Roditelji žele da im deca nauče jezik suseda

Subotica - U subotičke osnovne škole ove godine će biti upisano 1.417 dece, od čega će na srpskom jeziku nastavu slušati 986 mališana, na mađarskom 399, a na hrvatskom jeziku 32 prvaka. - I ove godine nastavljena je tendencija smanjivanja broja dece koja se upisuju u školu, pa je tako manje prvaka nego prošle godine, a znatno manje od broja koji ove godine završava osmi razred - kaže Edita Molnar Pinter, članica Opštinskog veća zadužena za obrazovanje.

Nemačko zabavište dobija još jedno odeljenje
Pokretanje nemačkog zabavišta, koje je početkom upravo završene školske godine inicirao Nemački narodni savez, a pomogla Ambasada Nemačke u Beogradu, pokazalo se kao dobar potez, jer pored dva već formirana, očito je da će od naredne biti i treće odeljenje. Interesovanje je i u ovom slučaju veliko, budući da mnogi roditelji žele da iskoriste mogućnost da njihova deca savladaju bar osnove ovog stranog jezika, a što će ima svakako biti od pomoći u kasnijem učenju. Deca u tom vrtiću uče kroz pesmu i igru i ovogodišnje iskustvo je pokazalo da su postignuti dobri rezultati. Prilikom nedavne posete ovoj ustanovi ambasador Nemačke Volfram Mas obećao je dalju podršku ovom vrtiću, ocenivši da je Subotica "dobar grad za nemačku nacionalnu manjinu".
Broj upisanih u razrede sa nastavom na mađarskom je u stagnaciji u odnosu na prošlu godinu, dok će u budućim hrvatskim odeljenjima sedeti dva prvaka manje nego prethodne godine. Problem s nastavom na hrvatskom jeziku je manji broj dece u pojedinim školama od zakonom predviđenog da bi se formiralo posebno odeljenje, za šta je potrebno najmanje petnaestoro dece, pa se rešenje traži u kombinovanim odeljenjima sa starijim razredima.

- U Subotici takođe postoji mogućnost da deca u predškolskom dobu pohađaju vrtić na svom maternjem jeziku, te je već mnogo njih prijavljeno za grupe na mađarskom i hrvatskom - kaže Dujo Runje, zamenik direktora Predškolske ustanove Naša radost. Tu je posebno zanimljiv trend upisa dece u bilingvalna odeljenja, koji se već nekoliko godina uočava prilikom prijema nove dece u vrtiće. Roditelji su, naime, svake godine sve više zainteresovani da im deca pored maternjeg još u vrtiću počnu da uče drugi jezik, odnosno ono što se nekada zvalo jezik sredine.
- To je upravo najbolji uzrast kada dete lako može da savlada strani jezik - kaže Dujo Runje. - U našim vrtićima se radi sa dva vaspitača, jedan je za mađarski a drugi za srpski jezik, i ovaj metod daje dobre rezultate. Kako je reč o specifičnoj vrsti pedagoškog rada, uz mnogo interakcije, deca praktično uče jedna od drugih, razmenjujući između sebe igračke, igrajući se zajedno. I to daje izvanredne rezultate.

Odeljenja u vrtićima formiraju se sa jednom trećinom dece iz dvojezičnih porodica, koja su praktično već savladala oba jezika, jedna trećina je obično iz porodica u kojima je srpski ili hrvatski maternji, a jedna trećina su deca iz mađarskih porodica. U svakodnevnoj komunikaciji oni uče jedni od drugih, dok su deca iz mešovitih porodica neka vrsta modela i "medijatora".

Interesovanje roditelja da njihova deca nauče drugi, odnosno jezik koji se govori u njihovoj okolini, postoji i u osnovnim školama. Taj predmet, nekada nazvan "jezik društvene sredine", odavno je, nažalost, ukinut u vojvođanskim školama, što je, kako se ispostavilo, dalo porazne rezultate. Danas mnogo veći procenat dece izlazi iz osnovnih i srednjih škola a da ne zna ni minimum reči jezika kojim govore njihovi susedi. Na odluku o ukidanju predmeta jezik društvene sredine upućeno je mnogo kritika, ali do danas ova prosvetna greška nije ispravljena. Subotica je doduše na nivou opštine pokušala da takvu mogućnost zadrži u svojim školama, ali samo kao fakultativan predmet, što je tek donekle ublažilo problem.

- Inicijative za ponovno uvođenje ovog predmeta već su pokretane, ali se nije otišlo dalje od pokrajinskog Izvršnog veća - kaže Edita Molnar Pinter. Mađarsko nacionalno veće pokrenulo je inicijativu da se napravi novi plan i program, a aktiv nastavnika srpskog jezika u Subotici dao je svoje predloge o tome kako bi izgledao novi program učenja jezika sredine. Naš cilj je da deca kada dođu do srednje škole znaju ne samo da kažu "dobar dan", već i da komuniciraju na drugom jeziku. A poznavanje jezika zemlje u kojoj živimo samo se po sebi podrazumeva - kaže Edita Molnar. Nadležni u Pokrajini pokazali su puno razumevanje za tu ideju, te su i sami započeli rad na tom pitanju i čak je formirana komisija koja se bavi njime. Nažalost, takve inicijative, čini se, još uvek nisu naišle na razumevanje u Beogradu.

Izvor: Danas