vlado bolje se s ovim pozabavi 

-----------------------------------------------------





KOZARSKA DUBICA - Seoske etnokuće s kraja 19. vijeka, koje čine kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu te trupci hrastova stari najmanje petnaest hiljada godina nekontrolisano se prodaju, eksploatišu i prevoze u Italiju, upozoravaju u Turističkoj organizaciji opštine Kozarska Dubica.

Prema nezvaničnim podacima većina ovih kuća je prodata Italijanima, koji ih otkupljuju po cijeni od 2.000 do 4.000 KM. Kupci su Italijani koji otkupljuju i prodaju oblovinu sa naših prostora.

Ova tendencija je prisutna već duži period, mada ne postoje tačni podaci u koje svrhe se koriste naše starine u Italiji.

Prema riječima Milinka Kecmana, direktora Opštinske turističke organizacije, hrastovi sa lokaliteta Lipova Greda, nedaleko od Dubice, iskopavani su i prevoženi, najvjerovatnije, u Italiju. Ostala su još samo dva takva hrasta i nalaze se iskopana na pomenutom lokalitetu.

"Područje na desnoj obali Une, u prošlosti je bilo obraslo gustom hrastovom šumom, te je iz korijena staroslovenske riječi dub, koja znači hrast, grad Dubica kasnije dobio ime. Vjeruje se da pod zemljom postoji još starih hrastova, a to ćemo utvrditi kada se izradi certifikat o starosti dva hrasta koja su iskopana još 1982. godine", rekao je Kecman i dodao da ovi hrastovi i kuće imaju neprocjenjivu vrijednost i kao takvi se moraju hitno zaštititi.

On je naglasio da trenutno nastoje otkupiti kuću koja je već kaparisana od strane jednog Italijana.

"Mi moramo zaštititi naše etno vrijednosti. To su građevine i predmeti koji govore o načinu života prije sto godina. Napravićemo etnomuzej i u svakom slučaju prekinuti tendenciju izvoza kulturno-istorijske baštine. Trenutno realizujemo projekat kojim bi se preostali trupci dva hrasta iskopana iz zemlje u Lipovoj Gredi, ponovo sertifikovali,", rekao je Kecman.

Prema riječima sveštenika knežičke parohije Željka Jevđenića, iz sela Knežica je izvezeno šest starih kuća što je velika šteta za ovaj kraj.

"Ove kuće su građene krajem 19. vijeka i taj način gradnje se nazivao gradnja na vrenđiju. Građene su od drveta i bile su karakteristične po tome što su bile srezane na vrenđiju po ćoškovima, tačnije rečeno upletene", rekao je Jevđenić.
Etnokuće

Ove kuće imaju dvije prostorije - spavaću sobu i ognjište, te dva ulaza, odnosno izlaza.

Postoje pretpostavke da su tako rađene kako bi se ljudi mogli lakše skloniti, odnosno pobjeći za vrijeme vojnih ofanziva u Drugom svjetskom ratu. Međutim, razlog takve gradnje je i taj da bi kroz kuću mogli proći volovi koji su vukli klade koje su se ložile na ognjištu.

Izvor: nezavisne novine

Nikola vidiš ti da su nam Talijani zajednički neprijatelji , u Dalmaciji kupuju vaše more, a u mojoj Krajini kupuju karajiško blago ! E prokleta je amerika i taj zapad i njihov dolar!  Joj sve nam uzeše!

U Hrvatskoj ne kupuju kulturno - povijesno blago , Hrvati to ne prodaju    , em je i zakonom zaštićeno , naši im uvale betonske apartmane po 3000 eura za metar kvadratni  , a ne prodaje se blago za budizašto .

a vi vidim najveći trubači o ognjištima , a prodajete ih za 4000 KM , užas 

Samo ti živi Nikola ušukan u pričama svojih predstavnika da se ništa ne prodaje, ja te neću buditi! Lipo sanjaj!

Ne prodaje se kulturno povijesna baština , jel si ti lud ili nepismen 

Događaji dana

Nekretnine u Hrvatskoj želi 13.100 stranaca
Piše: Iz Ljubljane Željko Trkanjec

--------------------------------------------------------------------------------




Kad je riječ o otočićima i zaštićenim kulturnim dobrima, kupnja je strancima moguća ako se RH i lokalna zajednica odreknu prava na nju


Nekretnine u Hrvatskoj u ovom trenutku želi kupiti 13.000 stranih državljana, u postupak još nije ušlo 2500 predmeta, a odobreno je 6200 zahtjeva, podaci su Ministarstva pravosuđa koje je u srpnju 2006. primilo 5500 predmeta od Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

Ministarstvo je dosad odbilo 1100 zahtjeva stranaca, a na njihov je zahtjev obustavljeno 800 predmeta. S nepotpunom dokumentacijom riješeno je 1900 slučajeva, a 350 je riješeno na ostale načine. Riječ je o slučajevima poput zahtjeva mađarskih i austrijskih državljana, gdje je za utvrđivanje uzajamnosti potrebno dobiti mišljenje lokalne uprave. Kako su objasnili u Ministarstvu, svi se predmeti rješavaju u roku od 60 dana.

Prema raspoloživim podacima od stranih državljana, nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju Nijemci i Austrijanci. O zakonskoj regulativi prema kojoj strani državljani mogu stjecati nekretnine u Hrvatskoj na prvoj međunarodnoj konferenciji gradonačelnika Jadrana, koja se u Ljubljani održala u četvrtak i petak, govorila je zamjenica hrvatske ministrice pravosuđa Snježana Bagić.

Nakon izmjena zakona donesenih u srpnju prošle godine za odobravanje kupnje nekretnina stranicima nadležno je samo Ministarstvo pravosuđa. Time je proces znatno ubrzan jer više nije bilo potrebno čekati mišljenje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Preuzimanjem cjelokupnog posla Ministarstvo je utvrdilo postojanje reciprociteta, temeljnog uvjeta da bi državljani neke zemlje mogli kupovati nekretnine u Hrvatskoj, sa 34 države.

Od ožujka ove godine taj je uvjet ispunjen i sa strane Slovenije koja je prošle godine otvorila svoje tržište nekretnina građanima zemalja kandidata za članstvo u Europskoj Uniji, Hrvatskoj i Turskoj.

Stranci mogu u Hrvatskoj postati vlasnici građevinskog zemljišta, sagrađenog i nesagrađenog, a ne mogu kupovati poljoprivredno zemljište, šume, zaštićene dijelove prirode, pomorsko dobro i ostala dobra u javnoj uporabi. Kad je riječ o otočićima i zaštićenim kulturnim dobrima, što se, kako je rekla Bagić, posebno tiče lokaliteta poput Dubrovnika, kupnja je moguća ako se Republika Hrvatska i lokalna zajednica odreknu prava na kupnju.

Stanje će se promijeniti u veljači 2009. godine kada će, temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, državljani zemalja članica Europske Unije steći ista prava na hrvatskom tržištu nekretnina kao i hrvatski državljani. Zamjenica ministrice Bagić također je istaknula kako se pravna osoba, kojoj je vlasnik stranac, ali je upisana u hrvatski sudski registar, ne tretira kao stranac, već kao hrvatska pravna osoba.

Gradonačelnici Jadrana na okupu
Na prvoj su međunarodnoj konferenciji gradonačelnika Jadrana svoje viđenje razvoja tog prostora iznijeli predstavnici Budve, Neuma, Dubrovnika, Rijeke i Trsta. Drugi je da održan okrugli stol na temu "Kako investirati na Jadranskoj obali - Javno privatno partnerstvo". Poseban je interes izazvao vlasnik KD fonda, Matjaž Gantar, jedan od najbogatijih Slovenaca koji je rekao kako još uvijek ne bi preporučio ulaganje na Jadranu osim u Italiji. Naime, navodi Gantar, u novim državama na obali Jadrana još uvijek nema jasne politike prema ulaganjima, a poseban je problem i porezna politika koja ne potiče ulaganja.   

al ode ovo zbog cega se Franjo toliko trudio kako ti rece da se izdvoji da ne bi kako ono on ono  izjavi  da  su s  guranjem Hrvatske u zajednicu Srbi nadoknadjival neke istoriske greske
a sudeci po izjavi na pocetku clanka cak ni kulturna dobra nisu sigurna