Cixi

Cixi ili Tz'u Hsi (29. novembar 1835. - 15. novembar 1908.) je kineska vladarica čiju je vladavinu obilježilo propadanje Kine, zbog čega se smatra de facto posljednjim kineskim monarhom.

O njenom porijeklu postoje različite teorije, ali je godine 1851. kao dijete mandžurijskog službenika Huizhenga došla u Zabranjeni grad i postala jedna od službenih konkubina cara Xianfenga. Godine 1861. je izvela dvorski narod nakon koga je postala de facto vladaricom Kine. Za vrijeme njene vladavine Kina je poražena u ratu s Japanom 1894-95. godine, izgubila nominalni suverenitet nad Korejom te bila prisiljena na niz ponižavajućih ugovora koji su izazvali kratkotrajni bokserski ustanak. Cixi je bila konzervativna i do posljednjeg trenutka se opirala se reformatorima koje su htjeli modernizirati Kinu i učiniti je sposobnom da se odupre zapadnom pritisku. Tri godine nakon njene smrti Kina je postala republika.

Biografija

Tačno porijeklo Cixi se ne zna, ali većina biografa smatra da joj je otac bio niži činovnik Huizheng. Septembra 1851 učestvovala je u izboru za konkubinu cara Xianfenga i bila je jedna od rijetkih koju su tada izabrali. 1856 rodila je Xianfengovo sina, jedinog muškog nasljednika. 1860. za vrijeme drugog opijumskog rata britanske i francuske snage napale su Bejing i pokorile ga. Čuvši za ovo car se ozbiljno razbolio i umro 22 augusa 1861. Tutorstvo nad sinom je tadašnja carica povjerila novoosnovanom komitetu, a ne Cixi. Dok nije uspjela povratiti svoje mejsto na dvoru, Cixi je oko sebe okupila nekoliko značajnih ministara. Prilika za vraćanje na tron joj se pružila po povratku u Bejing kada je javno objavila protivljenje caricinom komitetu i dokument u kojem je navela njihove prevare. Uspjelo joj je uhapsiti sve članove komiteta i odlučila je pogubiti trojicu od njih. Od tada njena uloga na dvoru raste. 1875 njen sin umire, neki smatraju da je počinio samubistvo zbog nesretne ljubavi, a Cixi na mjesto novog cara postavlja svog trogodišnjeg rođaka. Sve odluke je donosila ona ili sama ili u savjetu sa politički nezainteresovanom caricom sve do njene iznenadne smrti 1881. Kada je prijestolonasljedniku bilo 19 i kada je preuzeo vlast na sebe Cixi je i dalje uticala na njegove odluke. Njen najznačajniji doprinos je stodnevna reforma koje je trebala unaprijediti Kinu na razne načine, prvenstveno politički, pravno i socijalno. Tokom te reforme tadašnji car se povukao sa prijestolja i prepustio Cixi sve odluke. Međutim reforma nije uspjela u potpunosti jer je Kina još uvijek bila pod uticajem Konfučija i njegove misli. 1898 u Kini je izbio bokserski ustanak kojeg je Cixi formalno podržala smatrajući da će tako postići mir. Međutim u ovom trenutku su napale združene snage Zapadnjaka, pokorile Peking i ušli u Zabranjeni grad. Slabo opremljena vojska Kine se nije mogla oduprijeti i Cixi je bila primorana da potpiše dozvolu za prisustvo stranih sila u zemlji. Cixi je umrla 15 novembra 1908 nakon što je za svog nasljednika postavila Puyia. Sahranjena je u Istočnoj kraljevoj grobnici pored cara Xianfenga i njegove prve žene.

Mišljenja

Tradicionalni pogled na vladavinu carice Cixi je smatra despotom i tiraninom. Međutim postoji i druga grupa autora koja smatra da su njeni postupci bili racionalni i razumne reakcije na situaciju u kojoj se tada nalazila Kina. Neke grupe ističu i uticaj sredine i Konfučijanskog stava raširenog u to doba da uticajne žene donose probleme i da im se ne smije vjerovati. Međutim dok su ostale žene iz tog perioda stekle naklonost savremenih historičara i kritičara, negativna slika Cixi još postoji.

Izvor: Wikipedia