Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Ovo je forum u kome se postavljaju tekstovi i pesme nasih omiljenih pisaca.
Pre nego sto postavite neki sadrzaj obavezno proverite da li postoji tema sa tim piscem.

Idi dole
Stranice:
1 ... 37 38 40 41
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Komentari i pitanja vezana za pisce i književna dela, sastave, seminarske radove  (Pročitano 447835 puta)
Ucesnik diskusija

Zodijak
Pol
Poruke 52
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 11.0
Veliki pozdrav svima!
Da li bi neko mogao da mi nadje nesto (malo duze) o dr Dragoljubu Petrovicu, lingvisti. bio bih mu i vise nego zahvalan.
Trazio sam ovih dana po netu ali nisam mogao nista da nadjem puno osim mesta i dana rodjenja. Goglao sam non stop ali nikako da nadjem. Molim vas, treba mi hitno za seminarski. Da, i kad nadje, samo da napise dole sa kog je sajta ili koje literature.
Hvala vam unapred!
Pozdrav!
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija

Zodijak
Pol
Poruke 52
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 11.0
Neko??? Molim pomocccc.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Sve ima svoje...

Zodijak Libra
Pol Žena
Poruke 44533
Zastava Vojvodina
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 12.0
mob
Nokia 
Branislav Nusic - Narodni poslanik

ANALIZA DELA

’’NARODNI POSLANIK’’

BRANISLAV NUŠIĆ


Srpska komedija, pre Branislava Nušića, imala je svoje predstavnike u Jovanu Steriji Popoviću i Kosti Trifkoviću. Sa Branislavom Nušićem ona doživljava svoj procvat. Srpski realizam u njemu i njegovoj komediografiji dobija svog najizrazitijeg predstavnika.

Branislav Nušić se rodio 1864. godine u Beogradu. Prava je studirao u Beogradu i Gracu. Bio je diplomatski predstavnik u Prištini i Bitolju, zatim upravnik pozorišta u Skoplju, Beogradu i Sarajevu. Pripadao je prvo srpskoj opoziciji, a onda bivao sve bliži režimu i sve tolerantniji prema njemu, što je u izvesnom smislu imalo odraza na tematiku njegovog komediografkog rada. U prvoj fazi svoga stvaranja kritički se odnosi prema negativnim društvenim pojavama. Branislav Nušič je dve godine bio u zatvoru zbog jedne pesme protiv kraljevog režima (izvredjao je babe sa dvore) i posle toga je pazio šta piše. Kasnije postaje mahom zabavljač, pisac dramskih humorističkih dela. On je jedan od retkih koji je proživeo tri razdoblja u istoriji Srbije: vladavine Milana i Aleksandra Obrenovića (vreme samovolje, neustavnosti), razdoblje od 1903. do 1918. (vreme demokratskih promena pod Karađorđevima) i razdoblje od 1918. do 1938. godine, kada je umro u Beogradu. Svojim književnim radom bio je predstavnik srpskog realizma, ali i književnost između dva rata.

Književno delo Branislava Nušića čine:

    Komedije: Narodni poslanik (1883), Sumnjivo lice (1887), Protekcija (1889), Običan čovek (1900), Pučina (1905), Svet (1906), Put oko sveta (1910), Gospodja ministarka (1901), Mister Dolar (1932), Beograd nekad i sad (1933), Ožalošćena porodica (1934), Ujež (1935), Dr (1936), Pokojnik (1937);

    Ozbiljene drame u romantičarkom duhu: (sa tematikom iz prošlosti): Nahod, Knez Ivo od Semberije (1990) i Danak u krvi (1908)

    Proza: Pripovetke jednog kaplara (1885), Ramazanske večeri (1898), Humoristički roman Opštinsko dete (1902), knjiga zapisa o prelasku preko Albanije Devetsto petnaesta, memoarska proza Autobiografija (1924)

    Stihovi (Dva raba) i feljtoni (listići, Ben Akiba)


Osnovne odlike Nušićevog komediografskog stvaranja:

    Nušić je pisac proze (pripovetka, roman, feljton, memoari), ozbiljne drame i komedije (komedija naravi, karaktera, farsa, vodvilj)

    Nušić je zabavljač, humorista, ali i satiričar; kritikuje i ismejava mnoge društvene negativne pojave, probleme i ljudske naravi.

To su:

    Lažni parlamentarizam u Srbiji i mahinacije pomoću kojih se vlast održava;

    Ograničenost birokratije, njena samovolja i bezvlašće;

    Policijski režim koji ,,pakuje’’ krivice i pravi falsifikate da bi lakše oslobađao ili hapsio pojedince;

    Učmali život palanke i malograđanski duh koji je nesamokritičan, sklon spletkama, lažima i mešanju u tuđi život;

    Korupcija i protekcija, karijerizam na svim nivoima društvenog života;

    Sukob starog i novog; deformacija porodičnih odnosa i društvenog morala;

    Gramzivost, ljudska sujeta i pomodarski duh.

    On želi da nasmeje, ali i da karikira i da se ironično odnosi prema naličju života svojih sunarodnika.

Pesimizmu i očaju suprotstavlja vedrinu i veru u život, trijumf istine i pravde nad izopačenošću ljudskog ponašanja.



NARODNI POSLANIK



Branislav Nušić je, između ostalog, pisao i:

    Borbi za vlast;

    O ponašanju ljudi na vlasti i

    ljudima posle odlaska sa vlasi;

Komedije koje, po nastanku, slede jedna za drugom, a za temu imaju politiku, vlast, ili zakon jesu: Narodni poslanik, Sumnjivo lice i Protekcija. Komedija Narodni poslanik upravo govori o borbi za osvajanje vlasti, ali na humorističan način. U njoj ima podsmeha i razobličava društvene stvarnosti koja je određena politikom.

Komedija je nastala kada je Branislav Nušić imao samo devetnaest godina (1883), a izvedena je u pozorištu tek nakon trinaest godina čekanja (1896). Zašto se toliko moralo čekati na njeno izvođenje? Biće jasno ako kažemo da je delo pisano u vreme političkih borbi u Srbiji (Timočka buna), grubog obračuna sa opozicijom i da je predmet komedije upravo ,,ismevanje političke borbe, izbora i poslanikavladine stranke“. To kaže sam Branislav Nušić u jednom predgovoru za svoja izabrana dela. Narodni poslanik je društvena komedija ili komedija naravi. Dakle ,,viša komedija“ u kojoj ima smeha, ali i podsmeha, elemenata satire upućene ondašnjoj vlasti. Napisana je u tri čina, a glavni likovi su: gayda Jevrem Prokić, trgovac, njegova žena Pavka, kćerka Danica, mladi advokat i njihov podstanar Dušan Ivoković, Dušanova tetka Marina, policijski pisar Sekulić, sreta zvani Numera, trgovac Jovica Jerković, Jevremovog Pašenog Spira i žena mu spirinica.

Šta se dešava u komediji Narodni poslanik? Cela priča obuhvaćena komedijom dosta je jednostavna i mogla bi se prikazati na relativno upropašćen način. U jednoj srbijanskoj varošici mirnim porodičnim životom živi gazda Jevrem Prokić, trgovac koji se obogatio raznim špekulacijama. Iz remarke ili didaskalije koja stoji na početku prvog čina jasno se vidi da je to građanska porodica, sa nameštajem iz osamdesetih godina (čiste zavese, saksije sa cvećem, drvene stolice, veliko ogledalo u zlatnom ramum gvozdena peć, na ormanu vaza sa cvećem, figurice od gipsa, veći sat, na sredini sto sa kupovnim čaršavom, nad njim visi veća lampa). U izgledu sobe i nameštaja ogleda se palanački duh i ukus porodice, ali tu ima i nešto od novog stila koji je unosila devojka posle povremenih odlazaka rodbini u Beograd.

Neobrazovani Jevrem, ograničenih sposobnosti, podstaknut jednim gestom načelnika, tj. nosioca vlasti dobija želju da se u izborima koji su na pomolu i sam kandiduje za poslanika. Njegovu želju je još više podstakao gazda Jovica izjavom datom njemu u poverenju da ima nameru da se kandiduje. Gazda Jevremovu želju za poslaničkom kandidaturom podgrejala i satnanje da je načelnik sreza u zavadi sa dosadašnjim poslanikom i da sada traži drugog kandidata, mekšeg i prilagodljivijeg. A pošto gazda Jevrem upravo u sebi vidi mekog čoveka, čak puši i mek duvan, to misli da su njegove šanse utoliko veće. Protivkandidat mu je iz opozicije Ivković, advokat, njegov stanar i verenik njegove kćerke, što još više zapliće radnju i unosi komiku u delo. Obuzet izborima i željom da pobedii postane ministar, gazda Jevrem zaboravlja na sve – na kuću i na dućan; po kafanama se pije o njegovom trošku, rasipa se s mukom stečeni novac. Pomoćnika ima u Sreti, čoveku osuđivanom na robiju zbog pronevere, i u Sekuliću, policijskom pisaru. Oni, zarad sebičnih interesa, ne biraju sredstva u predizbornim radnjama da dođu do cilja (klevetaju, podmićiju, prete, falsifikuju). Ali, kraj komedije kazuje da gazda Jevrem, naivan, nedorastao svemu tome, pa zato i često smešan – gubi predizbornu trku. Njegov budući zet, advokat Ivković, postaje poslanik.

Ako bi se pak išlo po dramskim situacijama koje su ključne i prelomne za razvoj dramske radnje, onda bi se one (po činovima) mogle predstaviti u vidu kompozicijkse organizacije dramskog teksta.


Prvi čin


    Jevrem Prokić je imućan trgovac i živi mirnim, ustaljenim životom palanačkog čoveka (svrati u kafanu, popije kafu, pročita novine, oglase) ali uoči izbora za skupštinu uznemiri se (,,digne ruke i od dućana i od kuće“)

    Jevremov susret sa sreskim načelnikom, najvećim predsdtavnikom vlasti, i njegov gest dobre volje prema Jevremu (,,načelnik mu spustio ruku na rame“ i upitao: kako, kako gazda Jevreme?“), što postane prelomnou ponašanju gazda Jevrema. On više nije miran, pre vremena se vratio kući, mora to da ispriča ženi Pavki jer je sav uzbuđen. On misli da mu načelnik svojim gestom upućuje neke signale, a ne sludi da je to uobičajeni manir načelnika uoči izbora. Upravo o tome mu govori i Pavka.

    Jevrem od Ivkovića saznaje da je raniji vladin kandidat Ilić pao u nemilost i da se sada traži neko ko je mekši, što dodatno uzubuđuje gazda Jevrema i potajno podgrejava njegovu želju da bude poslanički kandidat.

    Dolazi prijatelj, Jovica, trgovac, i potvrđuje vest da načelnik ne podnosi Ilića i da traži drugog kandidata, poveravajući mu kako želi da se kandiduje za poslanika, uveren da u gazda Jevremu ima pravog savetnika i pomoćnika. Nije ni slutio da će Jevrem biti njegov takmac i da će ga lukavo izigrati.

    Gospođa Marina, Ivkova rođaka, dolazi u proševinu; Pavka daje reč za Danicu.

    Jevrem lukavo uklanja Jovicu, a sam širi polje aktivnosti (sa Sretom Numerom, razrađuje strategiju uključivanja u izbornu trku); u borbu ulazi svim svojim žarom, nezainteresovan za sve drugo (udaju, ćerke, dućan)

    Načelnik poziva gazda Jevrema na dogovor.

    Jevrem postaje poslanički kandidat.


Drugi čin


    I Dušan Ivković postaje opozicijksi kandidat za poslanika (prostor u kući je podeljen: jedan deo je u kome stanuje Ivković, a drugi, veliki deo, u kome je gazda Jevrem. I ljudi su podeljeni: Pavka je uz muža, Danica uz Ivkovića, svog verenika; sukobljavaju se majka i ćerka).

    Jevrem agituje protiv Ivkovića. Jevrem, uz pomoć Srete Numere, vežba svoj nastup u skupštini.

    Marina traži od Jevrema da se odrekne kandidature u korist zeta Ivkovića, ali on na to ne pristaje.

    U jeku izbora narod, organizovan od Srete i Sekulića, dolazi pred Jevremovu kuću da mu izrazi svoju podršku.

    Jevrem, smeten i nesposoban da izgovori nekoliko rečenica, uzima Ivkovićev govor (ostavljen na stolu u sobi) i pred narodom čita ga kao svoj. Nastaje apsurdna situacija: Jevrem, vladin kandidat, govori protiv vlade, kao da je on opozicijski kandidat.


Treći čin


    Ivković u beogradskim novinama objavljuje vest da je vladin kandidat držao govor protiv same vlade i pozivao narod na njeno obaranje, zbog čega dolazi do oštrog sukoba sa Jevremom.

    Jevrem ljut na protivkandidata, raskida veridbu i daje mu otkaz na stan.

    Danica odbija da se povinuje očevoj želji i ostaje na strani verenika.

    Ivković dobija na izborima.

    Ivković piše drugi govor, a Danica ga potura ocu da ga pročita pred narodom koji pristiže; Jevrem je uveren da je on pobedio.

    Jevrem i Ivković se istovremeno pojavljuju i sa susednih prozora drže pozdravni govor.

    Narod gađa Jevrema krompirima, jajima i glavicama kupusa, uz povike ,,Dole Prokić!“ Jevrem tek sada shvata da je izgubio izbore, pa kaže: Neću ići u skupštinu kao poslanik, ali ću ići u skupštinu kao skupštinski tast... Traži ključ od dućanam što je znak da se vraća svakodnevnici i ustaljenom ritmu palanačkog života.

Neki su tumači videli u ovom liku čoveka koji ,,nema nikakve veze sa narodom“, koji ,,nema ni trunke svesti o opštim narodnim interesima“, da je ,,primitivac, sirov i priglup“. Na prvi pogledam možda tako i jeste, ali je sud o njemu izveden dosta grubo i pojednostavljeno. O liku gazda Jevrema može se razmišljati i na drugi način, iz ugla aspekta koji je moderniji i prihvatljiviji za savremenog čitaoca.

Gazda Jevrem je trgovac i patrijahalan čovek, dosta imućan i tipičan palanački duh, potonuo u domaći mir, u dosta učmalu palanačku svakodnevnicu koju ništa ne može da ustalasa tako jako kao izbori za predstavnike vlasti. Tada se sve pokrene u ljudima, među pojedincima, grupama i strankama. Krenu predlozi, navijanja, ogovaranja, hvale i klevete, simpatije i mržnje. Zaboravi se na obaveze, stare navike i obzire. I sve to tako traje dok se izbori ne završe i palanka ne potone u svoju čamotinju. A da je tako može se videti i po gazdi Jevremu. Pre nego što se počelo govoriti o izborima, on je spokojan čovek, ustaljeih navika i neprimećenog ponašanja. Međutim, po rečima njegove žene Pavke, kada dođu izbori on kupuje razne novine, čita, prati, nekud ide, osluškuje. Predan tome, zaboravlja i na svoj dućan, na kuću i bližnje. Sav se tome preda i promeni - ,,postane drugi čovek“.

--------------------------------------------------------------------------------------------

Prevashodno Nušić je dramski pisac. Njegova vokacija je u tome što uspeva da prikaže
životne situacije i likove u "neposrednoj sadašnjosti", i to dijaloškim formama u kojima se
životno sadašnje i prošlo vide bez posredovanja pripovedačeve evokacije i opisivanja. Kao
što saopštavaju njegovi biografi, Nušić je bio veoma radoznala i dinamična ličnost, uvek u
težnji da dejstvuje makar starim idejama i načinima. Svoj dinamizam, svoje sposobnosti
improvizatora i kozera, Nušić je najbolje usredsredio i sažeo u dramskoj formi, posebno u
komediji. Jer i za Nušića komično najbolje povezuje život i pozorište, ono je prava
dinamična veza između živog i umetnog, između zbilje i pozorišta. I on misli da komedija
stremi, suštinom i fakturom, brzim, dinamičnim i koncentrisanim čulno-konkretnim
otkrićima života kao izvesnog komičnog pozorišta.

Poznata komedija u tri čina Narodni poslanik jeste prvi veći dramski rad Branislava
Nušića (napisan 1883, igran 1896). Kao devetnaestogodišnjak, on je ovu komediju čitao u
bašti kuće Jovana Ilića, i to braći Vojislavu i Dragutinu Iliću, kao i Vladimiru Jovanoviću i
Kosti Arsenijeviću. Sam Nušić je zanimljivo opisao taj susret sa svojim prvim kritičarima, a
potom svoje bezuspešne pokušaje da beogradsko Narodno pozorište izvede ovo delo. Tek
1896, znači u vreme kad politička opozicija obrenovićevskom režimu postaje jaka,
unekoliko prerađen, Narodni poslanik je izašao na scenu Pozorišta. To je komedija o vlasti,
i to ne o nekoj iz legendi i iz dalje istorije, nego o savremenoj, konkretnoj vlasti. Iako ne
sadrži oštre satiričke rezove, ona se ipak smejala nekim ružnim i slabim stranama jednog
režima - i, eto, odakle strah i otpor prema njoj kod onih koji su čuvali svetost režima i
pozorišne ustanove.

Kosta Trifković je započeo da piše političke komedije o vlasti, Branislav Nušić je to
nastavio i doveo do izvesnog pozorišnog savršenstva. U predgovoru komedije Sumnjivo lice
B. Nušić će kazati da je politika, u to vreme kad je on počeo da piše komedije, imala "jedan
epidemičan karakter", da je tada, pored drugih ruskih pisaca, Gogolj "bio pisac cele
dotadanje omladine, koja se njime oduševljavala sa njegove oštre satire, naročito one koja
se odnosila na rusku birokratiju". Između 1880. i 1890. godine Nušić je napisao tri
komedije - Narodni poslanik, Sumnjivo lice i Protekcija - sve tri političke komedije, sve tri
na neki način "gogoljijade".

Narodni poslanik je, u stvari, komedija o palanačkom poimanju politike i o takvom
politiziranju, o jednom trgovcu, gazda-Jevremu, koji se kandiduje za poslanika, o nizu
minornih smešnih lica koja se iznenada uzdižu i postaju činioci ili svedoci politikantskih
igara. U manjoj meri nego kod Trifkovića ali suštinski isto, ovi izleti u politiku posmatraju
se kao prolazne bolesti ipak u biti vrlih građana jedne varošice, koje će izlečiti poraz i
vratiti ih na pravi put života i porodične sreće. Jer, na kraju, kćerka gazda-Jevrema udaće se
za njegovog političkog protivnika Ivkovića, kao što se to moglo i ranije očekivati. I na
osnovu ovog moguće je videti da je ovaj komad svojevrstan politički vodvilj: nekoliko
ironičnih i satiričkih replika uklopljeni su u laku komičnu igru. Najbolji delovi komedije su
oni u kojima Nušić uspeva da razigrano, burleskno prikaže paralelne komične situacije i
peripetije.

Takvi su trenuci kada zbunjeni i zaneseni Jevrem počinje da se nada da će postati
poslanik, ali i čuje da mu je kćerka verena za političkog protivkandidata Ivkovića; ili, kada,
na kraju II čina, Jevrem prima delegaciju "ćornutih" građana i govori im, a tada upada
gnevni Ivković, oklevetan, i viče: "Gospodine taste, ovo je kleveta koja se krvlju plaća"; i,
najzad, celi treći čin, ispunjen raznim peripetijama, u kojem ima i čudnih preterivanja, kao
kada Jevrem govori s jednog prozora okupljenim građanima koji slušaju Ivkovića, već
izabranog poslanika, koji im govori sa drugog prozora! Komedija Narodni poslanik
označava datum u našoj književnoj istoriji: to je prvi zanimljiv, dinamično izveden politički
vodvilj, prvi komad u seriji Nušićevih komada u kojima on takozvane svete, političke
pojave vodviljski-burleskno prikazuje. Čak i intrigant Sreta, prizemni politički cinik,
postaje adolescentno smešan u igrama koje on kobajagi zapliće i u koje on nespretno i
smešno uvlači Jevrema pa i samog sebe. I političke surovosti Nušić veselo razigrava i
otkriva kao komično detinje u čoveku i društvu. Proći će dugo vremena dok ovaj naš pisac
ne počne duhovno dramatičnije prikazivati komiku i tragikomiku političkog života.

------------------------------------------

Branislav Nušić
„Moj humor izazivajući smeh na usnama ublažava surovost života." (Branislav Nušić)

Krajem XIX veka u Srbiji se vodila bitka između starog doba, koje je nestajalo i novog, koje je tek nadolazilo. Stari sistemi su se urušavali, a novi tek formirali. Borba se vodila na svim frontovima, pri čemu su tradicionalisti ostajali u defanzivi, odbijajući da se prilagode novim vremenima koja su nezaustavljivo dolazila, a novi ljudi, sa novim pogledima i idejama, bez ustručavanja težili su osvajanju novih vrhova i rušenju starih i nepodesnih metoda. Politička i društvena uzavrelost trajala je više decenija, a čini se da ni danas nije okončana.

Na polju književnosti, realizam je počeo da zamenjuje romantizam. Trojica najpopularnijih ruskih pisaca u ovom periodu, Černiševski, Turgenjev i Gogolj, jasno su oslikavala i sveukupne podele tadašnjeg društva. Černiševskog je sledio i poštovao krug oko Svetozara Markovića, Turgenjev je predstavljao omiljeno štivo intelektualnih krugova, a Gogolj je bio jedan od idola celokupne srpske omladine. Najpopularniji pisac tog vremena, a ujedno i najneposrediniji Gogoljev sledbenik u Srbiji bio je Milovan Glišić.

„Kako bi onda komediograf, sa pretenzijama da bude hroničar svoga doba, mogao ili smeo izbeći da se ne potčini toj opštoj pojavi, a kako tek, kao što je slučaj kod Sumnjivog lica, gde pisac, pod neposrednim uticajem Gogoljevim, hoće da ismeje našu tadašnju birokratiju?" (Branislav Nušić)

Osamdesetih godina XIX veka, gotovo svi radovi mladog pisca, Branislava Nušića, našeg najvećeg komediografa, bili su pod Gogoljevim uticajem: „Narodni poslanik", „Protekcija", a naročito „Sumnjivo lice", koje je nastalo pod direktnim uticajem „Revizora".

Branislav Nušić se rodio 8. oktobra 1864. godine u Beogradu kao Alkibijad Nuša, u cincarskoj trgovačkoj porodici, od oca Đorđa i majke Ljubice. Porodica se ubrzo preselila u Smederevo, gde je Nušić završio osnovnu školu i prve dve godine gimnazije, ali je maturirao u Beogradu. 1882. godine, kada je napunio osamnaestu, zakonski je promenio ime u Branislav Nušić. 1884. godine je diplomirao prava u Beogradu.

Nušićevo stvaralaštvo neki dele na tri razdoblja: period vladavine Milana i Aleksandra Obrenovića, zatim period između 1903. i 1918. godine i period od kraja Prvog svetskog rata do njegove smrti. Drugi ga, međutim, smatraju piscem dve epohe realizma: klasičnog (osamdesete godine XIX veka, sa istaknutim delima - „Narodni poslanik"i „Sumnjivo lice") i socijalno angažovanog (tridesetih godina XX veka, sa delima - „Pokojnik", „Ožalošćena porodica").

Sa devetnaest godina napisao je svoju prvu komediju - „Narodni poslanik", koja je naišla na pohvale i podršku najuglednijih književnika, ali je ipak trinaest godina ležala u fioci i nije postavljana na repertoar, jer se nije dopala Aleksandru Obrenoviću, koji je ocenio da predstavljala „ruganje borcima za parlamentarizam." U njoj je verno opisao izbornu borbu u kojoj se ne biraju sredstva: koriste se kaži, intrige, klevete, uhođenja, kupovina glasova... Glavni junak je pro-vladin kandidat, gazda Jevrem, koji ne mari za interese naroda, već se kandiduje radi lične koristi. Jedna od najupečatljivijih scena jeste ona u kojoj Sreta uči Jevrema kako da se ponaša u Narodnoj skupštini:

„SRETA (jednim glasom): Tako je! (drugim glasom) Nije tako! (prvim) Jeste! (drugim) Nije! (prvim) Vi, dok ste bili na vladi, upropastili ste ovu zemlju! (drugim) Ćutite vi, izdajnici. (prvim) Ko je izdajnik? (drugim) Ti! (prvim) A ti si lopov i hulja! (svojim glasom) Pljus! Pljus! (šamara po vazduhu dok i samog Jevrema ne ošamari. (zatim zvoni silno) Mir, mir, gospodo! Molim, čuvajte dostojanstvo ovoga doma! Umoljava se gospodin poslanik koji je opalio šamar ovome drugome gospodinu poslaniku da trgne šamar natrag. Skupština prima k znanju ovaj šamar i prelazi preko istoga na dnevni red!

JEVREM (za sve vreme sa čuđenjem ga posmatra): Šta ti je?

SRETA: Pa hoću brate, da ti potpuno predstavim Skupštinu. Posle svakog značajnijeg govora mora da se larma. Jedni viču: "Tako je!" drugi: "Nije!" Pa onda jedni viknu: "Ti si izdajnik!" A drugi: "Ti si lopov!" Pa onda jedan poslanik opali drugome šamar, i onda se pređe na dnevni red."

Nušić već u svojoj prvoj drami pokazuje određene postavke kojih će se držati i u ostalim delima: iako je reč o komediji, neki likovi nisu komični (to je obično mladi, zaljubljeni par prema kojima pisac pokazuje blagonaklonost i postavlja ih kao neki vrstu ideala); delo se zasniva na komediji zabune, a likovi potiču iz patrijahalnog ambijenta u maloj, malograđanskoj sredini

„Ako ste kadgod pažljivije posmatrali sve što biva oko vas, ako ste se pogdekad upustili i udubili u odnose koji regulišu život jednoga društva i pokrete koje izaziva taj regulator - vi ste morali zapaziti da se, kroz život svakoga društva, jasno beleži jedna jaka i ravna linija. Tu liniju ispisali su obziri, tradicije, malodušnost, duhovna nemoć i sve one druge negativne osobine čovekove pod kojima se pojedinci guše, a društvo nemoćno predaje učmalosti." (Branislav Nušić)

Nušić je smatrao da se samo izuzetni pojedinci uzdižu iznad ili spuštaju ispod te linije. Iznad se dižu oni koji ne čekaju da se društveni termometar zagreje, već se greju sami, iznutra, pomoću svojih duševnih moći. Među ove ljude Nušić smešta istaknute državnike, finansijere, vojskovođe, umetnike, naučnike... koji u svojim delima pronalaze velike pokrete duše, velika uzbuđenja i velike emocije. Ali, isto tako, ove duboke emocije pronalaze i oni koji se spuste ispod zamišljene društvene linije: „Razbojnik preživljuje najveću meru uzbuđenja kad zariva krvav nož u grudi svoje žrtve; provalnik dršće i strepi pred sudijom; bludnica pati pod žigom prezrenja, a odmetnik pod vešalima preživljuje celu gradaciju od bola i griže pa do samoodricanja i apatije."

Ovim obrazlaganjem Nušić pokazuje svoje malo poznato lice, a to je pronicljivo shvatanje ljudske psihologije i društvenih odnosa. On, dalje, navodi da su osobe iznad i ispod linije najčešći junaci pisane reči, jer pisci lako pronalaze inspiraciju u ovako bogatom materijalu koji obiluje emocijama, mislima, uzbuđenjima.

Nušić se opredelio za drugi izvor. On pronalazi nadahnuće upravo u maloj sredini i među onim ljudima koji robuju zastarelim tradicijama i čije je biće sazdano iz malodušnosti, jer nemaju ni snage ni hrabrosti da se odvoje od ravni života.

----------------------------------------------------------------

http://www.scribd.com/doc/54715263/Anri-Bergson-O-Smijehu-Esej-o-Znacenju-Smijesnoga
IP sačuvana
social share
Ni jedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina; svaki je čovek deo Kontinenta, deo zemlje; ako Grudvu zemlje odnese more Evrope je manje, kao da je odnelo neki Rt, kao da je odnelo posed tvojih prijatelja ili tvoj; smrt ma kog čoveka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen Čovečanstvom.
I stoga nikad ne pitaj za kim zvono zvoni; ono zvoni za tobom...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik


Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 394
Zastava Obrenovac
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 12.0
Jel moze neko da mi pomogne, imam pismeni, tema: moja prva ljubav??
Treba mi do ponedeljka...
Stao mi je mozak, ne znam sta da pisem, jurio sam po forumima, ali ni jedan sastav mi se ne svidja..
Unapred hvala...  Smile Smile
IP sačuvana
social share
Mozda sam lud, ali ne i lud
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 6837
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.28
Evo onda ovde da se javim.

Imamo jako zajebanog profesora srpskog gde ja , koji inace dosta znam iz njegovog predmeta , se borim za dvojku. Kod drugog profesora bih imao minimum trojku , po mojoj proceni borio bih se za cetvorku.

E sad ovo mi je cetvrti pismeni i kljucan mi je za krajnju ocenu. Danas je dosao na cas i mislio je da smo rekli da pisemo pismeni  Smile Onda je jedva skontao da nismo i rekao da pisemo sutra...Do jaja. Kao teme je naveo Seobe i Glembajeve. Nisam procitao nista , ali se vec toliko vrtimo oko obe da ih znam prakticno kao da sam ih procitao. Glembajeve pogotovo. Lako moze da se desi da da obe teme , a jos lakse da da samo jednu. Mada ja se nadam da ce dati obe i iskreno ne znam koju bih napisao lektiru.

Glembajevi mi deluju lakse , ali da ja vas pitam...Sta ova drama porucuje ?  Smile Ja poruku nisam uspeo da izvucem pa da vas pitam ?

Kontam da ce za Glembajeve da da Leoneov lik i one fore kako je Glembaj i kako nije kurac-palac...I kakav ja zakljucak tu da izvedem i sta bih mogao da pisem?

Za Seboe isto mislim da ce dati Vuka Isakovica...Inace obicno pisem oko 3 strane , ali dzaba jednom sam samo dobio trojku za svoje 3 godine skolovanja kod njega  Smile

Uglavnom sta kazete ? Da se fokusiram na Glembajeve sad ili da spremim obe ? Kako da spremim jebo te. Ajde pricajte kako da pisem i sta da pisem Smiley
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
CQ Moderator
Jet set burekdzija

Ja sam zvezde.

Zodijak Scorpio
Pol Žena
Poruke 5594
Zastava ...
OS
Windows Vista
Browser
Chrome 18.0.1025.168
mob
Qtek 666
"Glembajevi su ubojice i varalice", to je zaključak.  Smile
Prvo, oba dela su toliko kvalitetna i lepa da bih te bila što ih nisi pročitao. Da si ih čitao, sad ne bi ni pitao šta da pišeš, pošto se lako da zaključiti koje teme može da da.
Za "Seobe" su ti standardne: "Beskrajan plavi krug i u njemu zvezda" i "Seobe kao sudbina pojedinih naroda". Naravno, može da da i likove. Vuk je idealista, traga za majkom Rusijom, ratnik. Aranđel svoj spas vidi jedino u ženi, i to Vukovoj, Dafini, ona je za njega i zvezda, i Rusija, i spas i život. Dafina je žedna ljubavi i muškarca kojeg nikad nije u potpunosti imala, te se zato podaje Aranđelu. Sve u svemu, koju god temu da za Isakoviče da, sa opisom likova i njihovih karakteristika, pogađaš je.
A "Glembajevi" se čitaju za sat i po. Pročitaj, ako ti se već dopala analiza na času! Jedino što bi tu trebalo da ide za pismeni je lik Leonea, tj. taj njegov unutrašnji sukob umetnika i potomka truleži. I Krleža nije lak, al je odličan.
IP sačuvana
social share
Ako ništa ne tražiš, ono što ne tražiš, naći će tebe.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik


Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 394
Zastava Obrenovac
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 12.0
Kad bi neko mogao da mi pomogne... Danas ipak nismo imali pismeni...  Smile
IP sačuvana
social share
Mozda sam lud, ali ne i lud
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
CQ Moderator
Jet set burekdzija

Ja sam zvezde.

Zodijak Scorpio
Pol Žena
Poruke 5594
Zastava ...
OS
Windows Vista
Browser
Chrome 18.0.1025.168
mob
Qtek 666
Kako da ti kažem kako da pišeš o svojoj prvoj ljubavi  Smile?
Seti se njenih očiju ili osmeha, možda pomogne.  Smile
IP sačuvana
social share
Ako ništa ne tražiš, ono što ne tražiš, naći će tebe.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 6837
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.28
"Glembajevi su ubojice i varalice", to je zaključak.  Smile
Prvo, oba dela su toliko kvalitetna i lepa da bih te bila što ih nisi pročitao. Da si ih čitao, sad ne bi ni pitao šta da pišeš, pošto se lako da zaključiti koje teme može da da.
Za "Seobe" su ti standardne: "Beskrajan plavi krug i u njemu zvezda" i "Seobe kao sudbina pojedinih naroda". Naravno, može da da i likove. Vuk je idealista, traga za majkom Rusijom, ratnik. Aranđel svoj spas vidi jedino u ženi, i to Vukovoj, Dafini, ona je za njega i zvezda, i Rusija, i spas i život. Dafina je žedna ljubavi i muškarca kojeg nikad nije u potpunosti imala, te se zato podaje Aranđelu. Sve u svemu, koju god temu da za Isakoviče da, sa opisom likova i njihovih karakteristika, pogađaš je.
A "Glembajevi" se čitaju za sat i po. Pročitaj, ako ti se već dopala analiza na času! Jedino što bi tu trebalo da ide za pismeni je lik Leonea, tj. taj njegov unutrašnji sukob umetnika i potomka truleži. I Krleža nije lak, al je odličan.

Ajde ako mozes nesto o ovome da kazes Beskrajan plavi krug i u njemu zvezda" i "Seobe kao sudbina pojedinih naroda".  i pre svega za Leonea tj. racunam i nadam se da cu pisati Glembajeve znaci tu temu malo ako ti nije frka da mi razradis sa njegovim unutrasnjim sukobom. Seobe su mi alternativa ako ne da slucajno Glembajeve.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik


Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 394
Zastava Obrenovac
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 12.0
Kako da ti kažem kako da pišeš o svojoj prvoj ljubavi  Smile?
Seti se njenih očiju ili osmeha, možda pomogne.  Smile

I to sto kazes...  Smile
Hvala...  Smile Smile
IP sačuvana
social share
Mozda sam lud, ali ne i lud
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 37 38 40 41
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.119 sec za 18 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.