Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 12:37:45
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Intervju : Momo Kapor - književnik i slikar  (Pročitano 31065 puta)
01. Jan 2007, 15:29:02
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Variety is the spice of life

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 17382
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
SonyEricsson W610
Intervju : Momo Kapor - književnik i slikar

Želeo sam da me štampaju na kesama za povraćanje
Muči me to što su deca koja su imala deset godina kada je počeo rat, a danas su odrasli ljudi bez pasoša, nisu videli čak ni Dubrovnik, Zagreb, Sarajevo i LJubljanu

Ako je sudeći po broju objavljenih knjiga, koje su stalni gosti na brojnim našim listama bestselera, izložbi slika, veoma uspeloj nedavnoj promociji romana "Misterija Šlomovič" u Francuskoj i Švajcarskoj i konačno tek objavljenom romanu "Putopis kroz biografiju", u izdanju "Knjiga komerca", jedan od najpopularnijih i najčitanijih srpskih pisaca Momo Kapor završio je proteklu 2006. godinu više nego uspešno.

Danima se pisalo u francuskoj i švajcarskoj štampi o promociji vaše knjige "Misterija Šlomovič". Šta je obeležilo tu vašu nesvakidašnju književnu turneju?
- U izdanju jednog novog izdavača "Ksenija" kao prva knjiga pojavio se prevod mog romana "Misterija Šlomovič". Taj izdavač je iz Veveja u Švajcarskoj i uspeo je da zainteresuje frankofonsku javnost za taj čudni slučaj jednog kolekcionara. Knjiga je izazvala nezapamćeno interesovanje, ne zbog moje literature, već zbog zapanjenosti Francuza da u Beogradu u muzeju postoji izvanredna kolekcija francuske moderne umetnosti, a za koju oni nisu uopšte znali, od Sezana do Pikasa, preko Matisa, Utrila, Derena, Flaminga. Sve su to vrhunska remek-dela koja je sakupio Šlomovič u Parizu, kao sekretar čuvenog Ambroaza Volara, oca francuske moderne umetnosti, koji je prvi izlagao Sezana i Matisa. Bilo je dakle zanimljivo učestvovati u brojnim TV emisijama, na radiju i davati inervjue novinama, a dvorane u Ženevi i Parizu bile su prepune istoričara umetnosti. Sve to više je od literature. Usput, promovisana je i kolekcija vina iz Veveja "Ksenija", s mojim crtežom na nalepnici. U šali sam rekao da knjiga mnogo gubi na prevodu sa našeg bogatog srpskog, na njihov siromašni francuski, što je izazvalo buru oduševljenja.
      
TRAŽENJE LJUBAVI

Doživeli ste da vas čita nekoliko generacija čitalaca. Popularni ste jednako kod današnjih studenata, srednjoškolaca, kao i kod njihovih roditelja, i još dalje. Kako uspevate da ostanete "u modi" tolike godine?
- To je zahvaljujući masovnom padu dobrog ukusa. Šalim se. Zaista ne znam zbog čega me čitaju generacije sada i najmlađih, ali, verovatno je to zbog toga što se trudim da ne budem dosadan, a to je lekcija koja se uči u novinarstvu. Ja sam počeo kao novinar koji je prešao u književnost. Povrh svega, i dan-danas sam novinar jer imam svoje kolumne u Frankfurtskim vestima i Jatovoj reviji, a ponekad u Ninu. Dakle, prva lekcija je da se piše što zanimljivije, da se ščepa pažnja publike. Pogledajte samo veće naslove u novinama i shvatićete da se zaustavljate samo onde gde je interesantno. Kad imate tu dresuru , pa kad uđete lagano u literaturu, onda se trudite to isto , samo se sada radi o knjizi. Potpuno mi je nerazumljiva sintagma elitističkih kritičara, koja se zove "podilaženje ukusu publike ". Pa, kome da se podilazi ako ne ukusu publike? Pa, kome da se podilazi ako ne ukusu publike za koju se piše. Verovatno da uzvišeni i najuzvišeniji duhovi ne štampaju svoje knjige, već ih drže u fioci da bi podilazili ukusu publike. Čovek piše za publiku. Pisanje, pa i čitava umetnost je traganje za neuzvraćenom ljubavlju. Vi stalno pišete i kažete:"pogledajte kako ja divno pišem, kako sam pametan! Volite me, volite me! Vidite kako slikam! Volite me! Bez tog traženja ljubavi nema ni dobre, ni prihvatljive književnosti.      
   
   



Iznenadili ste svoje čitaoce novim romanom "Putopis kroz biografiju". Kako biste ukratko uputili potonje čitaoce u vaše novo delo?
- Ta knjiga je ustvari antiputopis, ona je priča o tome šta mi se dogodilo po svetu, dok sam se smucao po raznim zemljama. Ona je kao vodič ilustrovana sa mnoštvom mojih crteža jer u mom životu nije bilo dana kad nisam crtao. Život me je bacao kojekuda, pa sam tako uspeo da od Evrope i Amerike vidim i zemlje Dalekog Istoka, a takođe i Severnu Afriku. Bio sam i u Australiji jer sam želeo da se uverim da li Australijanci idu naglavačke, kao što smo verovali kad smo bili mali. Ali, sve to nije važno, svaka stjuardesa videla je više sveta od nekog ludog Holandeza. Važno je kako se taj svet ogledao u nama, šta nam se događalo. Ukratko, danas mi je svet dosadan. Znam svaku sliku u gotovo svim muzejima, sve cipele u najboljim radnjama, probao sam sva vina na najčuvenijim mestima. Muka mi je od toga. Međutim, ono što me muči je to što deca koja su imala deset godina kada je počeo rat, a danas su odrasli ljudi bez pasoša, nisu videli čak ni Dubrovnik, Zagreb, Sarajevo, LJubljanu. Zbog čega je potrebno videti svet? Zbog toga da bi shvatili dragocenost i prednost ovoga što mi živimo. Bez te dimenzije nemoguće je voleti svoju zemlju, ma kakva ona bila. Putopis kroz biografiju je ustvari knjiga o tome.

Još jedna knjiga obeležila je vašu ovogodišnju bibliografiju. "Vodič kroz srpski mentalitet" prema tvrdnji izdavača " Derete", ali i kako stoji na bestseler listama se izuzetno traži. Kako biste objasnili tu vrstu fenomena, s obzirom da je knjiga objavljena samo na engleskom?
- Više od dvadeset godina pišem za verovatno najbolji časopis u zemlji, Jatovu reviju. To je onaj časopis koji stoji na naslonu sedišta ispred vašeg, odmah pored kese za povraćanje. U početku sam u stvari želeo da me štampaju na toj kesi, pa da me čita onaj kome je zlo, ali mi nisu dali. Ti tekstovi se, inače, paralelno prevode na engleski, pa sam napravio izbor iz mog dugogodišnjeg rada i dao knjizi naslov koji nosi moja rubrika "Vodič kroz srpski mentalitet". Knjiga se odmah po izlasku probila na listu bestselera, mada je štampana na engleskom. To je verovatno zbog toga što je moj grad u poslednje vreme pun stranaca. Takođe, tu su i keve koje kupuju knjige i šalju ih na Zapad svojim snajama i zetovima da saznaju nešto više o nama. Vodič je već doživeo drugo izdanje, što se smatra pravim čudom. To je, inače, jedina moja knjiga koju ne mogu da čitam na engleskom jer je moj engleski ulični i kafanski.

Kad smo već kod srpskog mentaliteta, a vi ste toliko godina duboko u toj materiji spisateljskog posla savršeno upućeni po ovom pitanju, šta je to, po čemu smo mi Srbi osobeni? Šta je to, što nas naročito obeležava u odnosu na druge narode?
- Mi se ne razlikujemo od drugih naroda, samo su nam neke osobine izraženije. Moglo bi se reći da su to pre svega inat, tvrdoglavost, srdačnost (koja zna i da zamara), gostoljubivost na koju smo mnogo ponosni, mada strancima umemo da naplatimo sve što može da se naplati. Zatim sentimentalnost, nostalgija i još neke druge stvari. U zemlji koja trenutno ima najviše problema u Evropi , najčešća rečenica kod nas je "nema problema". Zar to nije divno? Pa i to što sam izdao knjigu na engleskom, a jedva govorim taj jezik, takođe je dokaz našeg mentaliteta.

Činjenica je da ste bestseler pisac u Srbiji. Kakvo je to osećanje?
- Ja sam ono što se u Srbiji naziva bestseler piscem. Međutim, iako se sve moje knjige prodaju dobro, knjige koje kao što vidite držim na stepeništu imaju oznake da su prodate u dvesta pedeset hiljada primeraka. I da slažem neku hiljadu više, ne bih mogao da im se približim. Zbog toga se još uvek držim one izreke "da je put u istoriju književnosti zasut s obe strane grobljima bestselera". Što se tiče mojih tiraža, tu važi izreka da je "u zemlji slepih jednooki čovek kralj". No, primetio sam da mnoge moje kolege pisci i spisateljice grozničavo rade na svojim knjigama da postanu bestseleri, mada mi je to prirodno, ipak, ne mogu da shvatim njihovu želju. Ja naime mislim da u ovoj zemlji nema više od sto čitalaca i pokušavam da za njih pišem. Sve ostalo mi je sumnjivo.



Izvor: Glas Javnosti
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne tece to reka,nego voda!Ne prolazi vreme,već mi!

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 18761
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.9
BravoU Ace, Kapor mi je jedan od omiljenih pisaca  Smile
IP sačuvana
social share
Ako je Supermen tako pametan zašto nosi donji veš preko odela??
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zodijak
Pol
Poruke 1
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Ako neko zna sta se pricalo ranije ko su likovi iz Kaporove knjige Una, neka posalje. Hvala... Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Чувајте Љубав !

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 46768
Zastava Босна
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.10
mob
Samsung Galaxy S6 edge+
мени лично занимљив писац.

IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik

Zodijak
Pol Žena
Poruke 432
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 7.0
mob
Nokia 
Samoca

Ne treba se plasiti samoce.
Ona je plemenita,ona je deo nasega zivota,bas kao i okupljanje,
ali nije za slabe,koji neprestano moraju da budu okruzeni drugim
ljudima da bi zaboravili kako su slabi.
Nju ne moze svako da izdrzi!
I,ne moze svako iz svoje samoce poput skoljke oblikovati biser...
i pokloniti ga drugima.

Momo Kapor
IP sačuvana
social share
**ако журиш можда ћеш освојити свет,
али ћеш успут изгубити душу* *
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Mudrijas Burek Foruma
Legenda foruma


"I'm not always right, but I'm never wrong"

Zodijak
Pol
Poruke 49711
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 19.0
Propustila juce da obelezim datum pa evo danas nadoknadjujem  Smile


"Najviše što zahtevam od ljudi je - Učtivost! Ostalo me, uglavnom, ne zanima. Kod nas, naima, živi toliko malo zaista lepo vasptanih ljudi da se uvek ozarim kada neko ume da se osmehne i kaže "dobar dan!" ili kad se podigne sa stolice da pozdravi nekoga ko nije mnogo važan; da ne govorim o onim retkim ljudskim primercima koji se sećaju tačnog datuma nečijeg rođenja, ili umeju da izbegnu razgovor o nekoj neprijatnosti koja vam se upravo dogodila i o kojoj priča čitava varoš! Te zaista obožavam, ma kakvi u suštini bili pokvarenjaci."


"Osim onoga što nosite u glavi i umete rukama, ne posedujete ništa. Nema posedovanja. Igrali smo se neko vreme na zemlji, trudili se da igra bude fer-plej i otišli. Mi koji nemamo ništa, umiremo lakše i bez žaljenja. Zamislite kako je Rokfeleru teško da umre, a kako je to lako piljaru sa Čubure.
To je moja filozofija života. Nisam skupljač ni posednik. Devizni ulog mi nije zarobljen u banci, jer je ostao širom sveta, kod raznih kelnera. Drži me osećaj da bilo kad, na bilo kom delu sveta, ono osnovno za život mogu ponovo da stvorim.

(izvod iz intervjua)"


"Ruku na srce, Beograd ne spada među najlepše evropske gradove, ali ni pisac ove knjige ne spada među najlepše muškarce, pa bi bilo prilično neučtivo zahtevati neki lepši grad za sebe. Jedva sam i njega dobio!
Ali kako to reći Beogradu u lice, kad je osetljiv na svoj izgled?"

(011)



"ISTOK I ZAPAD

Toliko smo se navikli na svađu između Istoka i Zapada da smo gotovo zaboravili na Sever i Jug...
Putovao sam na Zapad i otkrivao da uvek postoji nešto zapadnije od njega. Bivao sam na Istoku - bilo je još istočnijih zemalja i naroda.
Ali, gde je Istok? Gde Zapad?
Pronađoh odgovor u jednom starom eseju Tina Ujevića iz 1933.
"Ni Istoka ni Zapada zapravo geografski nema, jer je zemlja okrugla."- pisao je dobri, stari, pijani, mudri Tin. - "Istok i Zapad, te dvije kolosalne fikcije i fanazmagorije, i neprovidni jaz budućnosti koja će, vjerujemo pripadati svima."
Pošto živimo između Istoka i Zapada, verujemo da su istina i ljudska mera negde na sredini."


"Vidim, na trotoaru kontejner za đubre. Nad njim nagnuta mlada žena u uflekanoj haljini, koja pamti i bolja vremena. Nešto gleda. Nekome nešto govori.
Vidim, iz kontejnera izlazi tamnoputa devojčica duge kovrdžave kose. Ona liči na Botičelijevog anđela. Izranja iz đubreta kao mala Venera iz školjke i mutne morske pene koju je izbljuvao grad.
Devojčica kaže majci: "NEMA…"
Ima li kraće i strašnije reči u našem jeziku od tog večnog "NEMA"? Ta reč predugo traje.
Majka kaže: "Pogledaj još malo…", i dete ponovo iščezava u đubretu.
Stojim zapanjen tim prizorom."


IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Mudrijas Burek Foruma
Legenda foruma


"I'm not always right, but I'm never wrong"

Zodijak
Pol
Poruke 49711
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 19.0
KEVA

I oni kojima nije majka, zovu je Keva!
Kevo, dodaj ono! Kevo, opeglaj ovo! Ostavi, to će posle Keva!
Za one koji to ne znaju, treba reći da su keve postarije i podeblje žene niskog rasta (danas, nažalost, vrsta u izumiranju) koje prebivaju, uglavnom, po kuhinjama, držeći poput polumitskih ličnosti na svojim plećima čitavu kuću, porodicu, život, svet...
Otkako ih znamo, odevene su uvek isto, u kućne haljine od jeftinog tamnog cica ili porheta bezobličnog kroja: ne zbog toga što nemaju šta drugo, već što im je potpuno svejedno kako izgledaju.
U džepovima njihovih šlafroka su raznobojne pilule za jetru, želudac, glavobolju i one ružičaste, za visok pritisak... Na stubastim nogama proširenih vena, ižvakane patofne od kariranog filca koji je već odavno izgubio i boju i oblik. Kevama retko ko donosi poklone. Svi znaju - Kevi ništa ne treba!
Samo da smo joj živi i zdravi! I kad joj donesemo sto grama kafe (nemlevene) mi joj je i popijemo.

Ko ima sreće da u kući ima Kevu, ješće najtajanstvenija, već odavno iščezla jela, za koja mnogi danas i ne znaju.
Keve su poslednja stvorenja u Beogradu koja umeju da kuvaju flekice sa kupusom, grenadir-marš ili papazjaniju, da ne govorimo o knedlama sa šljivama ili bunar-kiflama, koje su to čudno ime dobile po testu što je nekad moralo da se drži izvesno vreme u bunaru, da nakisne...
Poznato je da keve još uvek ne veruju kupovnim korama za gibanicu i da ih same ''razvijaju'' po čitavoj kući; čak i za rezance u goveđoj supi!
I pored svih naučnih dokaza o štetnosti, keve uporno dan-danas završavaju sva kuvana jela zaprškom od brašna i aleve paprike. One su pravi majstori za ajvar - taj ''srpski kavijar'' (kako ga je lepo opisao jedan francuski putopisac), a paprike peku po dvorištima na starim limenim šporetima.
Donedavno, tamo su pekle i pekmez od šljiva, a za vreme rata pravile sapun od loja i žive sode, pa ga posle žicom sekle na kocke. Zbog ajvara keve nikada ne bacaju tegle, dunst-papir i gumice. One će vam od sveg srca pokloniti slatko od dunja, samo pod uslovom da im posle vratite teglu!

Zanimljivo, Keva retko kada jede sa ukućanima za stolom, a opet ima problema sa težinom.
To je, verovatno, zbog toga što, boraveći čitavog života u kujni iznad šporeta, neprestano udiše hranljiva isparenja, gricka i proba jela da bi postigla idealan ukus.
Kad im se razbole unuci, keve odmah bacaju antibiotike u đubre čim ode lekar.
Temperaturu skidaju komovicom, projinim brašnom i vinskim sirćetom; zauške leče slaninom iza ušiju; za lečenje upotrebljavaju i ''mast (propuštenu) kroz devet voda'', a u ormanu čuvaju čitavu zbirku čajeva. Beli slez, kamilica, žalfija, nana, majčina dušica... Već sama imena ovih čajeva leče svojim magijskim, utešnnim zvukom.
Keve su poslednje osobe na svetu koje će zakrpiti sve ono što nijedan krojač ne prima. Zbog toga uvek imaju kolekciju raznobojnih ''ibrišima''.
Keve su najtolerantija bića. Šiptar Abdulah, mada je često sedeo sa nama za stolom, uvek je dobijao jela koja je Keva kuvala posebno za njega, jer mu je religija zabranjivala našu hranu.
U vreme ramazanskog posta, ni Keva nije pred njim jela, da ga ne povredi.
Jedini Kevin kalendar bio je - crkveni! Jedini izlazak za godinu dana, onaj na groblje - za Zadušnice.
Pa i tada, dok smo mi ostali jeli za pokoj duša, ona je neprestano služila pokojnike pod zemljom.

I makar da ste već prevalili pedesetu, Keva nikada neće zaspati dok se ne vratite kući.
U kuhinji će vas, mada ste već večerali, čekati poklopljeno vaše omiljeno jelo iz detinjstva - spanać sa faširanim šniclama. Ko tome da odoli?
Keve, te sveštenice i čuvarke jednog davnog, iščezlog vremena kada se živelo mirno, pošteno i udobno, nažalost, nisu nikome uspele da prenesu svoje male tajne.
Tek kada nas napuste, ostavivši iza sebe dopisani "Patin kuvar" i kutiju za cipele punu naših fotografija iz mladosti, shvatimo da i dalje žvaćemo, ali da su jela potpuno izgubila svoj ukus.

« Poslednja izmena: 09. Apr 2013, 21:26:50 od krouli »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik


mi gradimo put do neegzistentnog raja.

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 221
Zastava Vukoyebina
OS
Windows XP
Browser
Chrome 26.0.1410.43
neverovatan pisac. jedan od retkih naših pisaca koji zaista može da nosi svu težinu i veličinu reči neverovatan. Smiley
IP sačuvana
social share
Gospodin Lisac Von Mrmotized World
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
mob
Apple iPhone SE 2020
Juce se navrsilo 10 godina od njegove smrti

IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 12:37:45
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.106 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.