Pišem o povezanosti mogerne znanosti i bolesti, pa da se nadovežem na SnakeEyes: Danas sve veći broj asmatične djece direktno je povezan s posljedicama urbanizacije i različitim laboratorijskim izumima moderne znanosti. Osim ispušnih plinova poput ugljičnog monoksida, dušikovih oksida ili sumpornog dioksida, astmu mogu uzrokovati kemikalije poput formaldehida, acetaldehida, benzena, ali i klor koji se koristi za dezinfekciju pitke i bazenske vode.
Stvarno se brinemo za svoju djecu!

Svesno se unistavamo...a pojedinci tesko da mogu uraditi nesto po tom pitanju,nazalost,tuzno ali tako je...  :28:

Ja se uvijek povodim za onom da narod ima moć, pa sam uvjeren da bi i na tom planu moglo doći do promijena, samo je pitanje koliko su ljudi spremni žrtvovati na svom komforu, jer sva ta industrija koja onečišćuje okoliš ima za cilj " ljepši", ugodniji život. Kad bi se ljudi " odrekli" nekih komocija, sve bi se to moglo popraviti.
Čitao sam u novinama da sveučilište u Alabami pretpostlja da se ozom obnavlja. Za potpunu obnovu treba mu 100 godina. Izgleda da sva ta ograničenja ipak nečem pridonose. To me jako veseli, no još smo daleko od cilja.

@koni
Tesko je... ako pogledas, hajde kola, za to bi se nesto i moglo uraditi, ali ne mozes sve fabrike sveta zaustaviti... od cega ce se toliko ljudi izdrzavati, a gledao sam specifikacije ekoloskih pravbila... lakse je 3 kuce sagraditi nego jedno pravilo primeniti

@SF

Moj je hobi crtanje kuća i znam te specifikacije, i slažem se da je skupo graditi ih po propisima, no ne gleda se kakvu to korist donosi dugotrajno.

Automobili su danas među većima zagađivačima, no i tu dolazi do pomaka, barem u Europi.

Evo jednog primjera: danas se skoro sve pakira u celofan, najlon, kojemu treba, neznam točno, 50 - 100 godina da se razgradi, a reciklaža nije baš raširena. Znam da treba stvari pakirati, no ne bi li se to moglo manje onečišćujući planet? Tu bi znanost trebala napraviti iskorak i donijeti napredak.

Slazem se vezano za dugorocnu korist... ali sta uraditi kada para za tako nesto nema? jednostavno nema... u dobrom delu sveta ljudi jedva imaju za golo prezivljavanje...

Ima dosta novaca, samo ga se koristi na druge stvari.
Ti ljudi koji se bore sa preživljavanjem nisu naj - veći zagađivači. Zna se tko je naj - veći zagađivač....

....
Prema podacima američkog Centra za kontrolu bolesti ( CDC) i Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku ( NCHC), u proteklih 20 godina učestalost astme među djecom dvostruko se povećala, dok se učestalost šećerne bolesti učetverostručila. Učestalost autizma povećala se u proteklih 10 - ak godina više od 170 %. Od 1971. godine, kad je predsjednik Nixon službeno proglasio « rat protiv raka», među djecom je zabilježen 30 % - tni porast malignih oboljenja: učestalost leukemije povećana je 62 %, raka mozga 50 %, a raka kostiju 40 %. U SAD – u svako dvanaesto dijete boluje od nekog mentalnog ili fizičkog poremećaja.
Ovakvi porazni trendovi « otkriveni» su i u europskim zemljama.
....

....
Prema izvještaju Europske agencije za okoliš ( EEA, 2002) učestalost astme kod djece u proteklih je 40 godina porasla, u nekim zemljama, i za 300 %. Udio djece koja pate od simptoma te bolesti iznosi 2 % u Albaniji, a u Velikoj Britaniji čak 32 %. Godišnji porast malignih oboljenja od 1 do 3 % u Europi konstantno se bilježi već tridesetak godina, baš kao i u Sjevernoj Americi.
....

....
Znanstvenici iz Europske agencije za okoliš smatraju da je pogoršano stanje djece u razvijenim zemljama povezano upravo sa «zapadnim stilom života», tehnološkim razvojem i industrijalizacijom. Znanstvenici i liječnici iz Centra za zdravlje djece i okoliš podsjećaju da je u proteklih 50 godina više od 80 tisuća različitih sintetskih kemikalija završilo na globalnom tržištu i u okolišu. Za mnoge vrste kemikalija nikada nisu provedena ispitivanja štetnosti za ljudsko zdravlje. Profesor Philip Lee s Kalifornijskog sveučilišta upozorava da su djeca vrlo osjetljiva prema djelovanju otrovnih kemikalija: « Živčani, dišni, reproduktivni i imunološki sustav kod male djece još nije potpuno razvijen. Stanice tkiva se dijele i organski sustavi rastu relativno velikom brzinom. Osim toga, djeca, s obzirom na tjelesnu masu, udišu više zraka, uzimaju više hrane i piju više tekućine od odraslih.»
....