Struja na micanje astronauta


Svemirsko bi odijelo jednog dana moglo napajti samo sebe

Svemirsko odijelo moglo bi se obložiti proteinima osjetljivima na pokret. Takvim 'energetskim kožama' bile bi presvučene i baze na Marsu gdje bi vjetar pretvarale u elektricitet.

Sve svemirske misije bore se s problemom proizvodnje dovoljne količine energije potrebne za dovršavanje ciljeva misije, dok se istovremeno traži minimiziranje težine akumulatora i solarnih mreža.

New Horizons, letjelica koja leti prema Plutonu, na primjer, vozi na samo 240 vati elektriciteta, kojeg dobiva iz raspada radioaktivnih izotopa. A ni Međunarodna svemirska stanica ne može proširiti životni prostor sve dok se ne ugrade dodatne mreže solarnih panela.

Živi su organizimi, s druge strane, ultraučinkoviti izvori energije. U futurističkom istraživanju provedenom u novom laboratoriju IntAct Labs u Cambridgeu, u Massachusettsu, znanstvenici su proučavali kako u svemiru primijeniti sposobnost živih bića da proizvedu struju.

Male vibracije
Oni su se fokusirali na bjelančevinu nazvanu prestin, koja se može pronaći u vanjskim stanicama dlake u ljudskom uhu. U staničnim membranama tih stanica, prestin pretvara električni napon u pokret, produžujući i skupljajući stanicu. Taj pokret pojačava zvuk u uhu.

No, prestin može raditi i u suprotnom smjeru, stvarajući električne naboje kao reakciju na mehaničke pokrete, kao što su male vribracije.

Svaki protein može proizvesti tek nekoliko nanovati elektriciteta, no Matthew Silver i Kranthi Vistakula iz IntAct Labsa, vjeruju da mnogo proteina zajedno može biti u stanju napajati manje uređaje ili pomoći u punjenju baterije.

Za početak će svoj koncept pokušati dokazati tako da će pomoću prestina stvoriti senzor malih vibracija koji će moći generirati mjerljivi naboj.

No, kažu da će u končanici mreža bjelančevina moći stvoriti "strujnu kožu" kojom bi se obložila svemirska odijela, te bi prirodni pokreti astronauta koji ga nosi mogli stvarati dovoljno energije za napajanje njihove opreme.


Buduće baze na Crvenom planetu mogle bi biti presvučene 'strujnom kožom', gdje obilje vjetrova može aktivirati prestin

Da bi povećali provodljivost, istraživači kažu da će u strujnu kožu možda trebati integrirati određene vrste mikroba.

Bakterija geobacter ima površinske dodatke nalik dlakama, nazvane pili, za koje je dokazano da imaju potencijal stvaranja nanomreža koje provode elektricitet na elektrode.

"Pili bi se mogli upotrijebiti za transfer struje koju je generirao prestin kroz električnu kožu", kaže Silver.

Samoiscjeljenje
"Zato jer je strujna koža izrađena od bioloških komponenata", dodaje, "jednog će dana mogći rasti i same se iscjeljivati u svemiru".

"Najprije želimo dokazati da mehanizam funkcionira", rekao je New Scientistu. "Ali krajnji je cilj projektirati sklopove koji imaju koristi od samoorganizirajuće sposobnosti biloloških mehanizama".

Peter Dallos sa Sveučilišta Northwestern, koji je molekulu prestina patentirao 2003. godine, kaže da bi biti kao generator energije prestin mogao 10.000 puta efikasniji od najboljih ljudskom rukom izrađenih materijala.

No, misli da bi razvoj svemirskih primjena proteina mogao biti u dalekoj budućnosti. "Zaista ne vidim kako će to izvesti", kaže Dallos.

IntAct Labs istražit će kako će koristiti biološke metode za stvaranje elektriciteta početnim sredstvima dobivenim od NASA-inog Instituta za napredne koncepte, koji financira futurističke ideje povezane sa svemirskim letovima.

Drugi projekti na kojima rade u labratoriju uključuju mikrobiološke gorive ćelije koje mogu stvarati struju iz organskog materijala, kao što su izlučevine astronauta ili otpadni materijal biljaka.

Izvor: NetPortal

sve ce to biti lepo, a zar nekako ne izgledaju odela na slici prosto