Smrtonosna vožnja na etanol :: Nauka ~ Tehnika ~ Military

Smrtonosna vožnja na etanol

Prebacivanje automobila s benzina na etanol moglo bi smanjiti globalno zatopljenje, ali izgaranje alkohola proizvodi više ozona, što vodi do više smrti povezanih sa smogom.

Vozila pogonjena etanolom u SAD-u promoviraju svi, od uzgajivača kukuruza do predsjednika Busha, uglavnom kao mjeru smanjivanja ovisnosti o stranim izvorima nafte, ali i način smanjivanja učinaka globalnog zatopljenja.

No, nova je studija otkrila negativne medicinske učinke zamjene benzina etanolom: više bolesti i smrti uzrokovanih nezgodnim polutantom – ozonom.

Zbog toga jer biljke upijaju ugljični dioksid, motori na etanol, koji se dobiva iz kukuruza i drugih biljaka, mogu smanjiti količine tog stakleničkog plina u atmosferi.

No, Mark Jacobson, atmosferski kemičar sa Sveučilišta Stanford, zapitao se što bi se dogodilo sa zagađenjem zraka kad bi se do 2020. sva vozila na benzinski pogon zamijenila etanolskim motorima.

Zbog toga je napravio računalni model koji je simulirao nastanak polutanata koji bi se ispuštali u atmosferu izgaranjem mješavine od 85% etanola i 15% benzina.

U model je bilo ukalkulirano i lokalno stanje klime jer upravo to jako utječe na nastanak određenih polutanata u zraku.

Model je pokazao da bi u zraku manje-više ostali svi spojevi koji uzrokuju rak: količine nekih bi se povećale, a drugih bi se smanjile.

No, to ne vrijedi za ozon, plin koji nadražuje pluća i značajno sudjeluje u sastavu smoga, a posebno je opasan za astmatičare i starije osobe.

S modelom koji barata s 85% etanola, količine tzv. reaktivnih organskih plinova, koje mogu reagirati s drugim spojevima i tako stvoriti ozon, dramatično bi porasle.

To ne bi bilo posebno važno na jugoistoku SAD-a, gdje bi prirodni spojevi iz močvarnih šuma poništili efekt ispuštenih organskih spojeva i tako smanjili razine dušikovih oksida, te bi se time količina ozona zapravo smanjila.

No, na sjeveroistoku SAD-a i pogotovo u Los Angelesu, porast reaktivnih organskih plinova doveo bi do povećanih količina ozona.

Kad je Jacobson u svoj model uključio učinke ozona na zdravlje i projekcije broja stanovnika 2020. godine, otkrio je da bi se, u odnosu na motore sa sagorijevanjem fosilnih goriva, na godišnjoj razini broj smrti povećao za 4%.

Broj oboljelih od astme bi se povećao za 1200, a 990 osoba više bi odlazilo u bolnice zbog respiratornih problema.

No, najteže bi bilo pogođeno područje Los Angelesa, gdje bi se broj smrti povezanih s ozonom povećao čak za 9%. Jacobson je rezultate svoje studije objavio u magazinu Environmental Science & Technology.

I što se može učiniti? Jacobson kaže da bismo trebali zaboraviti etanol i umjesto toga se fokusirati na električne automobile i vozila s gorivim ćelijama koje voze na vodik dobiven iz vjetro ili solarnih elektrana.

No, Daniel Kammen s Berkeleya, stručnjak za obnovljive izvore energije, kaže da je studija "dobar početak", ali ne vjeruje da će do 2020. godine 85% vozila pokretati etanol, pogotovo ne u Kaliforniji, gdje je guverner Schwarzenegger u siječnju dobio odredbe o smanjenju emisija ugljičnog dioksida kroz korištenje raznih vrsta goriva, uključujući vodik i električnu energiju.

"Mislim da je vjerojatnije da ćemo na kraju svjedočiti raznim 'mješovitim' gorivima", kaže Kammen.

Izvor: NetPortal