Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 05:38:28
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Gustav Klimt  (Pročitano 3181 puta)
18. Maj 2005, 15:10:25
Prijatelj foruma
Zvezda u usponu


Zodijak Capricorn
Pol Žena
Poruke 2012
Zastava
mob
Nokia 
Beč je rodni grad Gustava Klimta. Kraj je devetnaestog veka i Beč je četvrti po veličini evropski grad. Lepršaju oštra i setna krila belle epoque. U Beču tih godina žive Frojd, Maler, Šenberg... Neki grad u to doba zovu već "laboratorijom apokalipse". Iz te laboratorije iznikao je beskompromisni, strastveni Klimt, koji je slikao Evu putenu i zavodljivu, jasno pri tom, dajući do znanja, da je ona bila ona koja je zavela, a da je jabuka sa zavođenjem imala malo ili nimalo veze. Oni koji su u to vreme pokušavali da opišu njegovo slikarstvo, govorili su da je puno "polena i tučaka, klica i jajašca, kako u prikazima prirode, tako i utkanih u tela i odeću". Kao da ih život i onako nije inače pun. Naravno da su žene i pre Klimta bile bezbroj puta slikarski modeli. Objekti, dakle. Od Klimta, one su od objekata evoluirale u boginje. Klimt je priznavao da voli prirodnu lepotu običnog, svakodnevnog, nesavršenog ženskog tela. "Centar vasione je ženski, beskrajno uzbudljiv i blag trbuh. Tu se jedino u čitavom kosmosu, stvara novi život. Tu je ta alhemija koju želim da istražujem", kažu da je govorio. Iako je Klimt govorio malo. On je voleo i - slikao, vrlo često mešajući ta dva glagola i čineći od tog amalgama čisto, uzbudljivo tkivo umetničkog.

Pre nego što je na slikama žene zaodevao u putene šešire, podatne mufove, bestijarijume ornamentalnih tkanina nalik na floralne snove, Klimt ih je slikao - nage. Na većini njegovih slika, raskošne haljine na damama deluju ne kao druga koža , već kao trenutni omotač - maska oko živog sna ljudskog tela. Na ovaj svet dolazimo bez odeće, toliko osetljivi da naš plač probija slušne membrane onih koji su od nas došli ranije,već prilagođenih, dakle. Odrastanje zapravo znači učenje hladnoće i zaboravljenja na vrelinu iz koje dolazimo, snažni, puteni i do kraja zaronjeni u prštav, blistavi vir egzistencije. Klimt je Eros izjednačio ne samo sa smislom i životnom srećom, već i sa mogućnošću preživljavanja. Modeli na njegovim slikama su u snažnom, živom, dubokom, kreativnom, ukratko erotskom odnosu sa posmatračem (Bečlije je zbunjivalo što su se neprestano pred njegovim platnima osećali kao voajeri), sa sopstvenim haljinama, koje nekako neprirodno i drhtavo dodiruju njihova tela, sa pozlaćenim fasadama na koje su iskosa i zavodljivo naslonjene, kao i sa sobom. Klimtovi savremenici tvrde da je Klimt uvek u ateljeu imao po nekoliko modela. Te su se devojke, najčešće nage, šetale okolo. Klimt ih je slikao u svakovrsnoj odeći, u svim pozama, pa i onim erotskim, postižući na slici ljubavnu napetost baš kao i japanski umetnici, prikazivanjem kontrasta između odećom prekrivene i potpuno obnažene kože. Uostalom, moto kojim je 1897. godina osnovana Bečka secesija sa Klimtom na čelu, glasio je: "Želimo da objavimo rat umrtvljenoj rutini, okoštalom vizantizmu, svim oblicima lošeg ukusa... Naše odvajanje (secesija) nije borba za napredovanje pravih umetnika nasuprot grabljivcima koji sebe nazivaju umetnicima, a imaju interesa da zaustave procvat umetnost..." Možda je procvat ključna reč ovog manifesta. Jer je procvat i cvetanje ono je što je posredno ili neposredno Klimt na svojim platnima neprestano istraživao. Usta blaga kao ružini pupoljci, cvetaju na licu od želje bledom kao obolela mesečina. Sjajne materije tkanina uvijaju se zmijoglavo i ludo oko tela na kojima je glava nalik na težak, zaslađen cvet. Botičelijevske kose mešaju se sa venčićima od čistog, vrelog tirkiza, a ravni, beli ženski trbusi, iznutra prosijavaju čistim inkarnatom ničim pomućene želje. Jedan od omiljenih Klimtovih motiva su i trudne žene. Ženska tela koja su, dakle, procvetala. "Nada I" prikazuje riđokosu (onu "divnu riđokosu" o kojoj je pevao i Apoliner), koja naga i potpuno lišena stida, gleda negde kroz grlo posmatrača, pokazujuću mu svoj veliki, divan trbuh.
       
Slikar ne bira za temu slučajno ovu do kraja zaokruženu ženstvenost, i okružuje je simbolima noći i smrti. Smrt može da ubije život, ali ne može i da ga stvori i odatle takođe potiče njena ogromna ljubomora, ali i divljenje prema čoveku. Klimt, dakle, dovodi na svoja platna i smrt. Ali je čini potpuno nemoćnom i razoružanom, jer je okružuje devojkama ludo zaljubljenim u strast, koje već nose u sebi novi život ili će ga uskoro, srećne, poneti, pošto pred licem smrti duboko i meko grle telo nekog nevidljivog, krupnog muškarca. (Kada je već odlučivao da slika muškarce, što je činio veoma retko, Klimt je često sebe uzimao za model. I nikada nije bio onaj spiritus movens koji sliku čini živom. Samo dekorum.)
"Prava umetnost je neminovno prometejska", rekao je negde Žorž Bataj. I čini se da je Klimtovo delo upravo to - otpor tiraniji metastazirale materije i borba za prikazivanje ljudskog bića u punoj snazi svoje nepatvorene, nabujale životne i životvorne energije. Uostalom, Klimt je prvi među umetnicima u inkarnatu erotskog prepoznao čisto prisustvo dugovnog, molitvenog, sakralnog, pa i večitog, onostranog. Kada Klimt slika cveće, to su floralna, pomalo divlja edenska carstva, u kojima nema ljudi (Bog voli puste vrtove ili ih voli čovek u Bogu). Renoar je, u trenucima odmora, od preostalih boja slikao svoje cveće. Klimt je tada slikao duboke, od kiše i od strasnih oluja ozelene pejzaže, čije su oči retki, usnuli cvetovi koji ne pripadaju više čovekovom svetu, nego Hristovom. Dokaz za to je i malo, bolno raspeće, smešteno u centar slike "Seoska bašta sa raspećem".
"Nemam nijedan autoportret. Sam sebi nisam interesantan kao materijal za sliku. Zanimaju me drugi ljudi, posebno žene, a još više neki drugi fenomeni. Ubeđen sam da nisam posebno interesantan kao osoba. Nisam ni po čemu poseban. Ja sam slikar, onaj koji slika od jutra do mraka. Figure, pejzaže, povremeno portrete..." Ovo su reči Gustava Klimta, koji je, poput austrijske carice Elizabete smatrao "da misao o smrti ima istu ulogu kao baštovan koji čisti vrt od korova. Ali, taj vrt želi da ga ostave na miru, ljuti se kad radoznalci vire preko njegovih zidova. Tako ja krijem svoje lice iza suncobrana i lepeze, da bi moje misli o smrti bile spokojne"... Klimt je otkrio ono u šta psihologija tek treba da prodre: čovek ima bezbroj lica. Istinsko je samo jedno - duhovno, a to je lice strasti. Takođe, Klimt je odgovorio i na pitanje staro koliko i civilizacija - zašto je među stvaraocima uvek bilo manje žena nego muškaraca. Po Klimtu, čitav ženski život jeste putena, ponekad opojna, pokatkad surova umetnička igra, čiji je trijumf velelepno, zastrašujuće i divlje opojno iskustvo rađanja, koje se ne može meriti ni sa jednim drugim doživljajnim intenzitetom, pa ni sa intenzitetom stvaralačkog čina.
Na drugom svetu žive naši dvojnici, istog lica, istih tela i istih snova. Posle smrti, stopićemo se u jedno i poleteti. Lica naših dvojnika Klimt je oslikao - to su nage, blistave, strasne, bestidne, putene i setne žene, anđeoske vampirice, koje jedva čekaju da dubokim poljupcem isisaju život iz nas i šapnu nam na uvo da postoji samo jedan istinski životni credo, bez koga se ljudski život pretvara u mehur od sapunice. To je tajna, koja će procvetati duboko u nama i od larvi načiniti leptiricu što će znati jedno: Had se može razoriti samo nežnošću.


_________________________________________________________________________________________________________

Otkako je češki redatelj Raoul Ruiz početkom siječnja započeo sa snimanjem biografije Gustava Klimta, u Beču se doslovce sve zavrtjelo oko znamenitog austrijskog likovnog umjetnika. 
 

Film koji uz austrijski Epo-film financiraju i partneri iz Njemačke, Francuske, Italije i Engleske, te europska zaklada Eurimages, posvećen je posljednjim desetljećima u životu slikara, čiju ulogu tumači američki glumac s prebivalištem u Francuskoj John Malkovich.

Njemačkoj glumici Veronici Ferres pripala je uloga Klimtove dugogodišnje životne pratilje i muze Emilije Flöge, dok se u ulozi Klimtova prijatelja i učenika Egona Schielea (1890-1918) pojavljuje Nikolaj Kinski.

Gustav Klimt (1862-1918), poznat po mnogobrojnim burnim aferama s prominentnim predstavnicama bečke ženstvenosti iz doba smjene stoljeća, utemeljio je 1897. pokret bečke secesije kao odgovor na konzervativne norme umjetničke elite s konca 19. stoljeća.

Njegove slike, prožete neobuzdanom erotikom, često su bile meta rigidne bečke cenzure. Klimtova neprestana potraga za savršenstvom, erotikom i ljubavlju fascinirala je redatelja Ruiza baš kao i njegova borbenost, kad je u pitanju bila umjetnička sloboda: "Klimt je htio stvoriti nešto novo, no oko njega su bjesnili rat i društveni konflikti."

 
John Malkovich kao Gustav Klimt

Razdoblje obuhvaćeno filmom jednostavna naslova Klimt dokumentirano je sjećanjima s umjetnikove samrtne postelje, u kojima se isprepleću zbilja i san. No, linearna biografija ionako nije bila namjera autora filma.

"Na film gledam kao na valcer", reći će Ruiz, čiji scenarij nosi znakovit podnaslov Bečka fantazija u Schnitzlerovoj maniri: "Točnije na valcer poput Ravelova La Valsea, koji započinje kao žalobna glazba, intenzivira se do vrhunca i završava u gotovo suludom kolapsu. Kad bih film morao sažeti u dvije riječi, rekao bih: opijenost i strast."

Svojom ulogom životne pratilje, čiji odnos s Klimtom unatoč svoj prisnosti nikad nije prešao granice platonskog, fascinirana je Veronica Ferres: "Vjerujem da su u svojoj nepotkupljivosti i tvrdoglavosti jedno drugome bili vrlo slični."

Do 27. siječnja Klimt je sniman na autentičnim lokacijama u Beču – kavani Central i palači Todesco, gdje je Klimt bio stalni gost – nakon čega je snimanje nastavljeno u filmskom studiju u Kölnu.

Film s proračunom od 6,6 milijuna eura premijerno bi se trebao prikazati u rujnu na venecijanskoj Mostri.




Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

1.jpg
(24.14 KB, 310x207)
IP sačuvana
social share
..::_Cotidie est deterior posterior dies_::..
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Mudrijas Burek Foruma
Svedok stvaranja istorije


kad porastem, 'ocu bRe da budem tu-ri-STA!!

Zodijak
Pol
Poruke 26315
john maklovich.. interesantno, bas tako sam zamisljala klimta, samo bez kose definitivno.
IP sačuvana
social share
imam nešuntave dlanove Smile
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 05:38:28
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.11 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.