Zanimljivosti o spavanju :: Priroda ~ Ljubimci ~ Lepota ~ Zdravlje

Zanimljivosti o spavanju

Spavajući provedemo trećinu života. Napoleon, Florence Nightingale i Margaret Thacher spavali su samo četiri sata tijekom noći, a Thomas Edison je rekao da je to gubitak vremena. Ajmo malo analizirati...


Premalo spavanja izaziva nervozu, malaksalost, mrzovolju, sklonost debljanju...


ZAŠTO SPAVAMO?

Ovo pitanje znanstvenike muči već stoljećima, ali, zapravo, nitko nije siguran koji je točan odgovor. Neki smatraju da spavanje daje tijelu priliku da se obnovi od dnevnih aktivnosti, ali opet - zanimljivo je da je količina energije koja se uštedi spavanjem od 8 sati samo 50 kilokalorija, što je jednako količini energije koju će nam omogućiti komad tosta.

Moramo spavati jer tako održavamo stalnu razinu kognitivnih sposobnosti – govor, pamćenje i razmišljanje. Drugim riječima, spavanje zauzima važno mjesto u razvoju mozga.

No da bismo razumjeli ulogu spavanja, najbolje je vidjeti što bi se dogodilo da ne spavamo. Prvo i najvažnije – mozak bi nam izgubio mogućnost funkcioniranja. Ako ste ikada probdjeli cijelu noć, zasigurno ste opazili da ste poslije nervozni, zaboravni, mrzovoljni i malaksali.

Također, koncentracija i pažnja vam znatno opadaju. U nedostatku sna dio mozga koji kontrolira jezik, pamćenje, planiranje i osjećaj za vrijeme gotovo se isključuje. Ako ne spavate 17 sati, funkcionirat ćete jednako kao da imate 0,05% alkohola u krvi (dvije čaše vina).

Istraživanja pokazuju da se zbog nespavanja smanjuje mogućnost odgovora na situacije koje se brzo izmjenjuju te na donošenje razumnih odluka. U fizičkom smislu više smo podložni stresu te nam raste krvni tlak, a može doći i do debljanja jer se hormoni i kemikalije koje igraju glavnu ulogu u kontroli apetita, otpuštaju upravo za vrijeme spavanja.

ŠTO SE DOGAĐA DOK SPAVAMO?

Spavanje se događa u krugu koji traje od 90 do 110 minuta i stalno se ponavlja, a dijeli se u dvije kategorije – REM i non-REM, koji je podijeljen u četiri faze.

NON-REM

Faza 1: lagani san
Sada smo napola budni, a napola spavamo. Mišićna aktivnost se usporava i može se pojaviti lagano trzanje tijela. U ovoj fazi lako nas je probuditi.

Faza 2: pravi san
Nakon desetak minuta laganog sna ulazimo u ovu fazu koja traje oko 20 minuta. Usporava se disanje i kucanje srca. Najveći dio spavanja događa se u ovoj fazi.

Faza 3 i 4: duboki san
U fazi 3 mozak započinje s proizvodnjom delta valova, a to je tip valova koji su visoki i spori. Sada su nam kucanje srca i disanje na najnižoj razini. Za fazu 4 karakteristično je ritmično disanje i mišićna aktivnost. Ako nas sada netko naglo probudi, ne možemo se odmah snaći, osjećamo se dezorijentirano i malaksalo nekoliko minuta. U ovoj fazi se djeca pomokre u krevet, uplaše se nečega ili hodaju u snu.

REM

REM je skraćenica od Rapid Eye Movement (brza kretnja oka), a REM period obično započinje 70 do 90 minuta nakon što smo zaspali. Prosječno prođemo kroz 3 do 5 REM epizoda tijekom jedne noći. Iako nismo svjesni, u REM periodu mozak je vrlo aktivan, često i aktivniji nego kad smo budni! Sada sanjamo.

Naše oči se naglo kreću u svim smjerovima, a disanje i rad srca se ubrzavaju. No tijelo nam je paralizirano, što je prirodni način zaštite da ne bismo djelovali (činili) svoje snove. Nakon REM perioda cijeli krug se ponavlja.

KOLIKO SNA NAM JE POTREBNO?

Potrebna količina sna različita je od osobe do osobe. Rezultati istraživanja pokazuju da ljudi spavaju od 5 do 11 sati dnevno, a prosjek je 7,75 sati. Znanstvenik Jim Horne je zaključio: 'Količina sna koja nam je potrebna, tolika je da nam se ne spava tijekom dana.'

I životinje trebaju različitu količinu sna – piton 18 sati, tigar 15,8 sati, mačka 12,1 sat, čimpanza 9,7 sati, ovca 3,8 sati, slon 3,3, sata te žirafa samo 1,9 sati.

Svjetski rekord u najdužem periodu bez spavanja drži Randy Gardner iz 1965. godine, koji nije spavao punih 11 dana. Četvrti dan tog istraživanja počeo je halucinirati. Potom si je umislio da je poznati nogometaš. No, na čuđenje svih, Randy je na kraju istraživanja funkcionirao sasvim dobro, čak je znanstvenike pobijedio u fliperu.


Mačka spava malo više od čovjeka, no kad se nađu dvije spavalice...

ŠTO JE HRKANJE?

Hrkanje se pojavljuje kad se mekano tkivo na nepcu previše opusti te tako remeti ulaz u grlo. Zrak pokušava proći, a mekano tkivo vibrira i proizvodi hrkanje. Problem se s godinama može povećati, ali glavni razlog hrkanja je veličina i oblik tijela. Čovjek s kratkim i širokim vratom vjerojatno će hrkati jer mišići ne mogu održati salo dok spava. U 99 posto slučajeva hrkanje je opasno jer se tako ulaže znatno veći napor za disanje.

ŠTO JE NESANICA?

Neki od simptoma nesanice su budnost tijekom noći, prerano buđenje, osjećaj umora, nemogućnost da se zaspi. Posljedice dugotrajne izloženosti ovim problemima su iscrpljenost, razdražljivost te nemogućnost koncentracije na najjednostavnije zadatke. Glavni uzročnik nesanice je stres, ali i druge stvari, npr. previše svjetla u spavaćoj sobi, previše alkohola i kave prije spavanja ili previše hrane prije odlaska u krevet.

SAN KOD TINEJDŽERA

U tinejdžerskim godinama dolazi do promjena i u spavanju. Mnogi tinejdžeri imaju dovoljno energije igrati kompjutorske igrice do kasno u noć, ali zato nemaju snage ujutro ustati i otići u školu. I, iako ste možda mislili drugačije, ovo je ipak više od lijenosti i lošeg ponašanja, smatraju znanstvenici.

Istraživanja su pokazala da hormonalna pobuna u pubertetu dovodi do toga da se tinejdžeri više vole ujutro izležavati. No jedno je sigurno – spavanje je ključno jer dok tinejdžeri spavaju, oslobađa se hormon koji je važan za rast. Upravo stoga je tinejdžerima potrebno više sna nego maloj djeci i odraslima, a činjenica je da ga imaju manje od njih.

Važna promjena tijekom noći je povećanje razine 'tamnog hormona', tj. melatonina, koji nam pomaže da zaspimo. Većina odraslih proizvodi melatonin oko 10 navečer, dok ga tinejdžeri počinju proizvoditi tek oko 1 sat ujutro! Ovo se događa zbog puberteta, što znači da tinejdžere drže budnima njihova vlastita tijela.

U SAD-u su čak neke škole pomaknule početak nastave kako bi im učenici mogli dulje ostati u krevetu. Nakon ovoga zabilježeni su bolji rezultati u učenju.

SAVJETI ZA BOLJI SAN

1. Opustite um

- vježbe disanja će vam pomoći. Udahnite (preko trbuha, a ne preko prsa) i zadržite zrak tri sekunde, a potom izdahnite preko nosa. Prakticirajte to 10 minuta prije spavanja svake večeri.

- miris lavande pomoći će vam da prije zaspite.

- ako baš nikako ne možete zaspati, otiđite u drugu prostoriju i radite nešto. Nemojte se vraćati u krevet dok zaista ne osjetite pospanost.

2. Redovito vježbajte

- najbolje je vježbati ujutro. Nikako nemojte prije spavanja jer se vježbom stvaraju stimulansi u tijelu pa nećete moći zaspati.

3. Stvorite ugodnu atmosferu u spavaćoj sobi

- spavaća soba je samo za spavanje. Izbacite iz nje televizor, kompjutore i glazbene linije.

4. Izbjegavajte kofein

- kofein ostaje u organizmu nekoliko sati. Ne konzumirajte čokoladu, kavu, neke čajeve te Coca-Colu prije spavanja.

6. Pazite što jedete


Ovo nije preporučljivo prije spavanja
- obilan obrok prije spavanja remetit će vam san.

- začinjena i teška hrana izazvat će žgaravicu.

- neka hrana i pića stimuliraju mozak. Stoga prije odlaska u krevet ne jedite slaninu, sir, šunku, feferone, orahe te ne pijte crveno vino.

- ako jednostavno nešto morate žvakati prije spavanja, uzmite malo kruha ili žitne pahuljice, oni potiču san.

7. Organizirajte se

- stvorite naviku odlaska na spavanje i ustajanja u otprilike isto vrijeme, čak i vikendom, i čak ako mislite da biste trebali odspavati dulje nego inače. Petnaestominutni san tijekom dana mnogo će vam pomoći. Ali izbjegavajte zadrijemati dulje od 20 minuta, nakon toga ćete se osjećati još umornije.

Laku noć! Slatko snivajte!



Nevena Ljubišić -Jelić
srijeda, 04.05.2005.