Mračni izveštaj o snegu i ledu



Ujedinjeni narodi prognoziraju da će globalno zatopljenje pogodit će stotine milijuna ljudi na Zemlji jer će poremetiti riječne tokove, otapati ledenjake i podići razinu oceana.

Smanjuju se ledenjaci od Himalaje do Alpa, a zagrijava permafrost (trajno zaleđeni sloj Zemlje) od Aljaske do Sibira, a sniježne padaline postaju sve neizvjesnije u mnogim regijama, piše u izvještaju Global Outlook for Ice and Snow (Globalni pregled za led i snijeg) koji se bavi sudbinom ledenjaka, permafrosta i snijega, a sastavilo ga je više od 70 stručnjaka.

Klimatske promjene, za koje su ponajviše odgovorni staklenički plinovi što se razvijaju izgaranjem fosilnih goriva, osjetit će se vrlo daleko od polarnih regija ili visokih planinskih područja.

"Sudbina snijega u svijetu i ledenih površina, kao rezultat klimatskih promjena trebala bi zabrinuti svako ministarstvo, svaki upravni odbor i svaki dnevni boravak diljem svijeta", ističe Achim Steiner, voditelj UN-ova programa za okoliš u izvještaju od 238 stranica.

"Otkrića su relevantna za područja od Berlina do Brazilije, od Pekinga do Bostona", dodaje Steiner.

Oko 40 posto stanovništva od današnjih 6,5 milijardi ljudi, bit će pogođeno otapanjem ledenjaka u Aziji, jer snijeg i led s Himalaje pomaže regulaciji riječnih tokova i natapanju od Kine do Indije.

Porast razine mora od samo jednog metra, kao posljedica zagrijavanja oceana i otapanja ledenjaka, mogao bi izazvati štete od gotovo 950 miljardi dolara a 145 milijuna ljudi mogle bi ugroziti poplave.

U prošlom stoljeću oceani su narasli za gotovo 20 centimetara, a UN-ove studije prognoziraju dalji rast od 18 do 59 cm do 2100.

Najteže će biti pogođena Azija zbog podizanja razine mora, poglavito Bangladeš jer je smješten na niskoj nadmorskoj visini.

Izvještaj o snijegu i ledu objavljen je uoči Svjetskog dana okoliša i dva dana prije summita čelnika Skupine G8 (industrijski najrazvijenijih zemalja) koji će se održati od 6. do 8. lipnja u Njemačkoj.

"Svijet si ne smije priuštiti da samo razglaba o klimatskim promjenama. On mora djelovati", upozorio je Steiner.

Izvještaj navodi da postoje velike neizvjesnosti o sudbini leda na Grenlandu i Antarktici, područjima koja su najveće svjetske zalihe svježe vode. Grenland ima dovoljno leda da podigne razinu mora do 7 metara, a mnogo veća Antaktika može je podići za 60 metara.

Nadalje, sve manje snijega pada u mnogim područjima, pa je tako pad sniježnih padalina iznosio oko 1,3 posto po desetljeću od 60-ih godina na sjevernoj hemisferi.

Porast temperature od samo jednog stupnja Celzijevog mogao bi za 150 metara podići granicu do koje dopire snijeg u planinskim područjima, što ugrožava skijališta i zimski turizam.

A kad je riječ o životnom stilu, taj se već mijenja. Lovci u Qeqertarsuaqu na zapadnom Grenlandu već se koriste motornim čamcima, a ne psećim zapregama jer ledeni pokrov nije više dovoljno čvrst. Polarni medvjedi ugroženi su jer led puca.

Izvještaje navodi da porast temperatura "još uvijek nije rezultirao topljenjem permafrosta (trajno zaleđenog sloja Zemlje).

Međutim, količina metana koji se oslobađa iz permafrosta u Sibiru možda je već pet puta veća nego što se prije pretpostavljalo, piše u izvještaj o metanu koji je snažan staklenički plin, a u permafrostu ga ima u velikim količinama.

Izvor: NetPortal