IN < - Terorizam ili "terorizam"? - >LO
(1/7) > >> :: Odgovori!
Dakle u današnjoj situaciji kada je teško podići masu naroda na oružani ustanak, je li način borbe Baska i irskih katolika zapravo jedan tip "moderne revolucije"?
Kao prvo bi li uopće bio moguć? Naime svaki ustanak ne izbija toliko iz nekakve želje za slobodom i slobodnog razvoja vlastite nacije (osim kod pokretača) koliko iz nekih drugih interesa. Naime podrška ustanku se izaziva drugim metodama. Znači ponuditi narodu nešto od čega će imati koristi. A da bi ustanak imao kakve takve šanse za uspjeh mora biti masovan. Primjer za to je mađarska revolucija iz 1848. Kossuth i kompanija su ponudili seljacima ukidanje kmetstva i davanje vlasništva nad zemljom koju obrađuju i dok je taj program funkcionirao (tj. dok je trajala nada da će biti ostvaren) uspjevao je i mađraski otpor Austrijancima. No kako Kossuth nije zbog plemstva mogao doista i ispuniti svoje obećanje, a Franjo Josip je mogao, seljaci su se čim je Franjo obećao zemlju i donio dekrete u smislu toga okrenuli od revolucije koja je postala relativno lak plijen za Austrijance i osobito Ruse koji su stigli u pomoć. Dapače u austrijskoj vojsci koja je stigla s talijanskog ratišta bilo je ipodosta mađarskih seljaka koji su se natjecali pokazati svoju vjernost i zahvalnost vladaru.
Postoji li dakle ikakva pretpostavka za masovni ustanak u Baskiji? Ne. Da sad ne duljim i s drugim razlozima (pad nacionalizma i neke želje za samostalnom državom samo da bi ona postojala) ekonomski su sasvim dovoljni. Perspektiva baskijske nogometne reprezentacije je manjevrijedna u usporedbi s činjenicom da Baskija danas više nije ni u kakvom osjetnije nepovoljnom položaju prema Madridu. Prema tome masovna podrška nekakvom oružanom ustanku bi sigurno izostala ne dođe li baš do nekakve teške represije od strane Madrida.
Ograničeni ustanak bi sigurno doveo ili do brzog sloma ili do teških stradanja same Baskije, tako da ni eventualni uspjeh ne bi doveo do nekakvog značajnijeg koraka naprijed. Stoga jedina solucija ostaje borba za oslobođenje "izvana". Znači da Španjolcima i to onim običnim dosadi stalna napetost te da prisile svoju vladu da da Baskima nezavisnost, čak i protiv volje većine Baska.
U tom kontekstu gledano postavlja se pitanje je li borba ETA-e zapravo put manjeg zla. Jer niti dovodi do većih materijalnih razaranja i civilnih žrtava, niti se vodi na teritoriju same ETA-e.
Nema danas ustanaka sa sekirama u rukama i bakljama [smrc :twisted: ].
Ja sam mislio vise na vid politicke borbe za vecu samostalnost.