, ukoliko im to mogućnosti dozvoljavaju, trebalo bi da borave u klimatizovanim prostorijama, ali ne sa previše niskom temperaturom. Aparati za klimatizovanje su korisni jer, ne samo da hlade vazduh, već ga i na pravi način vlaže i čiste (samo ako se filteri redovno čiste). I ventilatori mogu da pomognu.
Asmatičarima se savetuje da oblače odeću od isključivo prirodnih materijala jer sintetika onemogućava isparenje znoja potpomažući pregrevanje organizma. Da se hrane sa što više voća i povrća i Međutim, doktorka Dudvarski Ilić poručuje da je za asmatičare najvažnija, redovna uzimaju terapiju. U današnje vreme, većina bolesnika sa astmom ima svoj lični “plan za lečenje” sa tačno navedenim savetima za ponašanje u pojedinim situacijama. Preventivne lekove trebalo bi redovno koristiti, a u slučaju pogoršanja što pre konsultovati lekara. Takođe, savetuje im da koriste lekove za brzo otklanjanje tegoba i to 10-15 minuta pre planiranog izlaska iz kuće. Sportske aktivnosti trebalo bi da se ograniče na jutarnje i večernje časove, a od sportova se naročito preporučuje plivanje.

Dijabetičari u omaglici
sagovornik: prof. dr Nebojša Lalić, endokrinolog i direktor Instituta za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KCS u Beogradu

U vrelim letnjim danima i kod osoba obolelih od šećerne bolesti (dijabetesa), značajno se povećava mogućnost pojave ozbiljnih tegoba, koje se mogu razviti naglo i bez posebne “najave”.
– Tokom vrućina, oboleli od šećerne bolesti izrazito gube tečnost znojenjem, što se ispoljava suvoćom usta, ispucalim usnama, opštom malaksalošću i omaglicom, a ponekad i povišenom temperaturom – objašnjava profesor dr Nebojša Lalić– Za dijabetičare ovo je izuzetno štetno, jer manjak tečnosti u organizmu može da bude osnova drugih poremećaje koji dovede do gubitka svesti i kome.
Profesor Lalić naglašava da tokom letnjih vrućina važe sve uobičajene preporuke za ishranu dijabetičara. U ovo doba godine posebno bi je trebalo obogatiti namirnicama bogatim dijatetskim vlaknima (pasulj, sočivo), zelenim povrćem (brokoli, kupus, kelj, spanać) i integralnim žitaricama, dok bi namirnice koje sadrže skrob ili masti trebalo svesti na minimum. Važno je i da pojedu 5 do 6 manjih obroka dnevno.
Leti se ljudi više kreću, a povećan fizički napor, naročito na vrućinama, dovodi do naglog pada nivoa šećera u krvi - hipoglikemije. Zato je, kako kaže dr Lalić, samokontrola šećera i sprečavanje hipoglikemija ravnomernom ishranom svakodnevna obaveza dijabetičara.


– Prilikom pojačanog fizičkog napora, naročito kod mladih, češće se povređuju noge, a u uslovima pojačanog znojenja mogu da se jave oštećenja kože ili prave rane. Kako jednom otvorene, čak i male rane na površini kože, kod dijabetičara mogu da imaju katastrofalne posledice, potrebno je da povećaju pažnju i spreče pojavu dijabetesnog stopala – upozorava profesor Lalić.
– Visoke temperature u spoljnoj sredini utiču i na efikasnost terapije, posebno preparata insulina. Zbog toga bi oboleli od šećerne bolesti koji primaju insulin, trebalo pažljivo da ga održavaju i koriste. Moraju da ga čuvaju na hladnom mestu i pre upotrebe zagreju do temperature tela – naglašava profesor Lalić.
Za dijabetičare, u vrelim letnjim danima, profesor Lalić preporučuje:
- Obavezno stalno nadoknađujte izgubljenu tečnost, ali pićima bez kofeina (voda, ledeni čaj i limunada bez šećera), a alkohol pijte ograničeno.
- Ukoliko osetite znakove pregrevanja, otiđite u hladovinu ili rashlađenu prostoriju, popijte vodu i što pre potražite stručnu pomoć.
- Uvek nosite vodu i užinu u slučaju hipoglikemije.
- Izbegavajte namirnice bogate mastima, hranu koja sadrži majonez, puter ili pavlaku, soseve i sireve.
- “Dozirajte” fizičku aktivnost i izbegavajte fizičke napore, kao i duže direktno izlaganje suncu u periodu od 11 – 17 časova.
– Ove preporuke ne bi trebalo da vas spreče da se uključite u redovan način života i da uživate u letnjim zadovoljstvima. Ali smisao ovih preporuka je da stvorite stepen kontrole koji će vam omogućiti da istovremeno postignete dobru regulaciju bolesti (bez iznenađenja) i aktivnosti u vreme vrelih letnjih dana.

Samo deca prepoznaju žeđ

sagovornik: dr Nebojša Jovanović, pedijatar i direktor Bolnice za pedijatriju “Dr Olga Dedijer” KBC “Zvezdara” u Beogradu

U populaciju osetljivu na vrućine svrstavaju se i deca, čiji organizmi su, kako stručnjaci naglašavaju, još uvek nezreli.
- Kada se dete rodi u organizmu ima oko 80 odsto vode, posle prve godine procenat opada na 65 dok ne dostigne 60 odsto koliko je ima u telu odraslog čoveka – objašnjava dr Nebojša Jovanović. – Voda je raspoređena kako u ćelijama tako i u međućelijskom prostoru i izuzetno je važna za normalno funkcionisanje organizma. Gubitkom tečnosti narušava se odnos vode u ćelijama i van njih, što ugrožava uobičajene fiziološke procese. Za vreme letnjih vrućina, dečjim organizmima, kao i kod odraslih, najveća opasnost preti od gubljenja tečnosti: disanjem, preko bubrega, znojenjem i stolicom. Zato je najvažnije da unos i gubitak tečnosti budu uravnoteženi. To je vrlo lako da se ostvari jer jedino deca uvek traže i piju onoliko vode koliko im je potrebno. Zato uvek, kada kažu da su žedni, znači da ih treba napojiti. Ukoliko ne popiju dovoljno tečnosti mogu da dožive sunčanicu i toplotni udar. Ukoliko dete ima dijareju i povraća, neophodno je da mu se nadoknadi gubitak šećera i elektrolita, a naročito natrijuma i kalijuma. Preporučujem roditeljima da deci tada daju ispitano sredstvo “Orosal 65”, mešavinu koja se prema uputstvu rastvori u određenoj količini prokuvane vode i potom ga deca piju prema uputstvu.
Doktor Jovanović naglašava da je, dnevno, novorođenčetu, prvih pet dana, dok se ne stabilizuje dojenje, potrebno 60 mililitara tečnosti po kilogramu telesne težine, odojčetu 100 mililitara na kilogram težine, pretškolskom detetu od 1 do 1,5 litara dnevno, a starijoj deci do 2 litra tečnosti na dan.
– Deca ne bi smela da budu izložena direktnim sunčevim zracima od 10 do 18 časova, a posebno bi trebalo da se vodi računa o njihovoj higijeni, jer je na vrućinama njihova koža osetljiva na bakterije, gljivice i alergije. Komotna odeća od prirodnih materijala za njih je idealna, a šeširići neizbežni. Ukoliko ih roditelji odvedu na more, bazene ili druga kupališta, posebno neka vode računa da deca ne ulaze naglo u vodu, kako bi se njihovi organi, a najviše srce, prilagodili na prelazak iz tople u hladnu sredinu. Zato je najvažnije da se prvo polako pokvase pa onda uđu u vodu – poručuje dr Jovanović.
Svi ovi saveti važe za zdravu decu, a ukoliko imaju neko trenutno ili hronično oboljenje neophodno je da se sa lekarom posavetuju o tome šta je njihovom detetu dozvoljeno a šta ne tokom letnjih vrućina.

Trudnice osetljive za dvoje
sagovornik: dr Biljana Kovačević, ginekolog-akušer i citolog

Previsoke temperature i dehidracija i te kako su opasni za trudnice i mogu da prouzrokuju nesvesticu, bolne grčeve (najčešće u nogama), premorenost manifestovanu žeđu, slabošću, nervozom, zamućenjem vida i zbunjenošću.
- Organizam trudnice, mnogo je osetljiviji na uticaje spoljašnje sredine, a naročito povišene temperature vazduha i pojačanog sunčevog zračenja – kaže dr Biljana Kovačević - Temperatura tela trudnica, malo je viša od normalne zbog bazalnog metabolizma koji je u drugoj polovini trudnoće povećan za 15 odsto, kao i zbog bebe koja se razvija. Zato je trudnicama vruće, bez obzira na vremenske prilike. U drugoj polovini trudnoće povećava se i volumen cirkulišuće krvi za 30 odsto, što je posledica dejstva hormona (aldosterona i estrogena) koji povećavaju zadržavanje tečnosti preko bubrega. S obzirom na to da je kod trudnica povećano stvaranje urina proizilazi da trudnica zadržava oko 3lposto viška vode i soli.
I pored svega rečenog, doktorka Kovačević poručuje da je za trudnice, u vreme vrućina, najvažnije da piju dovoljno tečnosti jer će tako da spreče pojavu zatvora, hemoroida i urinarnih infekcija kojima su sklonije zbog hormonskog statusa i pritiska gravidnog uterusa (materice sa detetom) na izvode mokraćnih puteva. Ukoliko ne nadoknade tečnost koju na vrućinama gube, organizam će se pregrejati i povisiće im se telesna temperatura što nepovoljno deluje i na plod i na majku. Trudna žena bi trebalo da popije 6 do 8 čaša vode na dan, plus na svaki sat još po jednu čašu ukoliko ima pojačanu fizičku aktivnost.

Tokom vrućina, doktorka Kovačević trudnicama preporučuje da piju običnu ili mineralnu negaziranu vodu, da izbegavaju napitke na bazi kofeina (kafa i kole). U ishranu bi trebalo da uvrste što više voća, povrća, posnih mesa i mlečnih proizvoda. Da izbegavaju slano, masno i ljuto, kao i suhomesnate proizvode i konzerviranu hranu. Važno je da oblače pamučnu odeću kako bi koža bolje disala i da im obuća bude, komotna, prozračna i otvorena. Dobro je i da se tuširaju mlakom vodom jer tako stimulišu organizam da se rashladi.

- Boravak na suncu do 10 i posle 17 časova prijaće trudnici i povećaće joj količinu vitamina D u organizmu, koji je bitan za iskoristivost kalcijuma koji se ugrađuje u bebin skelet. Ali koža trudnice je mnogo osetljivija i sklonija opekotinama. Zato, neka koriste zaštitne preparate sa visokim faktorom UV zaštite. Takođe, zbog povećane količine estrogena, koža trudnica neravnomerno tamni pa nastaju fleke.
Stariji hronično žedni
sagovornik: prof. dr Mladen Davidović, gerontolog i direktor Klinike za gerontologiju KBC “Zvezdara” u Beogradu

Osnovne posledice starenja su usporavanje i opadanje svih vitalnih funkcija, još u mlađim i srednjim godinama, ali su konsekvence vidljive tek u starosti. Ona je praćena gubitkom mišićne mase i ukupne količine vode (već od pedesete godine), sa proporcionalnim povećanjem masnog tkiva. Međusobna reakcija hormonskih i nervnih sistema, takođe su umanjeni. Starost, kako objašnjavaju gerijatri, prati i činjenica da je u tom dobu više obolelih od kardiovaskularnih i drugih hroničnih bolesti. To je razlog više za debalans tečnosti. Takođe, stari su i manje pokretljivi ili nepokretni, pa i nisu u mogućnosi da piju dovoljno tečnosti. A upravo manjak tečnosti izvor je svih opasnosti koje, tokom letnjih vrućina, prete starijim, čak i vitalnim osobama.
– Većina mojih pacijenata u bolnicu dolazi dehidrirana, prvenstveno zbog izgubljenog osećaja žedji – kaže prof. Mladen Davidović. – Osnovno pravilo je da im se ponudi tečnost i kada je ne traže, posebno leti! Smanjenje mišićne mase i usporavanje metabolizma, poremećaji vazodilatacije (širenje krvnog suda) i vazokonstrikcije (sužavanje krvnog suda), smanjen volumen krvi u odnosu na telesnu masu i umanjen “odgovor” srca, rezultiraju neadekvatnom reakcijom na “termalni” stres i odgovorni su za oslabljenu termoregulaciju u starosti. Starenje smanjuje sposobnost tela da se hladi isparavanjem, jer je manje znojnih žlezda, a većina krvnih sudova je sužena. Takođe, gusta koncentrovana krv, preduslov je za mnogobrojne teškoće starijih, čiji je uzrok upravo u dehidrataciji.
Jedan od razloga zašto ova populacija često izbegava da pije tečnost, je strah da bi višak opteretio srce, posebno ako stariji boluju od “vodene bolesti”. Većina starih pati i od skrivene ili manifestne infekcije mokraćnih kanala, pa je i to razlog zašto bi trebalo da piju više tečnosti koja ispira kanale i smanjuje rizik od njihove infekcije. Kada piju mineralne vode preporučuje se da izbegavaju gazirane i one sa dosta kuhijske soli (natrijum hlorid), a trebalo bi da piju one sa dosta kalijuma i magnezijuma (osim kod bolesnih od bubrega).

– Povišena telesna temperatura (hipertermija), često je odgovor tela na vrućine, pa je toplotni udar značajan uzrok pogoršanja hroničnih bolesti u starih. Starost je najvažniji faktor rizika za toplotni udar. Oko 80 odsto smrti od toplotnog udara odnosi se na starije od 65 godina, a leti je 12 do 13 puta češći nego kod mladih – ističe profesor Davidović. – Kada do rizika od toplotnog udara dođe, starima bi trebalo pomoći da pređu u klimtizovanu sredinu. Važno je i da otvaraju prozore noću, a zatvaraju danju, kako bi obezbedili svež, prijatan vazduh u prostorijama.

Profesor Davidović ukazuje i na opadanje efikasnosti čula mirisa i ukusa kod starih, kao i loše socijalne prilike, što leti, kada je hrana posebno kvarljiva, dovode i do ishrane pokvarenim namirnicama. To prouzrokuje trovanja i dijareje, što kod starih ima specifično negativne posledice.
Lekovi, takođe, predstavljaju poseban rizik za ovu populaciju. Dve grupe su posebno važne: lekovi za izbacivanje tečnosti (diuretici) i lekovi koji smanjuju znojenje. Zato je na vrućinama neophodno da im lekar prilagodi dozu. Smanjenje vlažnosti prouzrokuju i lekovi za Parkinsonovu bolest i protiv alergija, pa je i njih neophodno pravilno dozirati.


Saveti za starije

- Nemojte čekati autobus na vrućinama, neka vas voze prijatelji, rodbina ili taksi.
- Koristite ventilatore.
- Idite izvan kuće samo rano ujutro ili kasno uveče, a ako baš morate da izlazite budite što duže u hladu, koristite kapu, šešir ili suncobran.
- Oblačite komotnu i laganu odeću, svetlih boja.
- Pijte puno tečnosti i jedite voće, a ukoliko vam je lekar preporučio manje tečnosti, pitajte ga šta da radite tokom velikih vrućina.
- Izbjegavajte kafu i alkohol.
- Jedite malo, lagano i često.
- Tuširajte se mlakom vodom više puta na dan.
- Dogovorite se sa rođacima, prijateljima ili komšijama da vas češće zovu i vide kako ste.

Izvor: Bilje i zdravlje
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol
Poruke 17257
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.1
mob
Nokia the best
Kad udari vrućina...



...imamo samo jednu želju: da se rashladimo! Predlažemo efikasne metode za koje ne treba mnogo para i podsećamo vas da nikad, ali baš nikad ne zaboravite isceliteljsku moć vazda dostupne vode!

Ovog leta sve nas muči ista boljka: toplotna malaksalost!
Sunce prži, a naš odbrambeni sistem ne reaguje. Ne pomaže ni to što svi u sebi nosimo ugrađeni „klima-uređaj" koji najčešće radi bez greške. Silna tečnost koja isparava sa kože (poznatija kao dobri stari znoj) rashlađuje telo, ne nanoseći pri tom nikakvu štetu opasno načetom ozonskom omotaču. Nevolja je u tome što, ako provodite previše vremena na suncu a premalo u ispijanju tečnosti, postajete nemoćna žrtva vrućine.
Budući da je najčešći uzrok dehidratacija, prvi simptom toplotne malaksalosti je nepodnošljiva žeđ. Postoje i drugi: gubitak apetita, nemir, bledilo, glavobolja, hladan znoj, bockanje u nogama, problemi sa pritiskom, ošamućenost, vrtoglavica, mučnina ili čak povraćanje. Ni to nije sve. Proverite da li vam lupa srce i uspevate li da se koncentrišete posle dužeg boravka napolju, na velikoj vrućini. Prvo što treba preduzeti kad se pojavi bilo koji od navedenih simptoma jeste predah u dubokoj hladovini ili, još bolje, klimatizovanoj prostoriji.
Kada treba pozvati lekara. - Ako osoba ne može da hoda, ustane, razgovetno odgovara na pitanja ili je bez svesti, stručnjaci savetuju da se što pre pozove Hitna pomoć. To su simptomi toplotnog udara, potencijalno fatalnog stanja u kojem su bubrezi u kolapsu, a organizam u šoku. Dok čekate ambulantna kola, pokušajte da rashladite osobu što brže možete, svakim sredstvom koje imate pri ruci. Poprskajte je hladnom vodom, uvijte u vlažne peškire, prenesite u klimatizovanu prostoriju ili potopite u hladnu plitku vodu.
Pre nego što dođe do dramatičnog ishoda, primenite neku od taktika koje pomažu organizmu da pobedi - toplotu.
Nalijte se do vrha. - „Ključ je u unošenju tečnosti", kaže Piter Rejven, profesor fiziologije na Univerzitetu u Teksasu i bivši predsednik Američkog koledža za sportsku medicinu. To znači da se morate „do vrha napuniti vodom" pre nego što izađete napolje - pogotovo ako vas tu čeka pojačani napor. Većina stručnjaka preporučuje bar jednu veliku čašu, ali bolje je popiti dve ili tri (dovoljno da vam se pripiški). „Pri ruci uvek treba imati bocu s vodom tako da svakog časa možete da gucnete", kaže dr Rejven. Upozorenje: ako uzimate tablete za izbacivanje vode (diuretike), posavetujte se sa lekarom pre nego što povećate unos tečnosti.
Ne skidajte majicu. - Gologrudi ste izloženiji sunčanom zračenju, pa još brže postajete žrtva toplotne iscrpljenosti. „Kad počnete da se znojite, majica preuzima ulogu rashladnog uređaja čim pirne neki vetrić" kaže dr Leni Nalder.
Jedite što više voća i povrća. - „Sadrže visok procenat vode i dobro izbalansiranih soli", kaže lekar Hitne pomoći iz Čikaga Ričard Keler. Još jedna prednost: obnavljaju zalihe vitamina i minerala izgubljenih znojenjem.
Uhvatite se za bananu! - Natrijum, kalijum i hloridi presudni su za kontrolu telesne temperature, a baš njih gubimo kad se preznojavamo. Pojedite bananu da nadoknadite važne minerale.
Što je izgubljeno mora da se vrati. - Pre nego što izađete iz kuće, stanite na vagu - i ponovo se izmerite kad se vratite. „Sva ta izgubljena težina je izgubljena voda, što znači da tačno toliko treba nadoknaditi", kaže dr Rejven. Da vam pomognemo: pola kilograma = 2 čaše vode.
Trk na česmu! - Ako se kuvate, pustite da vam hladna voda teče jedan minut preko članaka na rukama. Tu su dve najveće vene, pa je to i najbrži način da "rashladite" krv i snizite temperaturu tela za čak tri stepena!
O'ladi me! - Evo još 5 „rashladnih" ideja! 1. Ne trošite pare na vodene parkove. Napunite dečiji gumeni bazen i hladno se bućnite u vodu. 2. Uđite u kafić ili salon za ulepšavanje sa najboljim klima-uređajem i predajte se višestrukom uživanju. 3. Otvorite sve prozore u kući da uhvatite svaki letnji povetarac. Bonus: smanjićete papreni trošak „klime" koja radi po ceo dan. 4. Igrajte se s decom na kiši: ne biste verovali koliko letnji pljusak može da bude zabavan! 5. Držite u frižideru bocu vode sa štrcaljkom i isprskajte se čim vrućina postane neizdržljiva.

Izvor: Viva
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

S=T=O=P=======✈ =C=H=E=M=T=R=­A=I=L=S ===========✈

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 17945
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.1
 Odlični saveti  Smile

 Ovi su posebni
Citat
Napunite dečiji gumeni bazen i hladno se bućnite u vodu. 2. Uđite u kafić ili salon za ulepšavanje sa najboljim klima-uređajem i predajte se višestrukom uživanju.
Ludilo  Smile
IP sačuvana
social share
The Arrivals

Радио Снага Народа
Инфоратници Против Новог Светског Поретка
Гнев Србије
Окупациона Хроника
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 15:11:14
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.085 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.