Latin: HDZ i srpski tajkun Mitrović su u sprezi
Denis Latin, novinar i urednik popularne 'Latinice', u intervjuu za bosansko-hercegovački Biznis.ba govori o sprezi HDZ-a i srpskog tajkuna, vlasnika televizije Pink Željka Mitrovića u pokušaju preuzimanja lokalnih medija u Hrvatskoj te o mogućoj velikoj operaciji pranja novca na liniji Hrvatska - Srbija - Hrvatska


U nastavku prenosimo Latinov intervju iz bosanskohercegovačkog Biznisa.

Peticija grupe hrvatskih novinara u vezi s preuzimanjem lokalnih medija u Hrvatskoj koju ste i vi potpisali, čini se da nema očekivani odjek. Primijetio sam da nema čak ni 'solidarizacije' novinara, a vijest o toj peticiji objavljena je u nekoliko redaka na margini?

Sanader kontrolira medije. Činjenica da je ova naša peticija prešućena govori samo o tome da je pogodila u nešto što je za vlast osjetljivo i problematično. Tajac koji vlada oko ulaska Pinka u Hrvatsku samo dokazuje da je to stvar oko koje HDZ ima posebne interese. Da je drukčije, o peticiji bi se govorilo u svim važnijim medijima, a ne samo na alternativnim internetskim portalima.

Tko sve stoji iza medijskog utišavanja ove, čini mi se, jako značajne teme za Hrvatsku? Gledano sa strane - Sanader uspješno kontrolira medije jer je ova tema možda i pogubna za HDZ?

Sanader je već davno potpuno ovladao hrvatskim medijima. Izvana sve to izgleda šareno i dinamično, a u dubini sve je savršeno kontrolirano. Tajac oko naše peticije to odlično pokazuje.

Imate li povratne informacije od vlasti ili EU nakon što je peticija upućena?

Premijer je peticiju primio na znanje i naredio svojim suradnicima da to ispitaju. Vidjet ćemo koliko je i u tome iskren.

Kako vidite ulazak Pinka u Hrvatsku – je li to problem samo zbog profila te televizije, zbog modela preuzimanja lokalnih stanica ili je pak u pitanju i kulturološki šok jer, na koncu, HDZ i Sanader su ti koji dovode 'narodnjake' i turbo folk u domove Hrvata?

Problem je slojevit. Kupnja lokalnih televizija u Hrvatskoj je nezakonit posao. Lokalne televizije su svoje koncesije dobile na natječajima. Svoju funkciju ne mogu prodati nekom drugom. Do koncesija se dolazi samo na natječajima, a nikako kupnjom.

To je duboko nezakonito zašto su koncesije neprenosive na nekog drugog. Drugo, Pink nema atribute televizije koja bi bila poželjna u Hrvatskoj. Hrvatske komercijalne televizije dale su izniman doprinos reformama hrvatskog društva.

Pink u Srbiji i Bosni i Hercegovini nije dao nikakav doprinos reformiranju društva i europeizaciji tih zemalja. Dapače, izbjegavanjem društvenih problema i prodajom navodno 'uravnoteženog' programa vijesti samo je doprinio stabilizaciji postojećeg nepodnošljivog stanja.

U to smislu, Pink sa svojim šarenim lažima i proizvodnjom iluzije o društvima bez problema, nema nikakve reference za ulazak na hrvatsko TV tržište osim preuzimanja kontrole nad lokalnim televizijama koje godinu dana prije lokalnih izbora za HDZ postaju pitanje života ili smrti.

Naime, HDZ u većini lokalnih sredina stoji jako loše. Pink bi mu bio slamka spasa. Malo kontroliranog informativnog programa i puno šarenih laži, smatraju oni, bila bi savršena kombinacija. Uostalom, vi u BiH imate Pink, pa znate kako to funkcionira.

Daleko najzanimljiviju konstataciju izrekli ste kada ste za JutarnjiTV spomenuli da se možda iza svega krije pranje novca - model po kojem 'prljavi' novac odlazi iz Hrvatske u Srbiju i onda se vraća 'opran' s Mitrovićem i preuzimanjem TV stanica - onda se radi o fiktivnom preuzimanju...

Saborski zastupnik Dragutin Lesar iznio je u jednoj od zadnjih 'Latinica' sumnju da se u ovom slučaju radi o pranju novca Hrvatska - Srbija - Hrvatska. Dakle, radi se o fiktivnom preuzimanju lokalnih televizija. S obzirom na to da Hrvatska, prema posljednjim nalazima EU, ne ispunjava četrdeset uvjeta EU-a vezanih uz pranje novca, prostor za to, evidentno postoji. Vidjet ćemo hoće li cijeli plan biti ostvaren.


tportal.hr/Biznis.ba

A ne nije!!!Sigurno je pobjedio glasovima Hrvata,i to osobito onih koji slušaju Thompsona..
Budi zahvalan na brojnoj dijaspori u Hrvatskoj..
Baš me zanima kad bi  se vratio stari način davanja glasova od strane žirija...
Čisto sumnjam da bi dobili iz Hrvatske 12 bodova...

S obziorm kakvo djubre Hrvatska vec godinama salje na ESC, mislim da bi dobili 24, a ne 12..

Pa ko je vidio na Eurosong slati prave istinske pjevače..
Treba slati šund poput Severine,penziće kao što je to bilo ove godine illi najbolje kao što rade pojedine zemlje koje šalju pobjednike emisija tipa "Music idol"..


p.s 'bemti pa ovo mi je jubilarni 1000 post na ovom forumu....

Ulazak Pinka ne moze da se spreci.
Hrvatska je poslednja zemlja na tlu evrope koja tumara u medijskom mraku pa ce biti tesko ubediti ikog da Pink sprecavaju iz "kulturoloskih" razloga. Pre Zeljka i ostali srpski ulagaci  su pokusali kupovinu preduzeca i objekata u hrvatskoj. Protiv Karica su pisane peticije da mu ne bi dozvolili da kupi propali hotel na jadranu iako je bio jedini koji se pojavio na tenderu. Protiv Miskovica takodje..
Zvanicno, u Hrvatskoj ne postoji niti jedno preduzece sa srpskim kapitalom dok je situacija u Srbiji liberalna. Meni licno se to ne svidja, ali postoje obaveze pred Evropom i ugovorima o  slobodnoj trgovini i prometu. Do sada Hrvatska se provlacila ali nedavno pred ulazak Mitrovica u hrvatsku, srpski zvanicnici su najavili tuzbu  Briselu protiv Hrvatske koja onemogucava slobodu trgovine regiona iako je potpisala ugovor i obavezala se na to.

Zato kazem, da celavko sa htv-a drma kavez pricama o cutanju njihove Vlade na ulazak Pinka jer je u pitanju "mutna rabota". U stvari, Hrvatska je pred pretnjom opsirne, argumentovane  tuzbe. Pre bi Severina dokazala nevinost nego Hrvatska da ne  minira Ugovor slobodne trgovine  

Čist i bezočna laž u maniri najbolje udbaške škole!!!!

Cmelka,  cestitamo ti odlazak u penziju
A ti navedi koja to srpska preduzeca posluju u hrvatskoj. To je bio zvanicni podatak ali ako ti imas nesto bolje.. objavi ovde imena tih firmi pa cemo proveriti.

Ja bih da Pink tamo ode... i sto se mene tice moze komotno i da se ne vraca ovde

Hvala!!!

New Tehnology. gazda neki Veselin Jevrosimović..

A evo nesto i iz hrvatske stampe


Biznis i finansije | Temat | Hrvatska
Bez srpskog kapitala u Hrvatskoj

Piše: Davor Konjikušić, Zagreb
 Pretplatite se na B&F  Verzija za štampu

Investicijski fondovi


Prvi fondovi u Hrvatskoj pokrenuti su 1999. godine i u to vreme veliki broj građana uopšte nije znao o čemu se radi. Na početku su fondovi investirali u Hrvatsku. Ipak prvi pravi fondovi, zbog veoma dobrih prinosa počinju da se razvijaju 2002. godine, da bi danas postigli veoma veliki uspeh, uz pomoć Vlade i medija.


Prvo su došle velike javne inicijalne ponude farmaceutske industrije Pliva, kompanije INA i na kraju T-Com-a. Veliki broj građana bio je izložen masovnoj medijskoj reklami i objašnjavanju šta su zapravo deonice. Podsetimo deonice nekadašnjeg Hrvatskog telekoma, danas T-Coma kupilo je oko 356.000 hrvatskih građana. Nakon pozitivnog iskustva s privatizacijama i lake zarade, ljudi u poslednje vreme veliki broj sredstava ulažu u investicijske fondove.


Investicijski fondovi prisutni na hrvatskom tržištu veoma su brzo odlučili da ulažu i izvan Hrvatske, iako do početka ove godine Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga (HANFA) nije dopuštala veće investicije od deset posto izvan na tržište bivše Jugoslavije. Srećom takva zabrana je ukinuta.


„Makedonija je bila veoma interesantna za ulaganja. Neki fondovi većinu sredstava investiraju izvan Hrvatske, drugi većinu u Hrvatskoj, a jedan deo samo na tržištu bivše Jugoslavije, uključujući i Srbiju. Fondovi imaju problem što si u Srbiji ne mogu rešiti skrbnički račun kod jedne banke, jer ne može direktno brokeru da uplate novac na račun i trguju automatski“, kaže Iztok Tokar iz tvrtke „Hrportfolio“.


Vremenom se imovina fondova na ovim tržišima u razvoju povećavala, što donekle znači da su slovenačke, inostrane i hrvatske brokerske kuće pomogle razvoj tržišta na prostorima bivše Jugoslavije.


„Fondovi koji ulažu izvan Hrvatske su „Fima Maksimum“, njima je interesantna samo bivša Jugoslavija, ZBA aktiv i HPB Dinamik. Ova tri fonda najviše ulažu i u Srbiju. Fondovi ulažu u deonice uglavnom likvidnih firma, a ponajviše u finansijski i građevinski sektor, možda neku farmaciju. Sigurno ne ulažu u drvnu industriju. Sve to je dobro za sprske fondove koji moraju da se trgnu i počnu da rade. Fondovi će odmah na početku rasti, a ljudi će tek na kraju nakon dve godine da ulože novce, međutim bolje je odmah uložiti”, dodaje Tokar.


Hrvatski fondovi počeli su najviše dolaziti u Srbiju prošle godine, a među poslednjima odlučili su investirati penzioni fondovi.


Kafićima u osvajanje


„Srpski tajkun Miroslav Mišković krenuo je u osvajanje hrvatskog tržišta otvaranjem lanca kafeterija“, objavio je početkom oktobra zagrebački “Poslovni dnevnik”. Miškovićeva “Delta”, prema tvrdnjama “Poslovnog dnevnika”, u izgradnju kafeterija u Hrvatskoj uložiće oko četiri miliona evra, a posao bi trebalo da bude realizovan u sledeće četiri godine. Ulazak “Delte” u Hrvatsku preko lanca kafe-barova pokazuje da Mišković nema strpljenja da čeka spajanje s “Agrokorom”, tvrdi “Poslovni dnevnik” i podseća da je zbog dobrih odnosa predsednika uprave “Agrokora” Ivice Todorića i Miškovića, hrvatski koncern u Beogradu otvorio hipermarket pod imenom “Idea”.


Žene dolaze

Hrvatski mediji najavili su za početak novembra dolazak pedesetak poduzetnica iz Srbije na Poslovni susret hrvatskih i srpskih poduzetnica. Žensko poslovno povezivanje inicirala je s hrvatske strane Udruga hrvatskih poslovnih žena Krug, uz potporu Sektora za međunarodne odnose HGK i Županijske komore Split, dok je predvodnik brojne delegacije srbijanskih poduzetnica Centar za žensko poduzetništvo Regionalne privredne komore Niš. Osim razmjene iskustava u području ženskog poduzetništva u Srbiji i Hrvatskoj, očekuje se i sklapanje poslova između poduzetnica.


Poslovne žene iz Srbije naznačile su kojim se djelatnostima bave, odnosno u kojem području traže moguće partnerice, bilo za širenje svojih poslova u Hrvatsku ili za uvoz proizvoda i usluga hrvatskih poduzetnica, odnosno za zajednički nastup i kooperaciju. U Hrvatsku bi poduzetnice iz Srbije, primjerice, željele izvoziti PVC čizme za poljoprivrednike, zamrznuto voće i povrće, kakao i krem proizvode, suvenire, bisere i informatička rješenja. Veliki broj poduzetnica bavi se trgovinom i traži potencijalne partnerice čije bi proizvode plasirale na tamošnjem tržištu.


U Hrvatsku za sada još nije ušao srpski kapital i nema niti jedne investicije. S druge strane, prema neslužbenim podacima, minimum 600 hrvatskih i slovenačkih tvrtki posluje na srpskom tržištu


Pravi razlog i nedostatak ulaska srpskog kapitala u Hrvatskoj je, ukoliko izuzmemo politiku, činjenica da su vlasnici hrvatskih tvrtki u ulasku na srpsko tržište bili ambiciozniji, uporniji i puno bolji stratezi


Ekonomisti i privrednici iz jedne i druge države veoma često vole da govore o neophodnosti ekonomskog povezivanja, kapitalu koji nema naciju, mogućnostima obostrane koristi, ali političari uglavnom i dalje vode glavnu reč, baveći se zapravo političkom ekonomijom.

Kada se podrobnije pogleda situacija na terenu rezultat bez sumnje ide u korist Hrvatske, i kada je u pitanju trgovinska razmena i investicije. U Hrvatsku za sada, naime, još uvek nije ušao srpski kapital i nema niti jedne investicije. S druge strane, prema neslužbenim podacima, minimum 600 hrvatskih i slovenačkih tvrti posluje na srpskom tržištu. Kako za sada stvari stoje ovaj debalans se neće uskoro promeniti, iako srpski izvoz u Hrvatsku iz godine u godinu raste i suficit u trgovinskoj razmeni se smanjuje.


Poslednji i za sada najevidentniji ulazak stranog kapitala u Hrvatsku, a koji ima nekakve veze sa Srbijom, bio je onaj britanskog Salforda. Iako je njihova ponuda nedavno na tenderu za kupovinu Karlovačke mlekare (KiM) bila najpovoljnija, bez objašnjenja nije prihvaćena. I konkurs je opet po četvrti put poništen. Istovremeno, hrvatski mediji danima su nagađali da li iza kapitala ove firme stoji vlasnički kapital pojedinih srpskih tajkuna poput Milana Beka.


Nedostatak strategije ili neprijateljska politika


Pored Salforda u nekoliko navrata govorilo se o srpskim investicijama, ali sve je ostalo na govorkanju i čaršijskim pričama. Željko Mitrović se svojevremeno spominjao u kontekstu kupovine diskografske kuće „Croatia Records“, Braća Karić u ulasku u građevinske poslove, a srpska komapnija „Delta“ se dovodila u vezu s pojedinim mesarama i robnom markom „Zara“. No, te ponude nikada nisu transparentno i otvoreno prezentovane hrvatskoj javnosti, pa je ozbiljnost investitora jako teško proveriti.


“Puno se govorilo o tome da “Delta holding” želi investirati u Hrvatskoj, iako meni nije jasno što bi oni konkretno hteli i koje su strateške korake po tom pitanju poduzeli. I vlasnik “Swissliona”, Rodoljub Drašković me svojedobno u Beogradu pitao šta bi se dogodilo da on kupi “Kraš”. Odgovorila sam mu da je to nemoguće, jer je ta kompanija pod “opsadom” malih deoničara i nema šanse da ju kupi nitko niti iz Srbije, niti iz Hrvatske”, kaže u razgovoru za BiF Danijela Jozić, novinarka poslovnog nedeljnika “Business.hr”.


Naša sagovornica smatra da je pravi razlog i nedostatak ulaska srpskog kapitala u Hrvatskoj, ukoliko izuzmemo politiku, činjenica da su vlasnici hrvatskih tvrtki u ulasku na srpsko tržište bili ambiciozniji, uporniji i puno bolji stratezi. “Hrvatske firme koje su investirale na srpsko tržište su jake kompanije koje su to mogle i za to imale dovoljno potencijala poput “Agrokora”, “Nexe grupe” i Dukata”, dodaje Jozić.


Protiv „Salforda“ je, baš zbog priče o tome kako iza te kompanije stoji “prljavi Miloševićev novac” pokrenuta hajka, a iako demantovana, priča do kraja nije doživela razrešenje. Jedan od prvih investitora u Srbiji i učesnik u akviziciji „Somboleda“, Željko Perić, nekadašnji predsednik Uprave „Lure“, a današnjeg „Dukata“, kaže da je takvu investiciju bilo potrebno pažljivije planirati.


“Ako se samo fokusirate na kvalitet i visinu svoje ponude, nemate garanciju da ćete uspeti. Potrebno je puno lobiranja na različitim meestima, kako bi vaša percepcija kod zainteresovanih strana odgovarala kvalitetu vaše ponude. Potrebno je ne samo imati, već besprekorno i ispravnim redosledom, prezentovati argumentovane priče za svaku grupu zaineresovanih - zaposlene, menadžment, sindikat, lokalnu zajednicu i na kraju centralnu vlast”, objašnjava svoje lobiranje Perić.


Strah od birača


Ekonomske odnose između Srbije i Hrvatske u poslednje vreme posebno su opteretile dve stvari: gubitak posla izrade uniformi za Univerzijadu u Beogradu, koje je mimo konkursa trebao da radi varaždinski “Varteks” i izjava kandidata za premijera najjače opozicione stranke Socijaldemokratske partije Ljube Jurčića. Nakon Jurčićeve izjave kako vukovarski kombinat „Vupik“ ne bi prodao srpskim investitorima, usledile su žestoke reakcije ponajviše u Beogradu.