Pokret za evropsku državu Srbije i Crne Gore
"Šaka jada" od milion
Crnogoraca diže glavu
Matija Bećković je prisutne nazvao "terazijskim Crnogorcima" koji se od poodavno ne kriju, već javno izjašnjavaju i rekao da nije slučajno da se ta skupština održava o 200-godišnjici Prvog srpskog, tačnije maternjeg ustanka

BEOGRAD - Državljani Crne Gore koji žive u Srbiji, a čiji je interes očuvanje SCG, održali su juče u dvorani Doma sindikata Osnivačku skupštinu Pokreta za zajedničku evropsku državu Srbije i Crne Gore.

Predvođeni akademicima i javnim radnicima, uz napomenu da nisu politička partija, usvojili su deklaraciju u kojoj su saglasni da se "zajednička država Srbije i Crne Gore ne može dijeliti bez štetnih posljedica po njene građane, jer je u njoj sve - osim vlasti-nedjeljivo". Tim dokumentom crnogorski državljani iz Srbije okarakterisli su kao nedopustivu nameru sadašnje vlasti u Crnoj Gori da im "oduzme osnovno ljudsko pravo da odlučuju o statusu i sudbini sopstvene države". Pristalice novoosnovanog pokreta zaključile su da će zajedničku državu braniti svim dozvoljenim sredstvima.
   
      

Adžić: O Crnoj Gori ne
odlučuju ni Tadić ni Bećković

PODGORICA - Crnogorski istoričar i član Saveta Pokreta za evropsku nezavisnu Crnu Goru Novak Adžić rekao je juče povodom skupa Pokreta za zajedničku državu Srbije i Crne Gore u Beogradu, da će građani Crne Gore sami odlučivati o njenom državnom statusu.
"O Crnoj Gori neće odlučivati ni Ljubomir Tadić, ni Matija Bećković, ni Slavenko Terzić", kazao je Adžić reagujući na osnivačku skupštinu Pokreta za zajedničku državu, kojoj su prisustvovali uglavnom državljani Crne Gore koji žive u Srbiji. Komentarišući izjavu istoričara Veselina Đuretića da će iz Crne Gore biti proterani "izrodi koji govore o srpskoj okupaciji", Adžić je ocenio da je to "samo mlaćenje Alajbegove slame" koje govori da "velikosrpska družina gubi strpljenje i da je opterećena fatamorganama".
Za učesnike skupa u Beogradu rekao je, pak, da su "interesno nastrojeni i posrbljeni Crnogorci sa Terazija".
      
      
      
   

Akademik Ljubomir Tadić podsetio je prisutne da su se juče, kao i pre četiri godine, okupili da kažu "ne" retrogradnom pokretu koji agresivno hoće da nam izbriše istorijsko pamćenje i promeni identitet". Tadić je rekao da na Berlinskom kongresu 1878. godine Srbija i Crna Gora jesu proglašene za dve države, ali i istakao da je "Crna Gora geopolitički, ali ne i nacionalno druga država".

On je, uz poneki oteti uzdah, podsetio na istoriju, Petra Cetinjskog, vladiku Danila, na junačku borbu protiv turskih osvajača u ime srpstva kada je Crna Gora stekla ime "Srpska Sparta", što je potvrdila i u slavnoj bici kod Mojkovca.
- Takvo istorijsko pamćenje sada pokušava da nam uništi jedna koterija koja se hrani istinom nasleđenom od Sekule Drljevića, simbola desničarskog i pseudolevičarskog totalitarizma - rekao je Tadić.

U svojoj oceni aktuelne vlasti u Crnoj Gori Tadić se osvrnuo i na Beogradski sporazum, naglašavajući da ta klika sabotira izvršenje svojih potpisa.
- Pronašli su novu formulu za tumačenje Sporazuma i Povelje, ponašaju se kao Broz koji se pitao što se držati zakona kao pijan plota - naglašava Tadić.

Matija Bećković je prisutne nazvao "terazijskim Crnogorcima" koji se od poodavno ne kriju, već javno izjašnjavaju i rekao da nije slučajno da se ta skupština održava o dvestogodišnjici Prvog srpskog ustanka, ili tačnije o dvestogodišnjici prvog maternjeg ustanka.
- Šaka jada od milion Crnogoraca u Srbiji podiže glavu i hoće da je neko nešto pita iako je to jedina politička emigracija jedine države u kojoj još stoje na snazi Kominternine naredbe. Usuđuju se da podsete kako je borba za ujedinjenje srpskog naroda trajala vekovima i da borba za njegovoo razjedinjenje ne bi trajala manje - rekao je Bećković i dodao da kada bi svi crnogorski državljani imali jednako pravo rezultat referenduma bio bi, u najmanju ruku, neizvestan.
- A kad je tako, bolje da se i ne održava - zaključio je Bećković.

Predsednik izvršnog odbora Pokreta Zoran Žižić naglasio je da ih okuplja ideja "saborništva, a ne razvratništva, da su za ukidanje granica, a ne za podizanje barijera", kao i da Crnogorci u Srbiji imaju autentične razloge za osnivanje tog Pokreta.
J. Jevremović