Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 00:31:44
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Beogradska mumija  (Pročitano 3170 puta)
10. Mar 2007, 19:13:17
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.20
mob
Apple iPhone 6s
Beogradska mumija

Begradska mumija je pokojnik Nesmin koji je položen u drveni kovčeg i potiče iz starog Egipta. Iščitavanjem hijeroglifa vraćen je pravi indetitet mumije. Ime pokojnika Nesmin, prvi put izgovoreno posle 2300 godina, što znači "onaj koji pripada bogu Minu". Otac mu je bio Unefer, majka Čai-Hator-Imu, a deda Džed-Hor. Nesmin je bio sveštenik u hramu boga plodnosti Mina, kao i svi muški članovi njegove porodice. Čak mu je i majka pri hramu svirala sistrum, što je neka vrsta cimbala. Mumija potiče iz Akhmima, grada 200 kilometara nizvodno od Luksora.

Beogradska mumija

U prosvetiteljskom duhu i želji da svoj narod upozna s delićem svetske kulturne baštine Pavle Hadžiriđički kupio je drveni kovčeg s mumijom februara 1888. godine u Luksoru, "ne za sebe, nego za srpski narod", Jula iste godine ga je poklonio beogradskom Narodnom muzeju., a u avgustu je mumija prvi i poslednji put izložena samo da bi je Srbi videli.

Narodni muzej, osnovan 1844. godine, menjao je svoje lokacije. Od 1893. do Prvog svetskog rata nalazio se u zadužbini kapetana Miše Anastasijevića, gde je mumija bila izložena u staklenoj vitrini muzeja. Prilikom austrougarskog bombardovanja Beograda. zgrada muzeja je pogođena granatom, pri čemu je oštećena prostorija s mumijom i razbijena vitrina u kojoj se nalazila.

Kovčeg je kasnije izlagan samo sa zatvorenim poklopcem i mumiju više nije bilo moguće videti. Narodni muzej se od 1919. do 1935. nalazio u tadašnjoj Ulici Velikog Miloša ( danas Ulici kneza Miloša), a kovčeg je bio smešten u prizemlju, uz zbirku nalaza iz praistorije. Ostao je u stalnoj postavci i po preseljenju u muzej kneza Pavla,gde se do početka Drugog svetskog rata nalazo u parteru. Prilikom bobmbardovanja 1941. pogođena je zgrada starog dvora, baš nasuprot prozorima partera iza kojih je stajao kovčeg. Prelaskom Narodnog muzeja u zgradu nekadašnje Uprave fondova,, u postavci otvorenoj 1952, izložen je i kovčeg s mumijom, ali je 1962. skinut iz stalne postavke i uklonjen u mrak i zaborav muzejskog depoa.

Sumnjiva pozajmica mumije

Posle dve decenije tavorenja u depou kovčeg s mumijom je dugoročno pozajmljen Galeriji umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito u Podgorici, tadašnjem Titogradu. Pošto se nisu uklapali u postavku Galerije i njen iracionalni socrealistički duh, kovčezi su i Titogradu ležali u depou. Dejstvom politike Vlade SFRJ, koja je mumiju preselila u Podgoricu, opstruirana su srpska arheološka iskopavanja u Egiptu, za koje je 1970. godine u Kairu potpisan ugovor. Prema ovom ugovoru 50 odsto iskopanog materijala trebalo je trajno da pripadne Filozofskom fakultetu.

Antisrpska politika

Ista antisrpska politika sprečila je da u Narodni muzej 1974. godine dospe poklon egipatske vlade: Kovčeg, kartonaža i mumija Kaipamau, koji su srpski stručnjaci dobili kao zahvalnost za pomoć prilikom izgradnje asuanske brane u Egiptu. Ovaj vredan poklon prusmeren je tada u Arheološki muzej u Zagrebu, gde se i danas nalazi. Očito je namera tadašnjih vlasti da se izuzetno vredna i prosvećujuća svetska kulturna baština drži podalje od Beograda. Tome je verovatno kumovao i deo partijskog kadra iz Srbije.

Povratak u Srbiju

Februara 1989. godine na zahtev Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu pokrenuta je inicijativa da Narodni muzej ustupi mumiju fakultetu u studijske i edukativne svrhe.

Kovčeg s mumijom prenet je oktobra 1992. u Arheološku zbirku Filozofskog fakulteta. Tih nekoliko stotina metara od muzeja do fakulteta preneli su ga studenti, polako i pažljivo na rukama.

Spektakularna otkrića

Prva naučna proučavanja mumije su započeta 1993. godine, 105 godina pošto je dospela u Narodni muzej. Od tada se nižu spektakularna otkrića. Prvo ispitivanje bilo je zaista neobično jer sve što je u vezi sa civilizacijom starog Egipta nosi specifičan šarm mistike. Međutim, stoji tužna činjenica da je kovčeg bio umotan u bačen tanki sunđer, uvezan gvozdenom žicom, sa šper pločom zakucanom ekserima u postolje.

Mumija je bila u lošem stanju zbog nestručnog rukovanja i neodgovarajućih uslova za čuvanje, izlaganja i transporta. Glava, trup i noge ležali su razdvojeni u istrulelim lanenim ovojima i smole, s komadićima amajlije i perli. U kovčegu je pronađen dinar iz 1953. i sovjetska kopejka iz 1972. godine, opušak morave bez filtera i stare muzejske ulaznice. Pronađene su amajlije i nakit od zlata, poludragog kamenja i fajanasa. Prema drevnom verovanju, amajlija magijom štiti vlasnika, uklanja nesreću, kletve i urokljive poglede. Amajlija otkrivena na beogradskoj mumiji predstavlja boginju Maat, srce Ib, egipatsko Udžat oko, Džed stub i Ozirijačnu trijadu. Ipak , najznačajnije otkriće je svitak papirusa pod mumijinom rukom s pozlaćenim noktima.

Beogradska mumija je jedina za koju se zna da ima svitak papirusa još in sity, na mestu gde su ga ivorno postavili balsamer i sveštenik. Tako nešto nemaju ni Luvr ni Britanski muzej. Mada je delimično oštećen, papirus je veoma gusto namotan i sasvim čitko ispisan. Veruje se da je u pitanju jedno od najpotpunijih verzija Knjige mrtvih, a sudeći po debljini svitka, nije isključeno da je pridodat naki zagrobni tekst. Zbog toga je ovo svetski značajno otkriće. Vađenje svitka, razmotavanje i konzervacija koštaju mnogo. Kada se se bude raspolagalo odgovarjućim fondom, započeće se postupak ekstrikcije. Do sada je mumija podvrgnuta DNK analizi, ispitivanju rendgenom i skenerom. Nalazi govore da je mumija iz ptolomejskog perioda, negde oko 300. godine p. n. e. Pokojnik je obrezan muškarac visok 165 centimetra. Od unutrašnjih organa sačuvano je srce, mozak je izvučen iz lobanje, a na kičmi su primetni znaci spondiloze i skolioze.

Kovčeg u kome se mumija nalazi, dugačak je 182,5 centimetra, izrađen je od tamarikovog drveta. Oslikan je plavom, zelenom, žutom, crvenom, crnom i belom bojom, a neki delovi su imali i pozlatu, što ukazuje na viši društveni status pokojnika. Unutrašnjost kovčega, na kojoj su vidljivi tragovi dleta, nije oslikan. Ispod ovratnika smešten je lik boginje Nut raširenih krila, a ispod nje veći hijeroglifski natpis. Na stopi kovčega između dva ležeća boga Anubisa ispisan je manji hijeroglifski zapis namenjen zaštiti pokojnika. Kovčeg u obliku ljudskog tela je sastavljen od ukupno 52 zasebna drvena dela, kao i obrva i očiju od staklene paste umotanih u poklopac, čiji su plavi ostaci još vidljivi. Dešifrovanje hijeroglifa na kovčegu, započeto 2003. godine uz pomoć Emili Titer iz Orjentalnog instituta u Čikagu, donelo je iznenđujuće rezultate. Pozlaćeni natpis izuzetno je redak citat iz Knjige mrtvih. U pitanju je je 191. poglavlje "Za povratak duše u telo". Za skoro 200 godina egiptologije takav citat otkriven je u još samo dvadesetak slučajeva.

Nastavak istraživanja

Nastavak istraživanja biće usmeren ka vađenju i razmotavanju papirusa, čime će biti omogućena izrada Nesminovog zdravstvenog kartona. Primenom novih tehnologija dobiće se i virtelna mimija, koja će moći kompijuterski da se ispitije i razmotava. U planu je rekonstrukkcija Nesminovog lica, čime će i likom upotpuniti indetitet stroegipatskog sveštenika.

Skrivena od javnosti

Beogradska mumija skrivena je od pogleda javnost jer jer za proteklih 120 godina, koliko je u vlasništvu srpskog naroda, nije bilo raspoloženih donatora niti zainteresovanih državnih organa koji bi obezbedili specijalne zaštitne vitrine u kojoj bi dragocenost bila sačuvan od propadanja.

Izvor
• Dr. Branislav Anđelković, docent Odeljenja za arheologiju Filozofskog fakulteta • Biljana Jović. Standard

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Clan u razvoju


Zodijak
Pol
Poruke 20
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.2
bravo za chlanak!  Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik

Zodijak
Pol
Poruke 391
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.3
Sjajan članak. Hvala. Ipak, nije mi jasno kako su mogli pravilno protumačiti njegovo ime kada hijeroglifi ne sadrže samoglasnike?  Znam da je u odgonetanju izvornog izgovora nekig reči korišten Koptski, ali on je (valjda) samo vulgarizovani naslednik kasnoegipatskog jezika a pun je grčkih i arapskih reči i sigurno nije od koristi u vovm slučaju.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 00:31:44
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.076 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.