Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 17:34:05
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Helsinki  (Pročitano 3050 puta)
20. Apr 2008, 11:25:24
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.25
mob
Apple iPhone 6s
Helsinki

Glavni grad Finske, Helsinki, pored tog zvaničnog imena ima još dva kojima se koriste njegovi stanovnici kada pričaju o svom gradu - "Kći Baltika" i "Beo grad severa". Na mestu današnjeg Helsinkija i u njegovoj okolini postoje tragovi naseobina još od pre 8.000 godina. Međutim, ovaj grad se prvi put pominje u pisanim dokumentima tek 1351. godine, kada je osnovano selo i parohija pod tim imenom. Status grada Helsinki je dobio 1550. godine ukazom Gustava Vase, kralja Švedske i Finske. Kralj Gustav Vasa i ruski car Aleksandar Prvi, čiji spomenik dominira centralnim gradskim trgom, veoma su poštovani u Finskoj iako su bili okupatori. Ruski car je Finsku 1812. godine proglasio Velikim vojvodstvom, a pomogao je i u obnovi finske prestonice, koja je nekoliko puta paljena do temelja i pustošena kugom.

Od sticanja nezavisnosti 1917. godine Helsinki je najsevernija prestonica Evrope i sveta. Ipak, nije i najhladnija - prosečne temperature zimi se kreću oko 12 stepeni ispod nule, mada živa u termometru zna da se spusti i do -35 stepeni Celzijusa. Iako u njemu živi oko milion stanovnika, grad je veoma prostran - zauzima preko 590 kvadratnih kilometara. Od toga je samo 185 km kopno, dok vodena površina zauzima 405 kvadratnih kilometara (jezera, reke, kanali). Gradska obala duga je 96 km, a sama opština Helsinki ima i 315 ostrva.

Imperijalni trg Helsinkija, na kome se nalazi spomenik ruskom caru, natkriljuje Katedrala svetog Nikole, u kojoj se pored crkvenih obreda često organizuju i koncerti duhovne muzike. Na ovom trgu nalaze se još dve monumentalne zgrade. To su Univerzitetska biblioteka, a nasuprot njoj stoji Državni savet (sedište vlade). Ovaj pravougaoni skver "zatvaraju" dom gradske vlade i najstarija zgrada u Helsinkiju, podignuta 1757. godine. Ceo ovaj kvart izgrađen je u 19. veku prema projektima Karla Ludviga Engela, koji je poreklom Nemac, jednog od trojice arhitekata koji su proslavili finsku arhitekturu. Drugi od njih bio je Eliel Sarinen, tvorac autentičnog finskog arhitektonskog stila početkom prošlog veka. Njegovo najznačajnije delo je granitna zgrada gradske železničke stanice. Treći od ovih velikana finske arhitekture, Alvar Alto, autor je čuvene Finlandije, koncertnog i kongresnog centra, zgrade u kojoj je 1975. godine održana prva konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji.

Glavno šetalište ovog grada zove se Aleksandrikatu, ili Aleksandrova ulica. Tu se nalaze prodavnice, restorani, banke i sedišta velikih kompanija. Posebna atrakcija Helsinkija je to što svi kvartovi duž glavnih ulica nose imena životinja: vidre, zeca, jelena, žirafe... Tako je od 1812. godine, kada su kvartovi bili poznatiji od uličnih adresa. Druga po značaju i atraktivnosti je Esplanada. Ova aleja je carstvo pešaka oivičeno senovitim drvećem, travnjacima i cvećem. U toku večeri tu se ljudi šetaju, odmaraju se na klupama ili posmatraju ulične zabavljače.

Helsinki je vrlo čist grad, veoma uređen i dobro organizovan. Ono manje lepo lice finske prestonice je lučki Market skver, koji pulsira svojim koloritom i ritmom življenja. Pre podne je tu pijaca s tezgama na kojima najviše ima ribe, jer tu pristaju mnogobrojni ribarski brodići. U toku popodneva tu ostaju prodavci suvenira, koji su najčešće napravljeni od drveta i vune. Sa smirajem dana, kada se i oni povuku s ovog skvera, nekoliko kafea postaju pravo mesto za posmatranje uličnih parada i uživanje u marširanju raznih vatrogasnih i policijskih orkestara. S Market skvera kreću svi brodići koji turiste vode u obilazak ovog grada.

Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.25
mob
Apple iPhone 6s
Zgrade u ovom gradu nisu previše visoke, najviše pet ili šest spratova, zato se, kada mu se približavate iz daljine, najpre ugledaju kupole Luteranske katedrale i Uspenske crkve. Ova pravoslavna crkva sagrađena je 1868. godine, a sam hram posvećen je Devici Mariji. Inače, to je i najveći pravoslavni hram severne Evrope; sagrađen je u vizantijskom stilu, po ugledu na kamenu crkvu u Kolomenskoj blizu Moskve. Inače, u Finskoj Pravoslavna crkva, pored Evangelističke luteranske crkve, ima status državne crkve. Ipak, samo deset odsto stanovnika Finske je pravoslavne veroispovesti. Finci su, pored mnogih svojih specifičnosti, opsednuti i dizajniranjem. Njihove zgrade često su projektovane van uobičajenih standarda. Tipičan primer je palata Finlandija, kao i zgrada Nacionalne opere. Specifičnost ovog grada je i to što su mnoge zgrade, zbog hladnih zima, prosto ukopane u granit. Tako se mnoštvo butika, robnih kuća, kao i čitave ulice i pasaži, te većina javnih garaža u centru našlo ukopano u "podzemlje" ovog grada.

Suomenlina je najimpresivnije graditeljsko delo, kao i najveća pomorska tvrđava na svetu, koja čuva prilaz gradu s mora. Gradili su je Šveđani radi odbrane od Rusa, a kasnije je postala omiljeno izletište stanovnika Helsinkija. Od monumentalnih zgrada tu se ističe zgrada Parlamenta, sagrađena od granitnih blokova, kao i ogroman kompleks Ministarstva za spoljne poslove, koje se nalazi na živopisnom ostrvu Katanajoka. Ovo je rezidencijalni deo grada, koji predstavlja reprezentativni uzorak građevinarstva severne Evrope u protekla dva veka. Helsinki je prepun obeležja u spomen na događaje i ličnosti iz finske istorije. Spomenik čuvenom finskom kompozitoru Janu Sibelijusu napravljen je, na primer, u obliku stilizovanih cevi orgulja, na kojima je ovaj muzičar briljantvo svirao. U Katedrali svetog Nikole nalaze se biste prosvetitelja i reformatora Martina Lutera i Mihaela Agrikole, koji je oformio finski književni jezik i napisao prvi bukvar. U najdužoj ulici u Helsinkiju nalazi se kip maršala Gustava Menerheima, koji je doneo nezavisnost zemlji i postao njen prvi predsednik.

Kretanje po ovom gradu je veoma jednostavno. Saobraćaj je dobro organizovan i izuzetno uređen s više autobuskih, brodskih i metro linija. Posebna pogodnost za turiste je tramvaj, čija linija 3T prolazi pored svih najvažnijih lokacija u gradu. Finci su kao narod veoma okrenuti prirodi i svaki slobodan trenutak provode u vikendicama u okolini grada. Tu uživaju u kupanju u ne baš toploj vodi i, naravno, u saunama, svom specifičnom izumu koji krepi i dušu i telo. Što se tiče suvenira koje možete kupiti, njih ima bezbroj. A pošto su Finci poznati kao svetski priznati dizajneri, sve što tu kupite, verovatno nigde više ne postoji.

Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik


Forza inter! Forza Zeljo

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 320
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
SonyEricsson k750i
ma helsinki cudoo
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu

I have more jewels then your jeweler

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 1819
Zastava Finland
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.1
mob
Samsung i9300
Citat
Od sticanja nezavisnosti 1917. godine Helsinki je najsevernija prestonica Evrope i sveta.
Rejkavik, glavni grad Islanda je najseverniji glavni grad Wink
IP sačuvana
social share


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 17:34:05
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.096 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.