Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

 Napomena: Za sva pitanja u vezi kupovine novog hardware-a ili procene vrednosti i preporuke koristite - ovu temu

Spyware,sta je,kako radi,kako se zastititi? :: Kako rade mreze :: Burek Anti-virus software review :: Index tema koje ne treba propustiti

Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Linux stiče sve veću popularnost, pročitajte zbog čega  (Pročitano 14074 puta)
20. Feb 2007, 20:00:25
Supervizor foruma
Legenda foruma


Violence solves everything

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 33826
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla K-Meleon 1.02
mob
LG Nexus 5
Linux stiče sve veću popularnost, pročitajte zbog čega





Linux je kernel (jezgro) koje pokreće računar na kome se izvršavaju programi (besplatni i komercijalni). Napravljen je po ugledu na komercijalne UNIX sisteme. Osim Linuxa postoje BSD, Hurd i drugi besplatni (free) kerneli. Centralna lokacija za Linux kernel je sajt www.kernel.org.

Po definiciji kernel je posrednik između programa i hardvera (uređaja) koji čine računarski sistem.

Linux kernel su napisali Linus Torvalds i drugi dobrovoljci iz celog sveta. Pisanje Linux kernela započeo je Linus Torvalds na Helsinki univerzitetu u Finskoj 1991. godine kada je izdao verziju 0.02, a do 1994. godine je izbacio verziju 1. Trenutno, stabilna je 2.6 serija kernela. Originalno pisan za Intel procesore, Linux sada radi i na drugim platformama (Motorola, ARM, MIPS, PowerPC, DEC Alpha, SUN Sparc).

Sa zakonske strane, Linux je Trademark (zaštićeno ime) Linusa Torvaldsa. Dostupan je u source obliku pod uslovima GNU GPL licence koja se ponekad naziva i copyleft upravo zbog toga što vrednuje softver u smislu slobode, a ne cene (analogno slobodnom govoru ali ne i nečemu totalno besplatnom) baš zbog toga što je izvesna količina novca potrebna i za ovakve ciljeve (recimo, cena fizičkih medija pri kopiranju i slično). Za detalje GNU filozofije pogledajte sadržaj GPL licence, konkretno verzije 2 koja dolazi uz kernel source kao i www.gnu.org website. Mnoge biblioteke koriste LGPL licencu.

Kernel je osnova, ali sam kernel bez dodatnih programa gotovo da nije upotrebljiv. Ono što u svakodnevnom govoru nazivamo Linuxom zapravo je kombinacija GNU softvera i Linuxa koji služi kao kernel. Ta kombinacija naziva se GNU/Linux (GNU je rekurzivna skracenica od „GNU’s not UNIX”). Radi jednostavnosti mnogi ljudi upotrebljavaju samo reč Linux kada misle o kompletnom sistemu, a toga ćemo se i ovde pridržavati, naravno, uz svo poštovanje rada uloženog u GNU projekat.

GNU projekat počeo je sa radom 1984. godine i do sada proizveo zavidan broj programa uključujuči tu kompajler (gcc) i ostale alate potrebne za rad sistema.

GNU/Linux je napisan s ciljem da omogući svakome da na svom računaru ima besplatan UNIX kompatibilan operativni sistem sa besplatnim kernelom i programima. Ovakva ideja nastala je zbog visokih cena komercijalnih UNIX-a u vreme kada se razmatralo o započinjanju GNU/Linux projekta. Organizacija GNU radi na svom kernelu pod imenom HURD.

Za Linux je bitno da bude POSIX kompatibilan, tj. da poštuje određena pravila, što znači da isti program moze bez većih ili ikakvih problema da se koristi (kompajlira) na bilo kom UNIX računaru.

GNU/Linux je besplatan. Možete ga nabaviti u obliku distribucije sa Interneta (u obliku ISO CD slika) ili na CD-u. Neke od distribucija su Debian GNU/Linux, Red Hat, Mandrake, Slackware, SuSe... Distribucije izdaju komercijalne i nekomercijalne organizacije kombinujući kernel s programima i alatima koji mogu biti interesantni krajnjim korisnicima. Dešava se i da distributer modifikuje sam kernel i tako ga pusti u distribuciju. CD-ovi su besplatno dostupni preko Interneta, a možete ih i naručiti za novac pri čemu će na vašu adresu obično stići i nešto papirne dokumentacije, a dobićete verovatno i tehničku podršku (nešto gotovo neverovatno svakome ko ovde koristi računare). Distribucije obično dolaze sa hiljadama korisnih programa uključujući GUI desktope, kancelarijske pakete, igre i drugo. Postoje i distribucije na jednoj disketi koje možete koristiti za rutiranje mrežnog saobraćaja, spasavanje podataka, sigurnost ili rad u „realnom” vremenu.

Mnoge organizacije specijalizovale su se za pružanje podrške korisnicima besplatnih programa. To im omogućava da rade na otvorenom softveru i pri tom ipak zarađuju. Linux zbog svoje cene (tj. odsustva cene, osim za fizičko kopiranje CD-a) predstavlja odličnu alternativu komercijalnim operativnim sistemima i softveru.

Linux zajednica jedna je od najjačih zajednica korisnika. Uvek ćete naći pomoć bilo direktno, bilo preko Interneta ukoliko se, naravno, budete pridržavali pravila da prvo samostalno istražujete pa tek onda, ako ne nađete odgovor, postavite pitanje, najbolje na nekom javnom mestu.

Vaš prvi susret s Linuxom verovatno je bio kada ste se povezivali na Internet (pri čemu niste znali da vaš provajder koristi Linux) ili kada ste posetili neki Web sajt na Internetu koji ’pogoni’ Linux i, recimo, Apache Web server.

Za nove korisnike preporučujemo Mandrake, SuSe ili Red Hat zbog gomile grafičkih programa koji mogu da olakšaju početni rad. Softver koji koristite nalazi se pod komercijalnim i nekomercijalnim licencama (GPL, LGPL, BSD, MIT, Artistic...).

Interesentno je da Linux pored konzole sadrži i grafički interfejs koji po svom kvalitetu može da zadovolji i ljude koji dosta zahtevaju. Osnova svega je X server, a za korisnički desktop koristi se jedan od window managera KDE, GNOME, BlackBox, FluxBox, SawMill... Na nekim desktopima možete videti verne kopije Mac OS X ili Windows izgleda radnog okruženja.

Linux ima svoju maskotu, pingvina koji je predstavljen na interesantan način u raznim distribucijama.

Svaki korisnik Linuxa bitan je za zajednicu. Ukoliko se odlučite da isprobate Linux, obavezno se registrujte na counter.li.org.

Upotreba, prednosti

Linux koristimo kao server (intranet, Internet, file, database), radnu stanicu, za razvoj programa, kod klastera, u embeded i drugim sistemima. Univerziteti koriste Linux za matematičke proračune.

Sve više se koristi kao server za razne igre, ali i kao igračka konzola (Quake). Neke Windows igre uspešno se igraju na Linuxu.

Linux ima dobru mrežnu podršku uključujući tu podršku za povezivanje na Internet preko dial-up i stalnih linija (POTS, ISDN, ADSL), mrežni rad u okviru intraneta (drajveri za popularne mrežne karte proizvođača poput „3Com”, „D-Link”). Podržava brojne mrežne servise, između ostalog Web (HTTP server), FTP, telnet, SMTP, POP3, news, IRC, IMAP, DNS. Može da se koristi kao klijent ili kao server.

Lako se uklapa u Windows mreže preko paketa Samba gde se ravnopravno uključuje u deljenje fajlova i stampača, a može da ima i ulogu domain kontrolera. Slično važi i za mreže sa ostalim računarima na kojima je Mac, Novell, OS/2 uz pomoć nekih od njihovih sopstvenih protokola. Samim tim olakšava i migraciju sa drugih operativnih sistema, što je naročito bitno u situacijama poput legalizacije softvera.

Masovna upotreba Linuxa, kada je on počeo da utiče na obične korisnike, počela je sa upotrebom Interneta i razvojem World Wide Weba upravo zbog odličnih osobina za mrežni rad.

Linux je veoma brz, u mnogim situacijama brži od konkurenata (služenje fajlova preko Interneta, u lokalnoj mreži, rad sa bazama podataka) zahvaljujući specifičnom dizajnu kernela.

Po sigurnosti, Linux može da služi kao lični ili organizacioni firewall i/ili ruter na veoma skromnom hardveru. Dolazi sa ugrađenim firewallom (ipchains ili iptables) a za one manje iskusne postoje i grafički programi za podešavanje firewalla kao i kompletnog sistema (Linuxconf, Webmin).

Po razvojnim alatima Linux zauzima visoko mesto. Podržava C/C++, Perl, Java, Python, PHP, Delphi i puno drugih programskih jezika sa raznim IDE okruženjima (KDeveloper, Anjuta, Kylix, NetBeans) kao i nezaobilaznim plain text editorima (Vim, Emacs, Joe).

U novije vreme kod nas se pojavljuju škole koje vas obučavaju radu s Linuxom pored onoga što već dugo vremena rade (Windows, Office). Neke od tih škola reklamirale su se na ovogodišnjem LinuxFestu www.linuxfest.org.yu, manifestaciji posvećenoj Linuxu koja se svake godine održava u Beogradu.

Linux je odličan ukoliko želite da postanete haker zato što ima puno mesta gde možete da dobijete informacije, a source kôd je javno dostupan. Reč haker ne treba nužno shvatati negativno pošto je to naziv za čoveka koji želi da pronikne u najskrivenije delove programa van domašaja regularnog korisnika. Naravno, svako znanje pa i ovo može se upotrebiti negativno (krađa lozinki, krađa vremena kod Internet provajdera, neovlašćene promene sadržaja neke prezentacije, gušenje nekog Internet servera jakim saobraćajem, resetovanje udaljenih računara preko propusta u TCP steku, obaranje browsera i mail klijenata, slanje i pravljenje virusa i trojanaca).

Linux ćete koristiti ako imate duh za avanturu, ako ste radoznali i želite da imate pod svojom kontrolom rad svog računara od samog kernela pa do raznih programa.

Postoje hiljade Linux programa. Najjednostavnije je uzeti određenu distribuciju pri čemu dobijate nekoliko CD-ova, a negde i DVD sa gomilama programa često i u source kodu. Ostale programe uvek možete naći na Internetu recimo na freshmeat.net, sajtu proizvođača, ftp arhivama i sličnim Linux sajtovima.

Linux programi uglavnom su međusobno kompatibilni pošto je iz izvornog koda veoma lako videti na koji način nešto radi, npr. kako je napravljen odgovarajući protokol. Ne koštaju vas ništa ili plaćate cenu fizičkog medija ili Internet konekcije koja vam je potrebna da biste dovukli program. Ako budete uporni, dobićete CD-ove besplatno na kućnu adresu.

Bagovi se ispravljaju u rekordnom vremenu, a to možete čak i sami da uradite pošto imate izvorni kôd (ne morate da budete na milosti i nemilosti firme koja vam je dala izvršni fajl na čiji rad ne možete da utičete). Programe (sa odgovarajućom licencom naravno) možete slobodno da delite.

Linux se koristi i u industriji filmova za renderovanje scena kao moćna niskobudžetna platforma. Linux ima primenu i u razvoju mikrobiologije i genetike. To je multitasking, multiuser, multiplatform, multithreading operativni sistem sa stabilnim i moćnim programima (Apache, Java, Perl, PHP, C++, C, Python, Emacs) koji čekaju da ih upotrebite i obogatite svoje znanje i iskustvo.

Pod Linuxom možete da radite s nekim DOS i Windows programima, a da ne morate da kupite windows operativni sistem (koristeći programe poput DosEmu, Wine ili distribucije poput Lindowsa).

Neke organizacije odlučuju se za Linux nakon odluke države da se sav softver legalizuje. Pošto globalno kao zemlja imamo problema sa novcem, Linux je odlično rešenje za smanjenje troškova.

Dosta nas još uvek ima stari hardver koji bi mogao da posluzi kao ruter ili firewall i na kome bi se Linux dobro snašao. Nekima je dosta nestabilnih računara koje moraju da se resetuju svaki dan, dva. Možda imate neki mrežni knjigovodstveni program koji svaki dan barem nekoliko puta padne ili čija pretraga baze traje nedopustivo dugo čineći vas i vaše klijente nezadovoljnim.

U svetu je prisutan trend da se vlade (Nemačka i druge zemlje) odlučuju da za e-government koriste Linux za servere. Teže ide upotreba Linuxa kao radne stanice, ali i tu kada se uporede troškovi Linux ima veliku prednost.

Verovatno ste shvatili do sada da možete da koristite računar besplatno i legalno za razliku od dosadašnjeg motoa: besplatno, nelegalno i nesankcionisano. Kod nas ljudi oko 95 odsto novca izdvajaju na hardver, a 5 odsto na programe. Biće interesantno videti kako će biti kad budu shvatili da se po svetu (a možda uskoro i kod nas) komercijalni programi plaćaju više i od cene samog računara. Razmislite da li bi bilo bolje da se taj novac umesto u licence stranim firmama za komercijalne programe sliva u novčanike domaćih organizacija koje bi održavale Linux sisteme i da li bismo time pomogli našoj ekonomiji?

Sve je više ljudi koji žele da vide i znaju kako neki program radi, umesto da dobiju izvršni fajl i nadaju se da taj program radi ono što je neko rekao. Mnogi vide svoju budućnost u razvoju programa za opšte dobro od čije bi podrške oni živeli. Na taj način dobijamo program koji se vrtoglavom brzinom razvija jer razvijate nešto za potrebe sebe i drugih. Neko želi jednostavno da ima mogućnost izbora više operativnih sistema.

Postoje i razlozi zašto ne biste koristili Linux:

• Težak za početnike (hint: trud se isplati).

• Još teži za menadžere koji treba da počnu da ga komercijalno koriste kao osnovu za neki proizvod. Menadžeri vole da imaju firmu na koju mogu da vrše pritisak u slučaju da imaju problema sa softverom. Ono što mnogi zaboravljaju jesu licence komercijalnih programa na koje pristaju (uglavnom bez čitanja) pri instaliranju, a koji nude sličan nivo odricanja odgovornosti kao i open source licence.

• Nepostojanje dovoljnog broja jakih komercijalnih paketa na koje ste navikli (npr. DreamWeaver, Photoshop).

• Ne znate za postojanje tehničke podrške za onaj servis koji vam je potreban.

• Sa toliko različitih distribucija nastaju i nekompatibilnosti (koje se rešavaju standardima koje sve više distribucija pokušava da poštuje npr. usvajanje RPM-a kao univerzalnog paketa za softver).

• Deluje vam suviše komplikovano.

Izbor je na vama, ovaj tekst vam je predstavio nadamo se nešto novo i interesantno.

Korisni linkovi:

- Linux / Unix

-Casopis www.linuxjournal.com,
-Linux udruženja www.lugy.org.yu,
-Linux oriented sajtova www.linuxserbia.com, www.yulinux.com,
-Developer sajtova www.freshmeat.net, www.slashdot.org,
-Linux dokumentacioni projekti www.Linuxdoc.org...

Izvor: Svet Kompjutera
« Poslednja izmena: 07. Jun 2008, 21:41:08 od Crowz »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.102 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.