Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: O vitaminima, uopšteno i opušteno  (Pročitano 976 puta)
10. Jan 2008, 14:01:09
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0


Vitamini su kao generali - ima ih malo, vrlo su važni, najčešće neophodni i bez njih bi nastalo rasulo. Ova analogija možda najbolje ilustruje koliko snažno neke supstance utiču na telo kao celinu, a njihovo prisustvo meri se miligramima, ili čak mikrogramima. Ove supstance pomažu enzimima da milioni hemijskih reakcija koje se odnose na rast, razvoj i oporavak organizma teče u pravom smeru. Tu grupu supstanci popularno nazivamo vitaminima.

Naziv vitamin zapravo je kovanica reči vita, što znači život, i amin, što je sufiks u nazivu azotnih jedinjenja. Tvorac ove kovanice je Kazimir Funk, poljski biohemičar, koji je početkom XX veka pronašao i opisao amine od vitalnog značaja za funkcionisanje organizma. On je izolovao supstancu nazvanu tiamin ili aneurin, danas poznatiju kao vitamin B1 i pokazao kako nedostatak ove supstance dovodi do oboljenja poznatog kao beri-beri. Izraz vitamin je vrlo brzo bio prihvaćen za sve neophodne amine u ljudskom organizmu, dok danas obuhvata i organske supstance koje nisu amini, u hemijskom smislu, a neophodne su našem telu.

U početku su vitamini dobijali skraćena imena, u obliku jednog slova, kao zamenu za vrlo kompleksne hemijske nazive. Porodice vitamina, poput B kompleksa, dobile su i redni broj, radi lakše identifikacije. Kako su otkrivani novi vitamini, a odmicalo se u abecedi, ova praksa se polako napuštala, a "novi" vitamini su zadržali svoja izvorna imena.






Vitamini se razlikuju i po svojoj rastvorljivosti u vodi ili u mastima. Rastvorljivi u vodi imaju zajednički naziv hidrosilubilni vitamini, i u ovu grupu se svrstavaju: vitamin C, B1, B2, nijacin, B6, folat, B12, biotin, pantenonska kiselina i holin (ovoj listi se nekada doda još nekoliko supstanci, u zavisnosti od autora, jer se tvrdi da su neophodne organizmu). Rastvorljivi u mastima ili liposolubilni vitamini jesu: vitamin A, D, E, i K.

Svaki višak vitamina rastvorljivih u vodi izbacuje se putem mokraće i ne postoji mogućnost nagomilavanja ovih vitamina u organizmu. Njihovo uzimanje iznad preporučenih doza ne pravi nikakve štetne efekte u telu, osim u retkim slučajevima nekih oboljenja, ali zdravi organizmi se sa lakoćim rešavaju svakog viška. Organizam zbog ovoga nema mogućnost da skladišti hidrosolubilne vitamine i pravi rezerve, pa se preporučuje stalni unos ovih vitamina. Ipak, postoji i nekoliko neprijatnih posledica koje mogu usloviti prevelike jednokratne doze hidrosolubilnih vitamina. Dok organizam ne izluči viškove, neki vitamini mogu biti problematični (to se dešava isključivo sa vitaminskim preparatima, nikako sa regularnom hranom!).

Vitamin C - doze od 1000 mg i više mogu dovesti do nadražaja želuca, proliva ili zatvora, kod nekih ljudi. Vitamin C je po hemijskoj strukturi kiselina (aksorbinska kiselina) i u koncentrovanoj formi se ne slaže najbolje sa hlorovodoničnom kiselinom u želucu. Preporuka je da se tablete sa vitaminom C nikada ne uzimaju na prazan stomak.

Nijacin - doze koje su znatno veće od propisanih podstiču jetru na lučenje prevelike količine enzima. Povećava se koncentracija šećera i urinske kiseline, što može izazvati oštećenje jetre, a rizik od dijabetesa i gihta se znatno povećava.

Vitamin B6 - prilikom svakodnevnog unošenja 50 mg ili više, može doći do oštećenja nerava u rukama i nogama. Mišljenja stručnjaka o trajanju oštećenja su podeljena, od privremenih do trajnih.

Holin - megadoze holina (po nekima od 14, po drugima preko 37 puta (!) od preporučenih) izazivaju preterano lučenje pljuvačke, nizak krvni pritisak, povraćanje i znojenje sa vrlo neprijatnim mirisom.






Liposolubilni vitamini rastvaraju se u telesnim masnoćama, čime obezbeđuju važnu rezervu, i to je dobra vest za sve one koji se neuredno hrane, ali i potencijalnu opasnost za sve koji preteruju sa vitaminskim dodacima. Sa velikim viškom liposolubilnih vitamina dolazi do poremaćaja u funkcionisanju organizma, tj. do hipervitaminoze, niza problema prouzrokovanih preteranim uzimanjem vitaminskih preparata. Ipak, ukoliko unosite vitamine samo putem namirnica, do hipervitaminoza ne može doći, jer su za to potrebni kilogrami i kilogrami hrane, što je praktično nemoguće unositi u dužem vremenskom periodu. Ukoliko osetite neke od sledećih simptoma, obustavite nekoliko dana unos sledećih vitamina:

Vitamin A - 15.000-20.000 internacionalnih jedinica (ili IJ ili IU, što je skraćenica za ovu mernu jedinicu) kod odraslih ili samo 2.000 IJ kod dece može izazvati oštećenje jetre, glavobolju, povraćanje, poremećaj vida, opadanje kose, gubitak apetita, povišenu temperaturu, bol u kostima, poremećaj sna, isušenu kožu i sluzokožu. Trudnice treba da budu oprezna i sa više od 10.000 IJ na dan, jer time povećavaju rizik od oštećenja ploda.

Vitamin D - 2.000 IJ dnevno može izazvati trajna oštećenja bubrega i srca. Nešto manje doze od ove uzrokuju slabost mišića, glavobolju, mučninu, povraćanje i visok krvni pritisak. Kod dece može doći do nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja ili oštećenja ploda.

Vitamin E - kod nekih ljudi 400 do 800 IJ na dan može izazvati nadražaj želuca i/ili vrtoglavicu.

Kada su vitamini u pitanju, deviza "što više, to bolje" ponekad gubi smisao. Preporučene doze dovoljne su samo za neaktivne ljude, dok sportisti bez problema mogu (i treba) da te doze udvostruče. Dobitna kombinacija je sledeća: jedite zdravo, a kroz dodatke ubacite preporučeni minimum - od ovog viška glava ne boli.



Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.077 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.