Zasto bi to bilo jedno "neko", a ne mnogobrojni neki? I zasto bi materijalnost zivota podrazumevala njegovu jedinstvenost??!! 

Pa zar nije jedan od postulata upravo materijalizma da se materija i energija smenjuju kroz kosmos kao neiscrpni Yin i Yang?

Uzmi to kako hoces, ili kao mnozinu ili kao jedninu. Ali ajde se vec jednom izjasni sta si: Hindus, Budista...?

Ja mislim da je religija nepotrebna isto toliko koliko vi mislite da je materijalizam nepotreban. A znamo da ni samo anuka (materijalizam) niti religja ne mogu biti samo! Religija je tu da coveka spreci da unapred nesto ne zabrlja, dok je nauka tiu da coveka spreci da nesto unazad ne zabrlja. Ako razumete sta hocu da kazem. Ja sam izabrao nauku!

Ispričavam se što ovako ulećem i ometam diskusiju (nadasve kvalitetnu!), ali bih ipak izrazio i svoje mišljenje o novom papi Benediktu XVI.

Mislim da učinjen najbolji mogući izbor. Obzirom na dugi i vrlo plodan pontifikat pape Ivana Pavla II, otvorila se dosta obimna diskusija oko izbora njegovog nasljednika i kako smo svi bili svjedoci tu se peljao i tko treba i tko ne treba. Budući da je kardinal Ratzinger bio godinama blizak suradnik prethodnog pape i da je neosporno vrstan teolog, bio je logičan izbor, jer bi neki drugi kardinal, ne toliko poznat ostao u sjeni prethodnog pape. Tako bi mediji (a vidimo koliko su oni važni, jer se sad stvara nekakva fama kao da će papa Benedikt XVI povesti odjednom 15 križarskih ratova) vrlo lako moguće "pojeli" nekog tko bi imao dobre sposobnosti.

Ne sumnjam da će novi papa nastaviti voditi crkvu u pravom smjeru, osobito što po prvim izjavama nije usmjeren na kolekciju nego na selekciju.

Dao mu Bog dug i plodan pontifikat.

Postojanje bozanskih principa, manifestovanih ili samo imanentnih nema nikakve veze sa religijom, kao sto ni kretanje tramvaja nema veze sa naukom, jer sila vucenja, brzina, itd. pa, uostalom, ni tehnologija topljenja celika i proizvodnje i distribucije elektriciteta nisu nauka-kao-takva, nego u najboljem slucaju minorni delovi naucnih disciplina, a nisu, uostalom, ni neophodne da bi tramvaj isao, jer su prvobitni tramvaji bili od drveta, sa malo gvozdja, na drvenim sinama, a vukli su ih konji.

Sto se tice mog moguceg -- ali ne i nuznog -- identifikovanja sa bilo kojom etabliranom religijom, nacin na koji postavljas pitanje je prilicno neuljudan, te ti zato necu odgovoriti.

A uostalom, za objektivnu diskusiju nije neophodno, i sasvim je irelevantno predznanje koje bi ti omogucilo da u enciklopedijski uredjenom sistemu kojim se postapas ljude klasifikujes prema svojim predrasudama.

U svakom slucaju, ako ti je tako lakse: nisam monoteista (kao sto sam vise puta eksplicitno i rekao). Ne mislim da je materijalizam nepotreban -- mizlim da je materija/energija sustina vasione kakvu poznajemo u ovom prostoru/vremenu, ali sam svestan da ni vasiona kako je razumemo nije nesicrpna tj. beskrajna ni u vremenu ni u prostoru -- koliko god veliki brojevi bili u pitanju.

Niti mislim da je neophodno izabrati izmedju nauke i religije. Re-lig-io je -- kao sto i ime kaze -- ponovno povezivanje upravo sa "scienti-jom", odnosno spoznajom, tj. drustveno kodifikovanim sistemom vrednosti.

A vera sa organizovanom religijom ima vrlo malo veze. Mozda cak vise sa naukom, sa pravim eksperimentatorima, koji istrazuju jer veruju protiv ustaljenih dogmi.

Anyway...

Lepse zvuci Natzinger

 Večernji list, 20.04.2005.

Joseph Alois Ratzinger proslavio je 78. rođendan samo tri dana prije nego što je izabran za papu. Bio je jedan od najbliskijih suradnika pape Ivana Pavla II. i jedan od najutjecajnijih ljudi u Vatikanu. Rođen je u Bavarskoj, u mjestu Marktl am Inn, 16. travnja 1927., a njegove najranije godine bile su obilježene usponom nacionalsocijalizma.

Zajedno s bratom
Otac mu je bio policijski časnik i veliki protivnik nacizma, no njegov sin se, napunivši 14 godina, morao priključiti Hitler Jugendu jer ga je na to obvezivao zakon. Nije bio revan član, a o toj epizodi svojega života i sam je pisao. Kad mu je bilo 16 godina, poslan je na prvi zadatak – čuvanje tvornice BMW nedaleko od Munchena.

Slijedi vojna obuka u vojnom kampu u Mađarskoj. Dezertirao je u travnju 1944. iako je to bilo kažnjivo smrću, a godinu dana nakon toga proveo je neko vrijeme u savezničkom zarobljeničkom logoru. Iste godine u lipnju zajedno s bratom Georgom upisuje se na bogosloviju, a za svećenike ih je zaredio munchenski kardinal Faulhaber šest godina poslije.

Vrlo brzo počinje svoju akademsku i teološku karijeru, pa već 1959. postaje profesor teologije u Bonnu. Nakon četiri godine odlazi na munstersko sveučilište, a 1966. preuzima katedru dogmatske teologije na sveučilištu u Tubingenu. Već tada njegova tradicionalistička uvjerenja bila su jasno definirana, to više što je tada u Tubingenu vladala potpuno liberalna atmosfera. U Bavarsku se vraća 1969. godine na sveučilište u Regensburgu.

U tom razdoblju Joseph Ratzinger sudjelovao je i u radu Drugog vatikanskog koncila, i to kao teološki savjetnik kolnskog nadbiskupa Josepha Fringsa.

Karijera u Vatikanu
Godine 1972. počinje izdavati teološki časopis Communio koji vrlo brzo postaje jedan od vodećih časopisa katoličke teološke misli. Pet godina poslije, u ožujku 1977., papa Pavao VI. imenuje ga nadbiskupom Munchena i Freisinga, a u lipnju te godine postaje i kardinalom, jednim od četrnaestorice koje je imenovao Pavao VI.

Njegova karijera u Vatikanu počinje 25. studenoga 1981. godine, kada ga Ivan Pavao II. imenuje prefektom Kongregacije za nauk vjere. Početkom sljedeće godine daje ostavku na mjesto munchenskog nadbiskupa i postaje kardinal biskup Ostije, a prije tri godine imenovan je i dekanom kardinalskoga zbora. Oni koji su dobro poznavali Ivana Pavla II. i samog Ratzingera tvrde da su njih dvojica bili istinske srodne duše i “braća po intelektu”.

Ratzinger je Ivanu Pavlu II. bio desna ruka, najbliskiji prijatelj, a tijekom njegovih teških zdravstvenih kriza preuzimao je na sebe mnoge od njegovih dužnosti.

Iako je neprekidno izjavljivao da bi se najradije povukao u kakvo mirno bavarsko seoce i tamo se bacio na teološka domišljanja i pisanje knjiga, u posljednje vrijeme Ratzinger je bliskim prijateljima u nekoliko navrata kazao da je “spreman prihvatiti dužnost koju Bog pred njega stavlja”.

Osmi iz Njemačke
Novi papa Benedikt XVI., osmi papa u povijesti koji dolazi iz Njemačke, tečno govori deset jezika i ima sedam počasnih doktorata. Vrstan je pijanist i strastveni ljubitelj Beethovena. Prošloga tjedna magazin Time svrstao ga je među stotinu najutjecajnijih ljudi na svijetu.