Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 24. Apr 2024, 10:51:01
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Zanimljivosti ;)  (Pročitano 5594 puta)
26. Dec 2007, 14:40:21
Hronicar svakodnevice

ninja only

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 531
Zastava RS
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
mob
Samsung 
Magarci zamenili kamione za odvozenje smeca


U gradicu Kastelbuono na Siciliji kamione za odvozenje smeca zamenili su magarci kako bi sakupljanje otpada bilo ekolosko, jeftinije, ali i efikasnije. Sest magarca od februara ove godine (2007) radi posao koji su u ovom italijanskom gradicu sa deset hiljada stanovnika ranije obavljavi cetiri kamiona. I ekonomska racunica pokazuje da su magarci isplativiji od kamiona. Magarac kosta oko 1 200 evra, a za njegovu hranu i odrzavanje godisnje treba utrositi oko 2 000 evra. Cena jednog kamiona za odvozenje smeca je oko 30 000 evra, cemu treba dodati oko 8000 evra godisnje za odrzavanje i gorivo. Uz sve to vazduh u gradu je sada cistiji, jer nema stetnih gasova koje ispustaju kamioni.

Nestaje Servudska suma Robina Huda


Servudska suma, popriste legendarnih obracuna Robina Huda i serifa iz Notingema, mogla bi nestati u iducih 50 godina. Za njen nestanak nece biti krive klimatske promene. Najveci problem ove sume su mnogi hrastovi stariji od 800 godina i priblizavaju se svom prirodnom kraju. Planiranim posumljavanjem bice posadjeno 250 hiljada novih hrastova na prostoru od 200 hektara.

25 godina elektronskog smajlija


Pre 25 godina profesor Skot Folman prvi je upotrebio tri znaka tastature: :-) koji je usao u sve elektronske recnike. Bio je to i-smajli. Folman je prvi put poslao smajli onlajn sistemu elektronske oglasne table 1982. godine, za vreme rasprave o granicama onlajn humora. Njegovi smajlici brzo su poceli da se sire preko univerziteta, zatim kompanija, i na kraju su osvojile ceo svet. Da bi obelezili 25. godisnjicu, Folman i njegove kolege sa Univerziteta Karnidz Melon zapocinju godisnje studensko takmicenje za inovaciju u tehnoloskoj komunikaciji izmedju ljudi. Jezicki strucnjaci kazu da su smajliji fejs i drugi emotikani omogucili ljudima efikasan nacin da i mejlom ili drugim elektronskim porukama izraze osecanja koja bi se na neki drugi nacin teze otkrila ili izrazila.

Nova planeta udaljena je od Zemlje 20 svetlosnih godina


Astronomi su uspeli da pronadju potencijalnu naseljivu planetu slicnu Zemlji, koja kruzi oko jedne od najblizih zemljinih zvezda Gliese 581. Nova planeta udaljena je od Zemlje 20 svetlosnih godina i nalazi se u sazvezdju Vage, prenela je nedavno britanska stampa. Ova topla i stenovita planeta opravdava pretpostavke da ipak nismo sami u kosmosu. Naucnici smatraju da na planeti ima vode u tecnom agregatnom stanju kao i da postoji atmosfera. Ovi saverseni uslovi ukazuju na eventualnu mogucnost postojanja zivota na njoj.

Pola veka od leta Lajke u svrmir


Pre pedeset godina, 3. novembra 1957. slavni pas mesanac Lajka poslana je u orbitu u svemirskoj kapsuli, cime je simbolicno, iako po cenu njena zivota , otvoren put coveku u kosmos. Pre nego sto su u svemir poslali prvog coveka, naucnici su hteli da istraze kako ce na njega uticati sile leta, dugotrajno bestezinsko stanje i druge stresne situacije. Zato su Lajku obukli u svemirsko odelo i senzorima prikacenim na telo pratili su njen srcani ritam, krvni pritisak i brzinu disanja tokom leta. Kabina u kojoj je Lajka bila smestena bila je opremljena i kamerom. Lajka je putovanje dobro podnosila do 3 200 kilometra visine. Ali, ubrzo nakon toga svima je bilo jasno da je rec o letelici bez povratka, a Lajkin zivot trajao je koliko i zalihe kiseonika u kapsuli. Lajka je prva, ali ne i jedina zivotinja koju su naucnici poslali u svemir. Jedan od vodecih ljudi na ovom sovjetskom projektu Oleg Gazenko nedavno je priznao: "Sto vreme vise odmice, vise mi je zao. Nismo to smeli uciniti. Nismo naucili dovoljno da bismo opravdali Lajkinu smrt."

Sismis - nas daleki predak


Na prvi pogled cini se nemoguce da slepi mis ima bilo kakve veze sa ljudskom vrstom, ali naucnici odnedavno tvrde da ima. Kulgo, posebna vrsta prasumskog slepog misa koji slici vevericu, navodno je poslednja vrsta sisara dermoptera koji, nakon majmuna, imaju najvise slicnosti s ljudima. Poslednji primerci ove vrste zive u prasumama Filipina, Indonezije i drugim jugoistocnim azijskim zemljama.

Najduzi zmaj


Uoci sledecih Olimpijskih igara koje ce se odrzati u Pekingu, Kinezi su vec poceli sa obaranjem rekorda. Ovaj put u kategoriji zmaja. U cast Olimpijskih igara, napravili su zmaja dugog 2008 metara, najduzeg zmaja na svetu. Na nedavno odrzanom tradicionalnom zmajevom plesu pridrzavalo ga je vise od 1 200 plesaca. Dzinovskog zmaja pravilo je deset radnika tokom nekoliko meseci. Za njegovu izradu bilo je potrebno vise o 4 200 metara platna i vise od 300 dascica od bambusa.

Bubamare umesto otrova za insekte


Omiljena hrana na meniju bubamara su biljne vaske. Dnevno mogu da pojedu i do stotinu ovih sicusnih insekata koji napadaju cvece, drvece i druge biljeke. Da bi se izbegl a upotreba otrovnih sprejeva za unistavanje biljnih vasi nedavno je u centru Njujorka, na Menhetnu, nastanjeno preko 700 hiljada bubamara koje bi trebalo da zastite od stetocina jedan od najvecih stambenih kompleksa tog grada. Vredne bubamare nastanile su se u raznim biljkama, cvecu i zbunju kako bi potamanile inekte.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice

ninja only

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 531
Zastava RS
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
mob
Samsung 
Pronadjena pecina Romula i Rema


Italijanski arheolozi nedavno su pronasli, kako veruju, pecinu Luperkal, u kojoj je, prema legendi, vucica hranila Romula i Rema spasavajuci ih od smrti. Pecina duboka 16 metara, ukrasena skoljkama i mozaicima, pronadjena je na brezuljku Palatin, nedaleko od rusevina palate cara Augusta, prilikom radova na njenoj restauraciji. Pecina Luperkal, koja je dobila ime po latinskoj reci za vuka, bila je sveto mesto za drevne Rimljane. Prema mitu, Romul i Rem, sinovi boga Marsa, ostavljeni su na obali reke Tibar, gde ih je pronasla vucica i podojila ih svojim mlekom. Veruje se da su braca osnovala Rim na tom mestu, nakon cega su se sukobili zbog odluke ko je kome nadredjen. Romul je ubio Rema.

P.S. Od sad cu svakog dana po jednu zanimljivost da pisim u ovoj temi a ne sve odjednom (umorim se od pisanja)... Smile
« Poslednja izmena: 27. Dec 2007, 20:19:53 od Aleksa95 »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice

ninja only

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 531
Zastava RS
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
mob
Samsung 
Rekord matematickog genija


Francuski matematicki genije Aleksis Lemer nedavno je u Njujorku jos jednom pokazao svoju neverovatnu sposobnost da barata brojevima, izracunavsi napamet, za samo 72 sekunde, trinaesti koren iz jednog broja sa 200 cifara. Njegov odgovor na trinaesti koren broja nasumice izabranog kompjuterski glasio je 2 397 207 667 966 701. Lemer ima 27 godina i trenutno sprema doktorat iz vestacke inteligencije na Univerzitetu u Remsu. "Koristim jedan sistem vestacke inteligencije koji primenjujem u svojoj glavi umesto na kompjuteru. Verujem da vecina ljudi to moze da uradi. Moj mozakfunkcionise brzo, ponekad veoma brzo. Prvi broj je lak, poslednji takodje, ali ono izmedju njih je veoma tesko", komentarisao je svoj poduhvat Lemer. On vec godinama vezba vadjenje trinaestog korena i svaki put poboljsava sopstveni rekord. Nekada mu je trebalo pedeset minuta, ali je to vreme svojim najnovijim rekordom sve na svega 72,4 sekunde. Njegov prethodni rekord, postignut takodje ove godine, iznosio je 77,99 sekundi.

P.S. A svake nedelje (kao dan nedelja) cu postavljati po jedan dugacak tekst zanimljivosti... Smile
« Poslednja izmena: 29. Dec 2007, 13:09:27 od Aleksa95 »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice

ninja only

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 531
Zastava RS
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.11
mob
Samsung 
Neke stvari o ledu


Bez ikakve sumlje znas da je led samo voda u cvrstom stanju. Osim sto ce ti tokom ove, ali i sledecih zima dobro posluziti za klizanje, led je jos zgodan da usred vrelog letnjeg dana rashladi sok. Medjutim, neke stvari o ledu su prava iznenadjenja, dostojna najboljih madjionicarskih tajni, a pojedine osobine leda su toliko znacajne, da su uslov za opstanak zivota na Zemlji.

Sta je led


Mlaki i dosadni nastavnici, kad bas nameravaju da budu mlaki i dosadni nastavnici, pocnu pricu o tome kako voda moze biti u tri agregratna stanja - u gasovitom, tecnom i cvrstom. Gasovito stanje je vodena para, tecno je obicna voda, a cvrsto je led. Navodno, po toj mlakoj prici, voda, ali i sve druge materije, menja agregatno stanje u zavisnosti od temperature - kad je jako hladno, materija je u cvrstom stanju, na srednjim temperaturama je tecna,  a na visim prelazi u gas. Temperatura na kojoj sva voda prelazi u paru je 100 stepeni Celzijusa, a temperatura na kojoj se pretvara u led je 0 stepeni. Da li postoji voda iznad 100 ili ispod 0 stepeni Celzijusa? Ne. Pri normalnim uslovima, voda je tecna samo izmedju ovih temperatura. A led? One je cvrsti oblik vode, kao i ona hemijska formulu H2O i ne bi smeo da predje u vodu kad je temperatura ispod nule. Mada samo voda, led poseduje izuzetnu cvrstinu - ako se ravnomerno rasporedi, kocka leda moze da podnese isto opterecenje kao celik.

Zasto se ne smrzavamo sa vodom


Lepo je to sve o agregatnim stanjima i uz to, sto puta ponovljeno, ali, hajde da razmislimo o cemu je tu rec. Da li tela stvarno menjaju agregatna stanja tek tako? Ako provedes neko vreme u hladnjaci ili na ledenoj planini, neces se bas kao u crtanom filmu pretvoriti u kocku leda, kao sto ako stojis na vrelom Suncu neces ispariti u obliku vodene pare. Stvar je u tome sto tvoje telo nije sacinjeno samo od vode, vec i od drugih materijala, a oni imaju drugacije, obicno vise tacke mrznjenja i isparavanja. Uz to, svako ljudsko telo ima sistem regulacije temperature, pa ne dozvoljava da se preterano ohladis ili zagrejes. Slicnu stvar mozes da vidis na kolima - zimi bi se voda u hladnjaku automobila zamrzla da u nju nije usut antifriz, tecnost koja ima mnogo nizu tacku zamrzavanja. A kad neko provede silno vreme u ledenim uslovima, na nekoj polarnoj ekspediciji, na primer, on bukvalno moze da se smrzne, isto kao meso u zamrzivacu.

Sta ima temperatura sa ledom


Cinjenica da se voda pretvara u led na nula stepeni, a da prelazi u paru na sto stepeni Celzijusa, nije bogzna sta novo i uzbudljivo ni za klince u obdanistu. Mada je to tako obicno, mozemo ipak da se zapitamo zasto se ta transformacija dogadja bas na ovim temperaturama? Prica je u stvari obrnuta. Ljudi su oduvek bili blizu vode i promena njenih agregatnih stanja ih je zanimala jos od drevnih vremena, u doba kad nije bilo nikakvih termometra ili temperaturnih skala. Zapravo, nacin da se uopste nekako meri temperatura jedva da postoji 300 godina unazad. Kad su izmisljeni prvi termometri sa zivom, prvo cega su se ljudi dohvatili da mu mere temperaturu, bili su voda, led i vodena para. I tek potom je nacinjena temperaturna skala. Svedski astronom Anders Celzijus (1701 - 1744) je odlucio da temperaturu na kojoj voda prelazi u led oznaci nulom, a temperaturu na kojoj voda prelazi u paru sa 100. Skalu temperatura izmedju je delio na sto delova i tako je nastao stepen Celzijusa. Drugi naucnici su to prihvatili, pa su svi tako poceli da odredjuju temperaturu prema ledu i vodi. Kasnije je za upotrebu u nauci uvedena i univerzalna Kelvinova skala, jer je bilo prigovora da se ne treba toliko oslanjati na vodu. Medjutim, u svakodnevnoj praksi se zadrzavala Celzijusova skala, odredjena na osnovu tacke mrznjenja vode.

Zasto su neke bare zaledjene, a druge nisu


Po onome sto vec pomenuti mlaki i dosadni nastavnici pricaju, sva voda bi pri normalnom atmosferskom pritisku marala da predje u led na nula stepeni, i da ostane u tom stanju. Medjutim, u hladnom jutru, kad je temperatura ispod nule, na putu vidis mnoge zaledjene barice, ali primecujes i one koje se tek zamrzavaju. Zasto ne predje sva voda odjednom u led kad je temperatura ispod nule? Stvra je u tome sto se malo sta u prirodi desava tako odjednom - malocas si bio voda, a sad si odjednom postao led. Kad se na nula stepeni Celzijusa nagomila dovoljna kolicina molekula vode, oni stvaraju ostrvca leda koja se postepeno sire.

Kako sacuvati kocku leda


Verovao/la ili ne, ako umotas kocku leda u vlazan papir, sacuvaces je od topljenja. Odledjivanje, inace tece polako, a dok se led topi oko njega nastaje voda koja otice sa povrsine. Medjutim, kad je led umotan, oko njega se stvara vodeni omotac, pa se spoljasnja toplota teze prodire i led se znatno sporije topi.

Kako ribe i punoglavci prezivljavaju zimu


Voda i led imaju jos jednu pravu madjionicarsku osobinu. Naime, voda ima najvecu gustinu na 4 stepena Celzijusa. Inace, sve do do 4 stepena voda je gusca sto je hladnija, ali potom postaje sve manje gusca. Na 3 ima malo manju gustinu nego na 4 stepena Celzijusa, na 2 jos manju i tako do nule. Ovo se zove anomalija vode. Zahvaljujuci tome, voda temperature 4 stepena kao najgusca pada na dno reka, a hladnija se podize. Zato kad se reke i jezera pocnu zamrzavati, zaledi se samo najhladniji, povrsinski sloj, a posto se tako zatvore oni donji ne mogu da se ohlade. Zahvaljujuci zivi svet u rekama, barama i jezerima uspeva da prezivi zimu. Inace, da se sva voda jednako ledi, ne bi niko uspeo da prezivi zimu u vodi i ne bi bilo uopste zivota na Zemlji.

Da li led voli cistu ili prljavu vodu


Ako setas uz obalu reke koja se zamrzava, videces da led nije svuda isti, vec da bukvalno postoje ostrva leda. Cak i kad se neko jezero sasvim zaledi po povrsini, ni tu nije svuda jednak led, pa preti propadanje u rupu, sto je cest motiv u avanturistickim filmovima. Da bi se u vodi na nula stepeni napravila prva ostrvca leda, kao neki mali razred prvaka, dobro dodje zrno prasine. Oko njega se lepe i zbijaju ohvadjenu molekuli. Zato se distilovana i svaka druga bas cista voda teze i sporije zamrzava. Ponekad je to toliki problem da kristacici leda ne uspevaju da se jako dugo grupisu, uprkos tome sto temperatura sve vise i vise opada. Tako cista voda moze da prehladi i do -40 stepeni. Ovo je inace razlog zasto se koristi destilovana voda u automobili ili drugde, kad nesto ne treba da se zaledi. Ima raznih trikova da se spusti tacka mrznjenja - dodavalje soli u vodu, na primer. Zbog toga se zimi putevi posipaju solju.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.25
mob
Apple iPhone SE 2020
zaista nema potrebe da sve trpas u jednu temu... citav ovaj podforum ima istu svrhu...
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 24. Apr 2024, 10:51:01
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.114 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.