Naj, naj krajnosti u životinjskom svetu

Kao i većina nas, verovatno se i vi povremeno zapitate o krajnostima u životinjskom svijetu – ko je najmanji, najveći, najbrži, najotrovniji, naj, naj... Pa, stvari stoje ovako: Najmanji sisavac je tajlandski šišmiš – teži samo oko dva grama, a dug je tri do četiri milimetra.
Slične veličine je i jedna ptica – kubanski kolibrić teži isto toliko. Kad leti, krilima udara oko osamdeset puta u sekundi, a dok se pari, čak dvjesto puta u sekundi. Usto, taj kolibrić ima najmanje perja od svih ostalih ptica, a srce mu kuca najbrže u čitavom životinjskom svijetu.

Najglasnija životinja u vodi je plavi kit – njegov glas niske frekvencije dostiže do 188 decibela, pa se može detektirati s udaljenosti od 800 kilometara. Usporedbe radi, pneumatski čekić ima jačinu zvuka do 100 decibela.
Plavi kit usto je najveći i najviše jede. Može biti dug do 30 metara i težak do 140 tona. Najteži kit ikad izmeren imao je čak 190 tona i bio je dug 33 metra.
Na kopnu je najglasnija jedna vrsta majmuna čija se rika može čuti na udaljenosti od pet kilometara.

Najsnažnija životinja je, zamislite, jedan insekt – jedna vrsta jelenka s tvrdim oklopom i velikim rogovima. Može podignuti teret 850 puta veći od sebe. Jelenak je također među najvećim bubama, a rogovi mu služe i u borbama za ženku.

Ženka komarca anopheles najsmrtonosnija je životinja na zemlji. Razlog nije otrov nego činjenica da prenosi malariju od koje godišnje umre, verovali ili ne, oko milijun ljudi.
Jedna vrsta meduze – morska osa – ne prenosi malariju, ali u svom telu čuva ubojiti koktel.
Ta vrsta koja ima oko 60 pipaka, od kojih je svaki dug do četiri i pol metra, u svom telu čuva najveću količinu otrova među svim životinjama. Ima ga toliko da bi odednom mogla ubiti ni manje ni više nego šezdeset ljudi.

Najviša kopnena životinja je žirafa. Mužjaci mogu narasti od 4,8 pa do 5,5 metara i težiti oko 900 kilograma. Ženke su malo niže i malo lakše. Dug vrat služi im za skupljanje najboljih zalogaja s visokog drveća, a mužjacima, kako to i inače biva, koristi i u borbi za ženku.
Žirafe imaju duže prednje noge, a pomoću njih se uspešno brane od napadača.
Najveći beskičmenjak je divovska lignja koja dosegne dužinu veću od 13 metara. Njeno, takođe rekordno oko, veliko je kao ljudska glava. Najveća ikada izmerena bila je duga 18 metara.

Najdugovječnija stvorenja su kornjače – bez problema požive i 150 godina. Oko 1770. godine engleski istraživač Cook potomcima jedne kraljevske obitelji poklonio je kornjaču koja je uginula tek 1965. godine, što znači da je živela bar 190 godina. Kornjače s Galapagosa žive u prosjeku 150 godina.

Najbrža ptica – sokol – leti brzinom većom od 322 kilometra na sat, a zbog toga se smatra najbržom životinjom na kugli zemaljskoj. Tu brzinu dostiže u lovu – najprije se diže u visinu, a zatim se sunovrati na svoju žrtvu koja, jasno, nema šanse, i u pravilu je ščepa za vrat.

Kad bi mi hodali kao on, automobili nam gotovo ne bi trebali. Severnoafrički noj dostiže brzinu od oko 72 i pol kilometra na sat, noseći pritom svojih do 160 kilograma, što mu daje epitet i najveće ptice. Žive u grupi od pet do 50 jedinki, a migriraju sa zebrama i antilopama.
Velika prednost im je što iz ogromne udaljenosti mogu opaziti lavove. Dugo mogu izdržati bez vode, ali kad je ima ne zaboravljaju svoj užitak – vrlo često se i rado kupaju.

Gepard je najbrža kopnena životinja i može se kretati do 115 kilometara na sat. Ima rastezljivu kralježnicu, zbog čega može raditi velike sedmometarske skokove. Ali, ima i jedan nedostatak – brzo trčati može samo oko 500 metara, a nakon toga obvezan je odmor. Iz mirovanja u samo dvije sekunde postiže brzinu od 72 kilometra.

Najbrža vodena životinja je pliskavica sa svojih 56,5 kilometara na sat. Srodnik je delfina, a glavna razlika između ta dva vodena sisavca je u obliku glave i zubi. Poznato je šest vrsta pliskavica.

Za kraj recimo i to da su slonice najduže trudne. U svojoj utrobi bebača nose od 19 do 22 mjeseca. Zato je, kad se rodi, mali slonić spreman za život. Jasno, uz maminu svesrdnu pomoć.
Izvor