Šumama je bolje :: Nauka ~ Tehnika ~ Military

Šumama je bolje

Šume nam trebaju, a mi smo ih nemilice sjekli. Zbog toga je narušena ekološka ravnoteža. Srećom, ljudi su se opametili i počeli s pošumljavanjem. U Europi 1810., u SAD-u puno kasnije.

WASHINGTON - Čini se da se oporavljaju mnoge svjetske šume, pa čak i postaju gušće nego što su bile prije 200 godina, pokazuje nova studija objavljena u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Sjedinjene Države i Kina zabilježile su najveće uspjehe u oporavku šuma u posljednjih 15 godina, dok su Brazil i Indonezija najveći gubitnici, pokazala je studija.

Istraživanje međunarodne ekipe znanstvenika postavilo je nove odrednice značenju pojma šume te umjesto područja pokrivenog drvećem uzima u obzir i druge čimbenike.

Tako je važno koliko je drveće visoko, a koliko široko da bi bilo smatrano građevnim drvom, kako brzo raste te koliko veže atmosferskog ugljika. Ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu potiče globalno zatopljenje, a drveće apsorbira ugljični dioksid.

Znanstvenici su vodili računa i o količini organskog materijala, prisutnog u šumi, poznatog kao biomasa. Prema svim tim standardima utvrdili su da je, unatoč vrlo raširenoj zabrinutosti zbog deforestacije, broj velikog drveća porastao od 1990. do 2002. u 22 od 50 zemalja s najviše šuma.

Razlozi iz kojih valja bdjeti nad zdravljem šuma su bezbrojni. Šume potiču bioraznolikost, jačaju tlo i usporavaju njegovu eroziju. Kada se stablima omogući rast da dosegnu dimenzije potrebne da postanu građevno drvo, šume pridonose gospodarstvu.

U Sjedinjenim Državama prijelaz iz deforestacije u pošumljavanje dogodilo se najprije u državi Connecticut, već početkom 20. stoljeća, a neke su, poput Teksasa, taj proces počele tek 2002.

U Europi je doba pošumljavanja počelo već 1810. godine za Dansku, 1830. za Francusku, 1860. za Švicarsku i tako redom.

Koautor studije Roger Sedjo napominje da se prijelaz ostvaruje kada države počnu napredovati i sposobne su početi provoditi politiku očuvanja šuma, a njegov suradnik Paul Waggoner navodi, pak, niz razloga za povratak šuma.

Kada države štite šume, tada šume mogu rasti, a istodobno, štiti li se poljoprivreda i poboljšava tehnologija, poljodjelci se zadržavaju na plodnoj zemlji i ne teže krčiti šume.

Izvor: NetPortal