Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 07:29:09
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Cene do Triglava!  (Pročitano 3165 puta)
01. Dec 2007, 23:36:06
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.10
GRAĐANI Srbije smatraju da izdvajaju neopravdano više novca za hranu, nego, na primer, potrošači u susednim zemljama. Njihove sumnje još više podgrevaju podaci u javnosti da su pojedini srpski prehrambeni proizvodi jeftiniji kada pređu granicu. Reporteri “Novosti” zato su obišli prehrambene prodavnice svih država bivše SFRJ i uporedili cene hrane.
Uporednim ispitivanjem cena najvažnijih prehrambenih proizvoda, ali i artikala iz domena lične i kućne higijene, što pokazuje i naša tabela, vidi se da u odnosu na okolne zemlje, imamo i konkurentne cene (preračunate u dinare), u pojedinim kategorijama. To se, posebno, odnosi na sveže pileće i juneće meso. Cene hleba, koji u našim supermarketima staje 29,5 dinara i jestivog ulja od 111,5 dinara, među najnižima su u regionu. Ovi artikli jeftiniji su samo u makedonskim marketima. Istovremeno, pojedini konditori i namazi su, osim u Sloveniji, skuplji na našem tržištu. Posebno, ako se uporede proizvodi koji se prodaju i na okolnim tržištima.
Srpski “jafa” keks najjeftiniji je u Makedoniji - 45 dinara, 56 i 58 dinara je u crnogorskim, srpskim i slovenačkim supermarketima, a najskuplji u Hrvatskoj, gde košta 77 dinara. U kompaniji “Jafa” ističu da razlike u cenama njihovog najtraženijeg proizvoda mogu, u nekim slučajevima, da proisteknu i zbog akcijskih sniženja.
- Naše redovne proizvodne cene ni na jednom od tržišta bivše Jugoslavije nisu niže nego u Srbiji - tvrdi Milica Ličina, menadžer za odnose sa javnošću kompanije “Jafa” iz Crvenke. - Reč je o individualnom formiranju cena, koje zavisi i razlikuje se po trgovinskim kućama. Na to, kao proizvođači, nemamo uticaja.
U Sloveniji, koja ima 2,5 puta veći standard od nas, po gotovo duplo višim cenama plaćaju pojedine mlečne prerađevine, ali je zato dugotrajno mleko znatno jeftinije. Tri puta je skuplji hleb u Ljubljani, dok gotovo za trećinu više novca Slovenci izdvajaju za sve kategorije svežeg mesa. Posebno je osetna razlika kod junetine. Osim toaletnih sapuna, znatno viša je i cena deterdženata za pranje veša, kao i dezodoransa.
Hrvatski građani, koji zarađuju gotovo duplo više od nas, trećinu više novca, u proseku, izdvajaju za kupovinu svežeg mesa. Cene hemijskih artikala, međutim, drže se na istom nivou kao i u srpskim supermarketima. Dugotrajno mleko je nešto jeftinije, ali je zato polulitarsko pakovanje jogurta, od 3,2 procenta mlečne masti, 70 dinara.
Znatno niža primanja, ali i cene u prodavnicama, imaju Makedonci, koji, prosečno, mesečno zarade po 245 evra. Po cenama je slično i u Republici Srpskoj, gde je standard, ipak, nešto viši nego u Makedoniji.
Dugotrajno mleko, sa 2,8 odsto mlečne masti, najpovoljnije je pazariti u Sloveniji i RS, gde litar staje od 51 do 52 dinara. U BiH je 56, a u Crnoj Gori i Hrvatskoj nekoliko dinara skuplje. U Makedoniji je od 64 do 69 dinara, a kod nas litar ovog mleka košta od 65 do 80 dinara. Jogurt je najjeftiniji u Banjaluci - 60 dinara. Od 60 do 80 dinara košta u Srbiji i Crnoj Gori, u BiH 68, Makedoniji od 68 do 74 dinara.
- Više je faktora koji dovode do velikih raspona cena u regionu za istu robu - smatra Rade Pribićević, direktor korporativnih poslova “Denjub fuds” grupe, u čijem sastavu posluju vodeće mlekare, kao i “Knjaz Miloš“. - Jedan od presudnih razloga za ovu pojavu, posebno za našu robu na okolnim tržištima, je doskora potcenjen kurs evra. Zatim, nivo PDV nije isti na svim tržištima, a treća, najvažnija, svakako je činjenica da, kada se ulazi na novo tržište, proizvođač mora da se prilagodi postojećem nivou cena u celini, kako bi uopšte mogao da se pozicionira i bude konkurentan. Ako je, recimo, na nekom tržištu, generalno gledano, niži nivo cena, onda tome morate da se prilagodite.
Kao razlog ovakvom stanju na našem tržištu, ekonomisti navode i do pet puta veće trgovačke marže u našoj zemlji, ali i zatvorenost tržišta, koje pogoduje prometnicima monopolistima. Većina smatra da država može da utiče na cene snižavanjem poreza, ali i otvaranjem tržišta.
Vladana Hamović, pomoćnik direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede, smatra da za ovakvo stanje postoje dva ključna razloga. Prvi je ponovno jačanje monopola na srpskom tržištu, koji u poslednje vreme, opet, ispoljava svoje moći i diktira cene.
- To diktiranje cena, međutim, ne odnosi se samo na kupce, nego i na ostale trgovce i proizvođače - dodaje Hamović. - Jer, kao najveći snabdevači, a ujedno i kupci, u smislu povlačenja veće količine robe od dobavljača, oni su u situaciji da i drugim, manjim prometnicima, diktiraju uslove kupovine i cenu po kojoj će da kupe robu.
Istovremeno, ističe Vladana Hamović, kod proizvođača se formira cena robe koju oni, kasnije, plasiraju i drugim, manjim trgovcima. Jer, proizvođač nema razloga da i drugima prodaje po povoljnijim cenama. A, manji prometnici nemaju snagu da utiču na nabavnu cenu. Tako se sve vrti u krug. I otuda šarolike cene istih proizvoda u marketima istog formata, odnosno veličine. Drugi ključni razlog su razlike od nabavne do maloprodajne cene.
- Imamo veoma visoke trgovačke marže, koje, i te kako, utiču na razlike u ceni - objašnjava Hamović. - U odnosu na uobičajenu maržu, koja u svetu ne prelazi od osam do 12 odsto, kod nas je, često, od dva do pet puta veća. Zarada prometnika, dakle, ima značajan uticaj na razliku u ceni.
“Milka” čokoladu od 100 grama Slovenci kupuju najpovoljnije za 60 dinara, a Hrvati najskuplje, za 105. Kod nas u supermarketima staje 80 dinara, u BiH i Makedoniji 70, dok je u RS dva dinara skuplja. U Podgorici ove čokolade dostižu cenu od 76 do 84 dinara. Bombone “kiki”, hrvatskog “Kraša”, od 100 grama, u Srbiji su 50 dinara, po 40 u BiH i RS, u Makedoniji 30, Crnoj Gori 56, a najskuplje su u “rodnoj” Hrvatskoj - 80 dinara.
“Takovo svislajon” eurokrem, u činiji od pola kilograma, najskuplji je u Srbiji - 180 dinara. U Makedoniji košta 101 dinar, u BiH - 156, RS - 152, dok je u Crnoj Gori od 152 do 160 dinara. U Sloveniji i Hrvatskoj nema ga u prometu.
Isto je i sa “plazma” keksom iz “Bambi-Banata”. Na srpskom tržištu u vodećim supermarketima “plazma” košta 137 dinara, a na okolnim tržištima prodaje se znatno jeftinije. Tako, pola kilograma ovog keksa u BiH staje 102 dinara, u Makedoniji 98, Crnoj Gori od 112 do 120 dinara, a u RS 100 dinara.
- Proizvođačka cena naših proizvoda ista je za sva tržišta, ali do razlike u maloprodajim cenama dolazi zbog različitih trgovačkih marži, kao i PDV, koji se razlikuje u zemljama - kažu u “Bambi-Banatu”. - Kod nas su trgovačke marže, kao i PDV, najviši u regionu.

MESO
PILEĆE meso najskuplje plaćaju građani Crne Gore, gde kilogram košta 272 do 320 dinara. Slede Makedonija - 235 dinara, RS - 232, BiH - 209, dok je kod nas najjeftiniji, prosečno 200 dinara.
Juneći but bez kostiju najskuplji je i Zagrebu, gde staje 700, sledi Sarajevo sa 665 dinara, zatim Ljubljana, gde je 565, u Podgorici staje 536, u RS 480. U Makedoniji je 400 do 452 dinara, koliko košta i u srpskim trgovinama.
Svinjski but staje od 296 koliko je u Podgorici, u Skoplju je 400, u RS je 440, u Srbiji je 347 dinara. U Sloveniji je 399, a Hrvatskoj 528 dinara.

HEMIJA
DETERDŽENT za pranje veša “arijel”, od dva kilograma “kompakt”, kod nas staje 489 dinara, u Podgorici 480 do 520. U Makedoniji je običan, od tri kilograma, 511 dinara, dok je u RS 464 dinara, a u BiH 403 dinara.
Dezodorans “fa” od 150 mililitara kod nas je 177 dinara, kao i u Hrvatskoj, u BiH - 160, u Crnoj Gori - 176, a najjeftiniji je u Makedoniji - 159 dinara.
Toaletni sapun “palmolajv”, od 100 grama, košta u Banjaluci 40, u Beogradu i Skoplju po 44 dinara, u Sarajevu je 48, u Podgorici 32 do 40, a najskuplji je u Ljubljani - 250 dinara.


NOVO POSKUPLJENJE MLEKA

KOMPANIJA “Imlek”, Mlekara “Subotica” i “Novosadska mlekara” povećale su u subotu velikoprodajne cene mleka i mlečnih proizvoda.
Prema cenovnicima dostavljenim trgovcima u Srbiji, “Imlek” je povećao velikoprodajnu cenu litra svežeg mleka za 5,5 dinara, na 52 dinara, dugotrajnog mleka sa 2,8 odsto mlečne masti sa 59 na 63 dinara, a litar jogurta za četiri dinara, na 66 dinara.
Direktor korporativnih poslova “Denjub fuds grupe” Rade Pribićević izavio je da je to treće poskupljenje mleka u poslednja četiri meseca, iznuđeno rastom otkupne cene mleka:
- Pre šest meseci otkupna cena mleka je bila 18 dinara za litar, a sada je između 28 i 33 dinara, u zavisnosti od kvaliteta.
Pribićević je istakao da prethodno poskupljenje mleka, početkom novembra, nije bilo dovoljno i da su mlekare, zbog toga, prethodnih dana poslovale sa gubitkom. Povećanje cene sirovog mleka, ocenio je, posledica je suše, ali i rasta cena energenata i drugih troškova.
Prema rečima Pribićevića, udeo “Denjub fudsa”, preko “Imleka”, “Novosadske mlekare” i Mlekare “Subotica” na tržištu mleka i mlečnih proizvoda u Srbiji je između 30 i 35 odsto.
Maloprodajna cena litra pasterizovanog mleka, sa PDV i maržom od 10 odsto, od subote je u prodavnicama oko 62 dinara, a litar dugotrajnog mleka prodaje se za oko 80 dinara po litru.

HLEB
NAJNIŽE cene belog hleba od pola kilograma su u Srbiji i Makedoniji, gde vekna staje od 29,5 do 30 dinara. Slede BiH - 32 dinara, RS i Crna Gora - 40, Hrvatska 63 i Slovenija - 103 dinara.

ULJE
JESTIVO ulje trenutno je najpovoljnije kupiti u Makedoniji gde košta između 103 i 117 dinara. U vodećim supermarketima u Srbiji dominantna cena je od 111 do 115 dinara, u Crnoj Gori litar dostiže 140 dinara, za tri dinara je skuplji u Sloveniji, dok je u Hrvatskoj najskuplje, od 130 do 160 dinara. Po srednjim cenama ova namirnica se prodaje u RS i BiH, gde staje od 112 do 123 dinara.
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 07:29:09
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.064 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.