Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 19:36:22
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 6 gostiju pregledaju ovu temu.

Ovo je forum u kome se postavljaju tekstovi i pesme nasih omiljenih pisaca.
Pre nego sto postavite neki sadrzaj obavezno proverite da li postoji tema sa tim piscem.

Idi dole
Stranice:
1 ... 65 66 68
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Aleksa Šantić  (Pročitano 67611 puta)
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
ALEKSA ŠANTIĆ - ANTUNU FABRISU(1)
"ZORA" LIST ZA ZABAVU, POUKU I KNJIŽEVNOST
MOSTAR


     Dragi prijatelju,

     Moj poznanik Steva Jakšić(2) iz Berlina piše mi da će 10. ili 11. o. mj. (po novom) doći u Mostar g. August Štajn, glavni urednik "Frankfurter Zeitungä" za Berlin. On će se baviti ovdje možda i dan pa će za Dubrovnik(3). Kako je u interesu naše stvari, mi ćemo ga ovdje lijepo i srpski dočekati i ugostiti, pa misleći da bi dobro bilo da i Vi tamo isto učinite, obraćam se na Vas a ako je tu g. Paja Popović(4) i njemu saopštite. -
Kako je sa vašom "žućenicom"(5)? Ja sam još jednako nervozan i nezadovoljan. Primite prijateljski pozdrav od
Vašeg odanog

Mostar 27/8 i 9/9 - 901.
Alekse Šantića           




(1) ANTUN FABRIS (1864-1904) političar i novinar. Školovao se u Dubrovniku i Beču. Kao nastavnik službovao je u Splitu i Zadru. 1895. postao je urednik lista "Dubrovnik". 1902. pokrenuo je književni list "Srđ". Zbog pjesme "Bokeška noć", koju je napisao Uroš Trojanović i posvetio Bokeškoj omladini ("Srđ", br. 19, pd 16. X 1902) Fabris je uhapšen 5. XI 1902. i ostao je u zatvoru do 23. XII iste godine. Boravak u zatvoru upropastio mu je i inače slabo zdravlje. Pored navedenih listova Fabris je uređivao i kalendar "Dubrovnik" (1897-1903).

(2) SVETOLIK JAKŠIć (1868-1928) publicista. Studirao prava u Beogradu, a istovremeno se bavio novinarstvom i književnošću. Više godina bio stalni saradnik "Videla", u kojem je objavio niz priloga pod pseudonimom Harry. Služio u konzularnodiplomatskoj službi. 1902. pokrenuo dnevnik "Štampu", u kome je okupio veliki broj saradnika.

(3) List "Dubrovnik" od 29. IX 1901, br. 39. donio je sitnim slovima samo ovu vijest: "U petak (27. IX) na povratku iz Crne Gore prispjeli su g. Karlo Genthe, urenik berlinskog "Lokalanzeiger'a" i g. Stein, urednik Frankfurter Zeitung'a".

(4) PAVLE POPOVIĆ (1868-1939), istoričar književnosti. Poslije završene Velike škole u Beogradu, svoje studije dopunio u toku dvogodišnjeg boravka u Ženevi i Parizu. 1904. izabran za vanrednog profesora istorije srp. književnosti na Velikoj školi, a 1905. za profesora istog predmeta na novosadskom Univerzitetu u Beogradu.Njegova glavna djela su: O "Gorskom vijencu", 1900; "Pregled srpske književnosti", 1901; "Pripovetka o devojci bez ruku", 1905; "Milovan Vidaković", 1934; "Iz književnosti" I (1906), II (1919), III (1926), IV (1938). U vrijeme kada je Šantić pisao Fabrisu, Pavle Popović je u Dubrovniku proučavao dokumenta koja se odnose na istoriju dubrovačke književnosti.

(5) Šantić misli na bolest žuticu, koja je u Dubrovniku poznata pod imenom "žutaga".



IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
ALEKSA ŠANTIĆ - TIHOMIRU OSTOJIĆU(1)

     Dragi Tihomire,

     Vrlo se radujem što si uspio da na vašim "Selima" upoznaš tamošnju srpsku publiku sa našim novim piscima. Na taj način, nadam se da će se probuditi začmala volja, volja za srpskom knjigom, koju danas upravo čitaju oni, koji je i izdaju t.j. sami pisci. Novi Sad davno je potrebovao takijeh "Sela", jer mimo sva srpska mjesta, on je najviše bio izgubio interesovanje za srpsku knjigu. Dobro si učinio što si prikazao Borislava Stankovića(2). On je i moja simpatija i ja ga držim za najboljeg našeg mlađeg pripovjedača, jer je vrlo jak i pravi pjesnik, koji je kadar da nam svu dušu osvoji i to znači da je u svom pisanju iskren. - Meni vrlo lacka što ste i mene uvrstili među one, o kojima će se na vašim "Selima" govoriti. Hvala vam!
     Izručio sam tvoj pozdrav Ćoroviću(3) i reče mi da će ti on ovih dana pisati.
Ja izjedoh veliku poparu od onog Bog. Popovića(4). Šta ćeš? On ima pravo - on je francuz pa hoće da i mi srpski pisci ili bolje samouci budemo kao Viktor Hugo(5), Mise(6) i drugi. On nije pisao da moje stihove ocjeni, nego da pokaže svijetu svoju veleučenost. Ne velim da on nije u svojoj kritici učinio dosta umjesnih primjedaba; ali u isto vrijeme on je činio i pogrešaka. On se nije bavio suštinom mojih stihova, no se osvrćao na pojedine riječi i izraze moje. No neka o meni piše šta ko hoće. Ja ću ići svojim putem pa doklen stignem. Osjećam u sebi snagu i ona će me voditi i dalje a niko više.
Ja ću ovog ljeta u Dubrovnik. Ostaću mjesec ili više da činim morske banje i da izgonim iz živaca "nečastivoga" nervozu. Biće mi veoma drago ako i ti sa Jovanom Radonjićem(7) dođeš da se provedemo.
Ako imo budeš vremena, molim te piši mi, koje je pjesme moje čitao na "Selu" G. Živojinović(Smile.
Pozdravi puno Radonjića a i ti primi iskreni pozdrav od tvoga odanog

Mostar 12(25) marta 1902.
A. Šantića         
Pozdrav Svetozar (Ćorović)



(1) TIHOMIR OSTOJIĆ književni i kulturni istoričar (5. VII 1865-18. X 1921.). Gimnaziju završio u Novom Sadu. Filozofski fakultet u Budimpešti. U Beču odbranio doktorsku disertaciju (1907) o Dositeju Obradoviću. Službovao u Novom Sadu kao profesor gimnazije i kao sekretar Matice srpske. 1920. izabran za profesora Filozofskog fakulteta u Skoplju. Uređivao je "Pokret", "Letopis Matice srpske" (1912-1914) i "Kalendar" Matice srpske. Bavio se izučavanjem srpske književnosti XVIII i XIX vijeka. Najznačajnije su mu studije o Dositeju Obradoviću, Zahariju Orfelinu i Branku Radičeviću.

(2) BORISLAV STANKOVIĆ (1876-1927), književnik, pjesnik Vranja. Ulazi u red značajnih imena jugoslovenske proze na početku XX vijeka i po Skerlićevim riječima "to je možda najjači talenat koji je ikad bio u srpskoj književnosti". Najvažnija djela su mu: "Iz starog jevanđelja", "Božiji ljudi", "Stari dani", "Koštana", "Nečista krv", "Pod okupacijom".

(3) SVETOZAR ĆOROVIĆ (1875-1919) književnik. U Mostaru završio osnovnu i trgovačku školu. Književnim radom počeo se baviti rano, sarađujući u časopisima "Golub", "Neven", i "Spomenak". Uređivao je kalendar "Neretljanin" (1894, 1895), a 1896. zajedno sa A. Šantićem pokrenuo književni list "Zoru". 1907. ušao u redakciju političkog lista "Narod". Za vrijeme aneksione krize (1908) izbjegao u Italiju, a po povratku biran za narodnog poslanika u Bosanski sabor. Za vrijeme prvog svjetskog rata zatvaran, zatim interniran u Bihać i u Đer u Mađarskoj. U zatvorima je dobio tuberkulozu i vratio se veoma bolestan, u Mostar 1917. Nedugo poslije oslobođenja je umro. Njegovo književno djelo je obimno: pisao je pjesme, pripovjetke, crtice, drame, romane. Najpoznatija izdanja su:; "Poletarke", 1894; "Iz Hercegovine", 1896; "Iz moje domovine", 1898; "Iz Mostara", 1898; "Crtice" 1901; "Zapisi iz kasabe", 1901; četiri knjige "U časovima odmora" (1903, 1904, 1906, 1910); "Ženidba Pere Karantana", 1905; "Majčina Sultanija", 1906; "Stojan Mutikaša", 1907; "Zulumćar", 1913; "Beleške jednog taoca", 1919; "Među svojima" i dr.

(4) BOGDAN POPOVIĆ (1863-1944) književni kritičar i estetičar. Pošto je završio studije na beogradskoj Velikoj školi i pariskom Filozofskom fakultetu, postao je profesor Velike škole (1893), a zatim redovni profesor Univerziteta u Beogradu (1905). Predavao je francuski jezik, opštu istoriju, istoriju opšte književnosti (uporednu), teoriju književnosti i estetiku. Za redovnog člana SANU biran je 1914. Prevodio je sa engleskog, francuskog i njemačkog. Osnovao je SKG (1901) i pokrenuo stvaranje PEN kluba, Društva za žive jezike i književnost, Collegium musicum, Društva prijatelja Francuske. U svojoj kritičarskoj aktivnosti, koja se mnogo više izražavala usmenim i praktičnim djelovanjem, pisao je relativno malo o srpskim književnicima. Svoja kritička i esejistička shvatanja krunisao je "Antologijom novije srpske lirike" (1911). Poznati su njegovi "Ogledi iz književnosti i umetnosti I", I i II (1927) te "Članci i predavanja o književnosti, umetnosti, jeziku i moralu" (1932).
Bogdan Popović napisao je kritički prikaz O "Pesmama" Alekse Šantića u Srpskom književnom glasniku 1/1901, III/5, 387-397; IV/1, 54-60; 2, 144-154.

(5) VIKTOR IGO (1802-1885) književnik, najveći francuski pjesnik XIX v. Počeo da piše u tradicionalnoj formi, kao ubjeđeni monarhist ("Ode i balade") ali postepeno pristupao romantizmu, politički evoluirao prema ljevici i postao republikanac. Poslije državnog udara 1851. pod Napoleonom III prognan, te je ostao u Belgiji i na ostrvima Jersey i Gurnsey u Engleskoj sve do pada Drugog carstva 1870. Dočekan triumfalno u Parizu, radio je neumorno do smrti, zalažući se za demokratska načela i slobode. 1876. napisao je vatreni članak "Za Srbiju". Objavio je mnoge zbirke pjesama, drame ("Ernani", "Lukrecija Bordžija", "Rij Blas") i romane od kojih su najpoznatiji "Zvonar Bogorodičine crkve u Parizu", "Jadnici".

(6) ALFRED ME MISE (1810-1857), francuski književnik romantičarske škole. Njegova prva pjesnička djela "Priče iz Španije i Italije" (u stihovima), pjesme "Namuna", "Rola" i dr. otkrile su njegov pjesnički talenat i versifikatorske sposobnosti, ali i uticaj ondašnje mode - bajronizma. Nesrećna ljubav sa Žorž Sandovom inspirisala ga je, poslije 1834. za njegove najljepše ljubavne pjesme "Noći", "Pismo La Martinu" i dr. U isto vrijeme napisao je i "Ispovjest jednog djeteta ovog vijeka". Poznat je i kao pisac pozorišnih komada: romantične drame "Lorencaćo", te komedije "S ljubavlju nema šale", "Ne treba se ni u šta kleti", "Marijanine ćudi" i dr.

(7) JOVAN RADONIĆ dr. (1873-1956), istoričar i profesor Univerziteta u Beogradu, akademik. Studirao i doktorirao u Beču (1896). Jedno vrijeme boravio u Petrogradu i Moskvi (1897-1898), zatim bio nastavnik u srpskoj gimnaziji u Carigradu. Za bibliotekara Matice srpske izabran je 1899. i na tom položaju ostao do 1905, kada je izabran za vanrednog profesora opšte istorije srednjeg vijeka na Univerzitetu u Beogradu. 1919. biran je u zvanje redovnog profesora. Napisao je veliki broj djela iz naše istorije: "Istorija srba u Ugarskoj", "Zapadna Evropa i Balkan", "Grof Đorđe Branković i njegovo vreme" i dr.

(Smile VELIMIR ŽIVOJINOVIĆ - MASUKA, pjesnik, književni i pozorišni kritičar, prevodilac. Školovao se u Beogradu i Lajpcigu. Bio je urednik "Epohe" (1919) i časopisa "Misao", koji je pokrenuo sa Simom Pandurovićem. Djela: pjesme "Vedre i tamne noći", kritike "Iz književnosti i pozorišta", drame "Čovjek snuje" i "Stanica". Sa B. Nedićem preveo Šekspirova djela "Zimsku bajku" i "Romea i Đulijetu". Bio je reditelj i upravnik beogradskog Narodnog pozorišta i direktor Drame Narodnog pozorišta u Nišu.



IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
ALEKSA ŠANTIĆ - ANTUNU FABRISU


     Dragi gospodine,

     Prije mjesec i po, poslao sam vam za u "Srđ"(1) jedan svoj rad pod natpisom "Alibegov sevdah"(2). No kako ga, evo, nijeste ni u ovom 7. br. "Srđa" donijeli, držim da Vam se ta moja rabota ne dopada, pa Vas najučtivije molim, da budete tako dobri i da mi tu rabotu vrnete po pošti. Žao bi mi bilo da ode u koš - njome bih se mogao odužiti kojem drugom listu. Molim Vas još jednom ne zaboravite, no mi tu rabotu pošaljite natrag. Unaprijed Vam zahvaljujem na ljubavi i iskreno Vas pozdravlja

Mostar 5/4 1902.
Vaš odani         
A. Šantić         


(1) "Srđ", list za književnost i nauku, organ srpski orjentisanih intelektualaca u Dalmaciji. Izlazio u Dubrovniku, dva puta mjesečno, od 1902. do 1908. Osnivač i vlasnik do svoje smrti (1904) bio je Antun Fabris, a zatim profesor Antonije Vučetić. Osim književnika iz Dubrovnika i Dalmacije u njemu su sarađivali i mostarski pisci (Šantić, Dučić, Ćorović) i mnogi književnici iz Srbije. Pored književnih, časopis je donosio i značajne kulturno-istorijske priloge za istoriju Dubrovnika.

(2) Pjesma je štampana u "Srđu" br. 8 od 30. aprila 1902.

IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
ALEKSA ŠANTIĆ - MILANU ŠEVIĆU(1)


     Dragi Milane,

     Ja nisam za djecu ni jedne knjige izdao a radio sam mnogo na dječjim listovima i to u "Golubu"(2), "Nevenu"(3), "Spomenku"(4) i još nekim listovima, što su u Srbiji izlazili, a čijih se imena ne sjećam više. - Tražio sam da ti pošaljem koji broj "Malog Svijeta"(5) ali niđe ni u koga nema. Jedino još mogli bi se obratiti u Sarajevo na Špiru Bocarića(6) slikara koji je taj list uređivao, možda bi on imao koji broj. Svetozar(7) osim "Bakinih priča"(Smile izdao je knjigu dječijih pjesama "Poletarke"(9) i on će ti tu knjigu poslati. - Ja sam imao 3 pisma pok. Zmaja(10), pa ih po nesreći, sva tri izgubio i niđe nijednog da nađem. - Molim te puno poredi te moje prepjeve, pa mi ih odmah pošalji, jer štampar čeka te gubi vrijeme. Mnogo te pozdravlja tvoj

(30. XII 1902)
A. Šantić         


(1) MILAN ŠEVIĆ dr. (1866-1933) pedagog i pedagoški pisac, profesor Beogradskog univerziteta. Uređivao i izdavao "Pedagoške klasike" i "Pedagogijsku knjižnicu". Napisao veći broj pedagoških i književnih radova: "Jedinstvena škola", "Nova i stara škola", "Iz Brankova i Daničićeva kruga" i dr.

(2) "Golub", list za srpsku mladež. Izlazio u Somboru od 1879-1914. Prvi i dugogodišnji urednik bio mu je Jovan Blagojević, učitelj, a glavni saradnik Petar Despotović. Bio je jedan od prvih i najboljih dječijih listova, u kome su otpočeli književni rad mnogobrojni i značajni srpski književnici (Dučić, Šantić i dr.).

(3) "Neven", dječiji list. Prvi vlasnik i dugogodišnji urednik bio je Zmaj Jovan Jovanović, te je "Neven" nazivan i Čika-Jovin list. Izlazio je u Novom Sadu i Zagrebu 1880-1891, 1899-1901. Izlazio je i poslije Zmajeve smrti do 1911. Bio je najbolji i najpoznatiji list za djecu i školsku omladinu.

(4) "Spomanak", list za zabavu i pouku srpskoj deci, izlazio od 1893. do 1914. godine u Pančevu, mjesečno. Uređivao ga je Ivan Martinović, a sarađivali su u njemu i Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Svetozar Ćorović, Vasa Krstić - Ljubisav i dr.

(5) "Mali ilustrovani svet", izlazio u Sarajevu 1903. godine (br. 1, 31, I-3.III). Vlasnik i odgovorni urednik Sava Savić. Urednik Špiro Bocarić, akademski slikar.

(6) ŠPIRO BOCARIĆ, slikar (1878-1941). Nižu i srednju umjetničku školu završio u Veneciji. Živio u Sarajevu i Banjoj Luci. Radio je najviše portrete i scene iz bosanskog života. Pisao je članke i recenzije u "Otadžbini", "Bosansko-hercegovačkom glasniku", "Srpskoj riječi", "Musavatu", "Bosanskoj vili", "Brankovu kolu" "Danu" i "Preporodu".

(7) SVETOZAR ĆOROVIĆ (1875-1919) književnik. U Mostaru završio osnovnu i trgovačku školu. Književnim radom počeo se baviti rano, sarađujući u časopisima "Golub", "Neven", i "Spomenak". Uređivao je kalendar "Neretljanin" (1894, 1895), a 1896. zajedno sa A. Šantićem pokrenuo književni list "Zoru". 1907. ušao u redakciju političkog lista "Narod". Za vrijeme aneksione krize (1908) izbjegao u Italiju, a po povratku biran za narodnog poslanika u Bosanski sabor. Za vrijeme prvog svjetskog rata zatvaran, zatim interniran u Bihać i u Đer u Mađarskoj. U zatvorima je dobio tuberkulozu i vratio se veoma bolestan, u Mostar 1917. Nedugo poslije oslobođenja je umro. Njegovo književno djelo je obimno: pisao je pjesme, pripovjetke, crtice, drame, romane. Najpoznatija izdanja su:; "Poletarke", 1894; "Iz Hercegovine", 1896; "Iz moje domovine", 1898; "Iz Mostara", 1898; "Crtice" 1901; "Zapisi iz kasabe", 1901; četiri knjige "U časovima odmora" (1903, 1904, 1906, 1910); "Ženidba Pere Karantana", 1905; "Majčina Sultanija", 1906; "Stojan Mutikaša", 1907; "Zulumćar", 1913; "Beleške jednog taoca", 1919; "Među svojima" i dr.

(Smile "Bakine priče". Za srpsku mladež napisao Svetozar Ćorović. Knjiga I Pančevo. Štamparija braće Jovanović. Izdanje uredništva "Spomenka". 1898.

(9) "Poletarke". Pjesme za srpsku djecu od Svetozara Ćorovića. Predgovor (Mili moji Srpčići i Srpkinje) od Svetozara Ćorovića. Mostar. Izdanje prve srpske knjižare Vladimira M. Radovića. 1894.

(10) JOVAN JOVANOVIć ZMAJ (1833-1904) pjesnik, urednik književnih i satiričnih listova, liječnik. Kao književnik bio je "pesnički izraz duhovnog i dušvenog života srpskog naroda od 1850-1900.". Napisao je čitave tomove rodoljubive, političke i satirične poezije. Kao lirik dao je "Đuliće i Đuliće uveoke". Osnovao je dječju poeziju kod nas. Pokrenuo je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", Žiža", "Starmali" i dječiji list "Neven". Za života su mu izdate pjesme u knjizi "Pevanija". Prevodio je i u prozi (pjesnička legenda "Vidosava Branković"), a ogledao se i u drami ("Šaran").



IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Poznata licnost


Када сам слаб онда сам силан.

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 3880
Zastava Београд је СВЕТ !
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.12


Моја молитва (1904.)


Будите свети!... Христову распећу
Ступајте смјерно на лицу са маском!
Славите оца са безбожном ласком,
Али ја с вама молити се нећу!
Молитва моја празан говор није,
Ни лажна кротост што пред крстом клечи;
Молитва моја није број ријечи,
Но освештени огањ што ме грије.

Кад у дну поља јутро ме затече,
Па чујем топло појање са грана,
И гледам како, преко родних страна,
Ријека покрај златних жита тече;
Ил' када тихо по брдима плавим
Вечери миле блага црвен плане,
Ја у те часе, знам, господа славим!

Примиш ли у дом онога што грца
У сињем јаду под студеним небом,
И утјешим га са сољу и хљебом,
И огријем му ране ватром срца;
У светом чувству када силно горим,
Па руке ширим да загрлим свијет,
Све људе, земљу, сваки грм и цвијет,
У ове часе, ја знам, с богом зборим...

Будите свети!... Христову распећу
Ступајте смјерно на лицу са маском!
Славите оца са безбожном ласком,
Али ја с вама молити се нећу!
Молитва моја празан говор није,
Ни лажна кротост што пред крстом клечи;
Молитва моја није број ријечи,
Но освештени огањ што ме грије.

Алекса Шантић

IP sačuvana
social share


Речи Светог Јована Лествичника: »Ко у разговору с другим људима упорно настоји да наметне своје мишљење, макар оно било и тачно, нека схвати да болује од болести ђавола.«

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Poznata licnost


Када сам слаб онда сам силан.

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 3880
Zastava Београд је СВЕТ !
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.12


Песма библијска


Оче, што ниси и мени дао
С песмама ведре дане,
Слатке и пуне плодова као
Лепе паома гране?

Где је и за ме башта и једно врело
Под стаблом пуним цвета?
Зар и ја нисам твој лик и твоје дело,
Царе и краљу света?

Овде, на путу, сама оставио си мене,
Где само гробова плоче
И смрти сене
Ја сада гледам, оче.

Но ево златни зраци кандила падају на ме -
Ја чујем глас харфе твоје:
Све лепе душе, под крстом када стоје,
Постају богом и саме...

Вапијеш! Ти би помоћи моје хтео?
А зар ти снага више није
Од беда свије' -
Не осећаш ли да мога срца си део?

Путниче, ступај и вољно на леђи терет ови
Понеси на врх Голготе,
И као вечерње сунце зарони у живот нови
И у сјај вечне лепоте...


Алекса Шантић
IP sačuvana
social share


Речи Светог Јована Лествичника: »Ко у разговору с другим људима упорно настоји да наметне своје мишљење, макар оно било и тачно, нека схвати да болује од болести ђавола.«

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Poznata licnost


Када сам слаб онда сам силан.

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 3880
Zastava Београд је СВЕТ !
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.12
Молиш се...

Молиш се...
Скрушеним, кротким гласом призивљеш љубав Оца,
Његовој вјечној слави високо дижеш лавре
И Његовијем ликом украсио си олтар;
Пред Њиме клечиш, падаш и у прах челом рониш, -
Молиш се, хвалиш, вјерујеш...
Но да л' си душом својом појмио Слово благо?
Јеси ли крвљу светом опрô гријехе дуге?
Је ли те вјера твоја вјечној доброти дигла?
И да л' си срцем виђô истину откровења?
Јеси ли брату своме донио мехлем рана
И пружио му срце у часу страдања тешких?
Да ли си земљу ову освештô миром светим,
Прелио потоке крви сузама покајања
И грохот крваве борбе докончо са презрењем?
Јеси ли чуо јаук многих племена земних,
Судбом понижених, чије се кукавне наде
Мрзну и гину вјечно под јармом суровости?
Јеси ли био сјеме општих плодова добра?
Страдањем, смрћу својом, дајући живот другим,
Јеси ли чуо Бога!...
Пењеш се: умом хваташ вјечност и атом сваки;
Покорио си себи силу надземних власти -
Обуздао си снагом вољу громова сињих;
Пребродио си чамцем пучину океана,
У понорима морским нашô си благо себи,
И сву си куглу ову жељезним ланцем свезô.
Но можеш ли се хвалит вишом влашћу којом,
Врлошћу мисли оне рад' које Богочовјек
Искапи чашу до дна с праштањем и с благословом?
Јеси ли душом својом презрео прошлост гнусну?
И је ли с тобом Господ, љубиш ли Оца вјечног?...
Не, ти си џелат стари. Ти ниси срцем виђô
Истину откровења, ти ниси чуо Бога,
Поругано је тобом Његово Слово свето, -
Кајине, с твојих рука још капље крв братовља...
Покај се! Јадни црве, што вјековима гризеш
Мисао спаситеља и самог себе, покај се!
Лукава вјера твоја није те к небу дигла -
Осјећô ниси мрака и ниси виђô свјетлост,
Окован злом и паклом у понору си остô
Немоћан, слаб и ништаван...
О, пузи, гмижи тако, и чекај у праху гнусном -
Док свето откровење не подари ти крила
Да се узнесеш небу и будеш Божји син...


Алекса Шантић

« Poslednja izmena: 04. Avg 2009, 12:26:41 od Silvanus »
IP sačuvana
social share


Речи Светог Јована Лествичника: »Ко у разговору с другим људима упорно настоји да наметне своје мишљење, макар оно било и тачно, нека схвати да болује од болести ђавола.«

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Poznata licnost


Када сам слаб онда сам силан.

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 3880
Zastava Београд је СВЕТ !
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.12


Бадње вече

Вечери света, хоћу ли те и ја
Славити пјесмом радости и среће?
У моме оку, ево, суза сија,
И моје ране постају све веће.

Твој златни поход и убогу годи,
И види Бога у часима овим;
Нада мном само мрак студени броди,
И душу бије немирима новим.

У пустој соби сам, кô сјенка бона,
У себи слушам звук погребних звона
И стискам срце јадно и кукавно.

Вечери света, дођи! Тихо, тише!
Јер овдје нико не чека те више -
Сви моји мили заспали су давно.

Алекса Шантић

IP sačuvana
social share


Речи Светог Јована Лествичника: »Ко у разговору с другим људима упорно настоји да наметне своје мишљење, макар оно било и тачно, нека схвати да болује од болести ђавола.«

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Poznata licnost


Када сам слаб онда сам силан.

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 3880
Zastava Београд је СВЕТ !
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.12


Под Острогом

Спокојно ћути манастир и спава.
Малени торањ стражари и бдије,
И доли мирно тече Зета плава.

Још позни мјесец на видику није,
Одблесак први тек што једва зâри
Врхове кршâ. Тихо. Само вије

Притајен вјетар из грмова стари’.
Но док под храстом од стољетних дана
Преда мном ватра кô јутро се жари

И црвен баца по рачвама грана,
С кивота светог сјај чудесни сину,
И сребрн блесак паде преко страна...

И видјех: уз крш свети отац мину,
На челу носећ једну мутну бору,
И сјајан на врх Острога се вину.

Пјесму звијезде почеше у хору,
И видар бола у одежди стану,
Погледа тамо према Дурмитору.

Клекну и поче да моли, и кану
Суза му једна... Као никад прије,
Небо затрепта, и над врхом плану

Пун крвав мјесец... И са страна свије’
Са грмљем болно јекну голет горња;
И кô срце једно гдје јад љуто бије,

Жалосно звоно зацикта са торња.

Алекса Шантић
IP sačuvana
social share


Речи Светог Јована Лествичника: »Ко у разговору с другим људима упорно настоји да наметне своје мишљење, макар оно било и тачно, нека схвати да болује од болести ђавола.«

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Poznata licnost


Када сам слаб онда сам силан.

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 3880
Zastava Београд је СВЕТ !
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.12


Молитва    

Ти си мирна, сјетно ћутиш,
Као ружа успавана,
А поглед си управила
Пут небеских благих страна.

Ти се молиш, а небо се
Тако љупко на те смије,
Јер чистија нигда молба
До раја му стигла није.

Ој, моли се! Таку молбу
Радо небо себи прима,
Твоја молба биће свјетлост
Усред раја анђелима.

Алекса Шантић (1895)
IP sačuvana
social share


Речи Светог Јована Лествичника: »Ко у разговору с другим људима упорно настоји да наметне своје мишљење, макар оно било и тачно, нека схвати да болује од болести ђавола.«

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 65 66 68
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 19:36:22
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.089 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.