Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 3 4 ... 9
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Da li su studenti prevareni ~ Ne mogu svi da budu masteri  (Pročitano 26148 puta)
Poznata licnost


Bogatstvo je dobrodošlo!

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 4077
Zastava BGD
OS
Nepoznat
Browser
SonyEricssonP990i R100
mob
BlackBerry bold 9000
 :evil:stvar je tako prosta da i budale shvataju ali ne i neki dekani.
IP sačuvana
social share
Hrvati su najhrabriji narod na svetu, ali ne zato što se ničega ne boje, već zato što se ničega ne stide!
Jovan Dučić

Boj se ovna, boj se govna, a kada ćeš onda živeti...
Meša Selimović
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Legenda foruma


Ko tebe kamenom, ti njega hlebom... starim 15 dana

Zodijak Leo
Pol Muškarac
Poruke 36573
Zastava Beograd
OS
Windows 2000
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
HTC One
U petak, 17.11.2006. sa pocetkom u 12 casova, na platou ispred Rektorata Beogradskog Univerziteta odrzace se protest studenata BU. Povod je predlog KONUS-a (Konferencija Univerziteta Srbije) o regulisanju statusa studenata koji tek treba da diplomiraju ali nisu zapoceli studije po Bolonjskom programu studija. Dodjite u sto vecem broju da shvate da smo ozbiljni i da se interesujemo za svoju buducnost.

Argumentacija


Predlog se tiče člana 127. Zakona o visokom obrazovanju tj. kriterijuma za usklađivanje STEČENIH stručnih, akademskih i naučnih naziva prema ranijim propisima, sa nazivima iz člana 95. Zakona.

Mi smo tim predlogom ukazali na nekoliko karakteristika ranijih i novouvedenih nivoa studija. To su ključne karakteristike koje se ne smeju prevideti prilikom donošenja ovih kriterijuma.


1) Osnovna karakteristika ranijih stručnih naziva koju ne smemo izgubiti iz vida je da su sve diplome imale istu vrednost odn. proizvodile su isto pravno dejstvo gde nominalno trajanje studija nije imalo nikakvog uticaja.

Tako su i studije od 8,9, 10 ili 12 semestara bile istog stepena stručne spreme tj. garantovale su istovetan tretman i na tržištu rada, a sa druge strane omogućavale su prohodnost na magistarske odn. doktorske studije.

 

Stoga, mora se voditi računa o istovetnom tretmanu SVIH „diplomiranih“ prilikom usaglašavanja stručnih naziva prema ranijim propisima sa nazivima iz čl.95 Zakona o visokom obrazovanju,a ne praviti razliku između četvorogodišnjih i petogodišnjih studija.

Ukoliko ne nađemo JEDINSTVENO rešenje, preti nam paradoksalna situacija u kojoj se u slučaju koji propisuje čl.127 Zakona (u slučaju da lice koje je steklo naziv prema starim propisima uputi zahtev da mu se izda diploma sa nazivom u skladu sa važećim Zakonom) jednom dipl.ekonomisti izdaje diploma sa stručnim nazivom sa naznakom osnovnih studija tj. „bachelor“, a dipl. inženjeru elektrotehnike se izdaje naziv „diplomirani-master“. I onda ulazimo u teren grube diskriminacije nominalno jednakih diploma.

Dakle, mora postojati JEDINSTVENA PRAKSA prilikom usaglašavanja svakog od stručnih, akademskih i naučnih naziva sa nazivima u skladu sa važećim Zakonom.


Kada, onda pogledamo sa jedne strane nazive prema ranijim propisima, a sa druge nazive prema važećim, prilikom usaglašavanja moramo strogo voditi računa o PRAVIMA koja proističu i iz jednih i iz drugih(i na tržištu rada i prilikomo nastavka studija).


Ukoliko krenemo od naučnog naziva doktora nauka, lako možemo utvrditi da se može usaglasiti sa istim nazivom u skladu sa važećim Zakonom, jer su prava koja proističu i iz starog i iz novog ista.

Zatim imamo akademski naziv magistra nauka, koji veoma lako uočljivo ne odgovara ni jednom nazivu iz novog Zakona. Ali, istovremeno se vidi da je zakonopisac višestruko zaštitio magistre nauka i one koji će taj naziv steći utoliko što:


Oni upisani na magistarske studije do stupanja na snagu ovog zakona imaju rok do 2010. da završe studije po započetom planu i programu, uslovima i pravilima studija.
Takođe, oni mogu steći akademski naziv doktora nauka odbranom doktorske disertacije prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, najkasnije do 2012.
Krajnje, oni su pri zapošljavanju zaštićeni posebnim stepenom stručne spreme, što se mora zadržati i po stvaranju nacionalnog okvira kvalifikacija



Ovim odredbama jasno je napravljena razlika između naziva magistar nauka i „diplomirani-master“. Magistri titulu doktora nauka stiču odbranom doktorske disertacije dok je „diplomirani-master“ stiče po završetku DOKTORSKIH STUDIJA (u obimu od minimum 180 bodova)

Prema ranijim propisima, upravo je ta ista razlika postojala i između „diplomiranih“ i magistara nauka. Odnosno, isti put postojao do naučnog naziva doktor nauka. On se sticao ili tako što su se posle osnovnih studija upisivale magistarske studije,pa po sticanju titule magistra branila doktorska disertacija ili tako što su se nakon završenih osnovnih upisivale doktorske studije u trajanju od 3 godine. Važećim Zakonom je ovaj prvi način, koji je u praksi bio i jedini, ukinut, a za sticanje naučnog naziva doktora nauka predviđene su upravo DOKTORSKE STUDIJE. Dakle, i raniji propisi, Zakoni o univerzitetu iz 2002. pa i ZoU iz 1998. predviđali su mogućnost direktne prohodnosti na doktorske studije nakon završenih osnovnih tj. smatralo se da svi „diplomirani“ imaju znanja, veštine i komptencije potrebne za praćenje doktorskih studija, kao što to važeci Zakon kaže  i za one sa nazivom „diplomirani-master“. Takođe priznavanje kompetencija osoba sa visokim obrazovanjem („diplomirani“) ogledalo se i u činjenici da su mogli postati asistenti-pripravnici i lektori  tj. saradnici na univerzitetu. 


Za razliku i od naziva „diplomirani-master“ po novom i starog naziva „diplomirani“, završetkom osnovnih akademskih studija u skladu sa novim Zakonom stiče se stručni naziv, na engleskom „bačelor“ koji pruža ograničene mogućnosti za zapošljavanje i ne daje prohodnost na doktorske studije,a po svrsi najviše odgovara dosadašnjim stepenovanim studijama kao npr. zvanju Pravnika( ili u slučaju novih osnovnih strukovnih studija diplomi bivše više škole). Ukoliko, dakle, budući „bačelori“ budu Pravnici, a oni koji završe i drugi nivo studija ili  integrisane studije „dipl. Pravnik-master“ tj. jedino ovaj drugi bude mogao da polaže pravosudni ispit, onda se neizostavno mora usaglasiti stari naziv „diplomirani“ sa nazivom „diplomirani-master“ jer iz njega proizilaze ista ta prava, tj. i raniji diplomirani i budući „masteri“ su ti koji su KVALIFIKOVANI za rad u sudovima, posao advokata itd. Ukoliko ne dođe do usaglašavanja,tj. diplomiranom bude „falio“ još određen broj ispita i završnih radova do „master“ diplome,  a masteri budu ti koji se zapošljavaju u sudovima, da li to znači da će svi trenutno zaposleni dipl.pravnici postati NEKVALIFIKOVANI za posao koji obavljaju???


U cilju naglašavanja sličnosti između naziva „diplomirani“ i „diplomirani-master“ bitno je napomenuti i to da su studije ranijih osnovnih i novih integrisanih(osnovne+diplomske akademske-master) slične i po obimu tj. radnoj opterećenosti studenata. Naime, dosadašnje osnovne studije su znatno zahtevnije bile u odnosu na nove osnovne studije. I po realnom obimu gradiva, zatim zbog ispita koji se slušaju po 2 i više semestara, zbog fiksnih ispitnih rokova tj.  zbog nepostojanja kontinualnog ocenjivanja,ne postojanja sistema bodova kojima se meri opterećenost itd. Novim sistemom studiranja uvedena su stroga ograničenja po pitanju obima studija, kao i metode koje za cilj imaju uvođenje efikasnijeg studiranja po sistemu „godina za godinu“, što je u starom sistemu osnovnih studija slučaj bio sa SVEGA 11% visokoobrazovanih (prema navodima sekretara Zajednice univerziteta Srbije 11% završi u roku). Ova cifra nedvosmisleno ukazuje na to da je vreme predviđeno nominalnim trajanjem studija bilo isključivo po meri „izvanrednih“ studenata, a ne po meri „prosečnog“ studenta. Sada se obim studija i forma studija strogo svodi na meru po kojoj prosečan student može polagati godinu za godinom, pa će tako budući studenti integrisanih ili osnovnih,pa master studija zajedno savladavati isti ili cak manji obim u odnosu na stare osnovne studije,a u dužem vremenskom periodu.

Dakle, radna opterećenost na starim osnovnim studijama (opšte uzev) upravo odgovara integrisanim studijama prvog i drugog nivoa u skladu sa novim Zakonom.


Dodala bih nekoliko primera prakse usaglašavanja starih i novih naziva u nekoliko evropskih država. Naime,

U Holandiji su ranije više škole (HBO) rangirane sa današnjim „bačelorima“, dok su stare univerzitetske studije (WO) rangirane sa današnjim Masterima
Italija, Austrija, Estonija, Italija
Hrvatska – prvo su imali identičan član Zakona(njihov 120. naš 127.), pa su ga godinu dana kasnije izmenili i njime izjednačili ranije osnovne sa današnjim master, a ranije strukovne(više škole) sa današnjim bachelor(stari i novi član 120. hrvatskog zakona, kao i član 127. Zakona o visokom obrazovanju prilozen na kraju texta)



Kratko ću ponoviti 4 ključne stvari koje se moraju imati u vidu pri usaglašavanju ranijih diploma VII1 stepena SS sa novim nazivima u skladu sa Zakonom.

JEDINSTVENA PRAKSA na nivou Srbije,tj. usvajanje principa „jedan na jedan“
KVALIFIKACIJE koje stari i novi nazivi garantuju,odnosno ista pozicija na tržištu rada, kao i prohodnost na sledeći nivo studija
RADNO OPTEREĆENJE NA DOSADAŠNJIM STUDIJAMA tj. činjenica da je obim dosadašnjih osnovnih studija veći od obima osnovnih studija u skladu sa  važećim Zakonom
PRAKSA u zemljama regiona i Evrope


Kao i tri osnovna principa visokog obrazovanja iznetih u Članu 4. zakona o visokom obrazovanju, a to su:

poštovanje ljudskih prava i građanskih sloboda, uključujući zabranu svih vidova diskriminacije;
usklađivanje sa evropskim sistemom visokog obrazovanja i unapređivanje akademske mobilnosti nastavnog osoblja i studenata;
učešće studenata u upravljanju i odlučivanju, posebno u vezi sa pitanjima koja su od značaja za kvalitet nastave;



Član 127.


Lice koje je steklo, ili stekne odgovarajući akademski, stručni ili naučni naziv (u daljem tekstu: naziv) prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, zadržava pravo na njegovo korišćenje u skladu sa propisima prema kojima ih je steklo.

Lice iz stava 1. ovog člana može tražiti od visokoškolske ustanove u kojoj je steklo naziv da mu u postupku i pod uslovima propisanim opštim aktom visokoškolske ustanove, a u skladu sa kriterijumima za usklađivanje stečenih naziva koje propisuje Konferencija univerziteta, odnosno Konferencija akademija strukovnih studija, utvrdi da ranije stečeni naziv odgovara nekom od naziva iz člana 95. ovog zakona.

Kada visokoškolska ustanova u postupku iz stava 2. ovog člana utvrdi odgovarajući naziv, izdaje novu diplomu u skladu sa ovim zakonom.

Diploma iz stava 3. ovog člana može se izdati samo ako se ranije izdata diploma oglasi nevažećom.

Ako je visokoškolska ustanova na kojoj je lice iz stava 2. ovog člana steklo naziv prestala da postoji, a nema pravnog sledbenika, Ministarstvo će odrediti visokoškolsku ustanovu koja će odlučivati o zahtevu.

ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU srpnja 2003.

Zatečeni akademski nazivi i stupnjevi

Članak 120.


(1) Osobe koje su stekle određene akademske nazive i stupnjeve zadržavaju pravo njihova korištenja sukladno propisima prema kojima su ih stekli.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti od visokog učilišta na kojemu su stekli akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predviđenim općim aktom visokog učilišta izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71.-74. ovoga Zakona, te nakon što dobije takvu ispravu može koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko učilište na kojemu je stečen akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredit će visoko učilište koje će odlučiti o zahtjevu.

(3) Visoko učilište, za slučaj da prvotno stečeni akademski naziv ne odgovara nazivu koji se stječe prema ovome Zakonu zbog razlike u programu, trajanju studija ili zbog drugih važnih razloga može odbiti zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ili odrediti dodatne ispite i/ili izradu rada koji odgovara završnom ili diplomskom radu na studiju. Nakon polaganja ispita ili izrade završnog ili diplomskog rada izdaje se potvrda kojom se utvrđuje akademski naziv osobe.

(4) Doktorat znanosti stečen prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s doktoratima znanosti stečenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu.

(5) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno općem aktu sveučilišta, steći doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Osobama koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona upisale poslijediplomski znanstveni studij (magisterij) na njihov zahtjev i po polaganju svih predviđenih ispita te eventualne razlike ispita koju može utvrditi odnosno visoko učilište, nužno je omogućiti završetak poslijediplomskog studija izradom doktorske disertacije.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU srpnja 2004. godine.


Članak 45.

Članak 120. mijenja se i glasi:

»(1) Sveučilišni i stručni studiji prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izjednačeni su s odgovarajućim sveučilišnim diplomskim odnosno stručnim studijima prema ovome Zakonu, a osobe koje su ih završile imaju ista prava koja imaju osobe koje završe odgovarajući studij prema ovome Zakonu, uključivši i pravo na akademski ili stručni naziv iz članka 72. i 73. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti od visokog učilišta na kojemu su stekle akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predviđenim općim aktom visokog učilišta izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71.–74. ovoga Zakona, te nakon što dobiju takvu ispravu mogu koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko učilište na kojemu je stečen akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredit će visoko učilište koje će odlučiti o zahtjevu. Ako je visoko učilište općim aktom utvrdilo da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članaka 71.–74., osobe iz stavka 1. ovoga članka novi akademski naziv mogu koristiti i bez izdavanja potvrde ili diplome.

(3) Doktorati znanosti stečeni prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s doktoratima znanosti stečenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu.

(4) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno općem aktu sveučilišta, steći doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Visoko učilište može, ako je to predviđeno njegovim općim aktom, osobama koje su upisale poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali taj studij nisu dovršili, omogućiti na njihov zahtjev da, uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje ispita, izvršavanje drugih obveza), studij završe izradom doktorske disertacije i time steknu doktorat znanosti.«


ZoU 98

Član 9.


Fakultet obavlja osnovne, specijalistčke, magistarske i doktorske studije i stalno stručno obrazovanje i usavršavanje.

Član 35.


Student se upisuje u određenu godinu studija svake školske godine

Član 37.


U prvu godinu specijalističkih studija može se upisati lice koje ima visoko obrazovanje.

U prvu godinu magistarskih studija može se upisati lice koje ma visoko obrazovanje utvrđeno statutom fakulteta, odnosno univerziteta  i opšti uspeh najmanje 8 (osam) na osnovnim studijama. Lice koje ima opšti uspeh manji od 8 (osam) na osnovnim studijama polaže prijemni ispit  u skladu sa statutom fakulteta, odnosno univerziteta .

U prvu godinu doktorskih studija može se upisati lice koje ima visoko obrazovanje utvrđeno statutom fakulteta, odnosno univerziteta i opšti uspeh najmanje 8,5 (osam i po) na osnovnim studijama.

Član 58.


Lice koje položi sve ispite utvrđene nastavnim planom osnovnih studija stiče visoko obrazovanje i stručni naziv utvrđen posebnim zakonom.

Član 63.


Lice koje odbrani magistarsku tezu stiče akademski naziv magistra nauka, odnosno akademski naziv magistra umetnosti.

Član 70.


Lice koje odbrani doktorsku disertaciju stiče naučni stepen doktora nauka.


Delovi zakona o univerzitetu iz’02.

Član 25.


Osnovne studije traju od četiri do šest školskih godina.

Specijalističke studije traju od jedne do dve školske godine, u skladu sa statutom univerziteta, odnosno fakulteta.

Magistarske studije traju dve školske godine.

Doktorske studije traju tri školske godine.

Trajanje specijalističkih studija iz medicine, stomatologije i farmacije uređuje se posebnim zakonom.

Član 29.


U prvu godinu specijalističkih studija može se upisati lice koje ima visoko obrazovanje.

U prvu godinu magistarskih studija može se upisati lice koje ima visoko obrazovanje utvrđeno statutom univerziteta, odnosno fakulteta i koje je na osnovim studijama steklo prosečnu ocenu najmanje 8 (osam).

Lice koje ima prosečnu ocenu manju od 8 (osam) na osnovnim studijama polaže kvalifikacioni ispit, u skladu sa statutom univerziteta, odnosno fakulteta.

U prvu godinu doktorskih studija može se upisati lice koje ima visoko obrazovanje utvrđeno statutom univerziteta, odnosno fakulteta i koje je na osnovnim studijama steklo prosečnu ocenu najmanje 9 (devet).

Uslovi za upis na studije bliže se utvrđuju statutom univerziteta i fakulteta.


Apelujem na sve koji budu prisutni da se ponasaju civilizovano kako ne bi ugrozili borbu za nasa prava!!!!!! Cilj studentskog protesta jeste ukazivanje na svesnost nasih prava i potrebe da se nas glas cuje. Ukoliko KONUS usvoji spornu odluku da se diplome po automatizmu ne izjednace sa master diplomama, tada mozemo govoriti o drugacijoj vrsti protesta.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Bogatstvo je dobrodošlo!

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 4077
Zastava BGD
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.8
mob
BlackBerry bold 9000
ovo gorenapisano deluje vrlo argumentovano... podrška apsolutno
IP sačuvana
social share
Hrvati su najhrabriji narod na svetu, ali ne zato što se ničega ne boje, već zato što se ničega ne stide!
Jovan Dučić

Boj se ovna, boj se govna, a kada ćeš onda živeti...
Meša Selimović
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple iPhone SE 2020
Studenti ne odustaju od zahteva

Studenti Beogradskog univerziteta ponovo su se juče prošetali beogradskim ulicama. Akademci su najavili da će danas organizovano otići u Novi Sad gde se održava sednica Konferencije univerziteta Srbije, na kojoj bi dekani i rektori konačno trebalo da odluče da li će biti izjednačeno postojeće zvanje diplomirani sa novom diplomom mastera.

Jučerašnji protest, kažu studenti, treba da upozori javnost da Konferencija univerziteta Srbije pod pritiskom dekana profiterskih fakulteta danas u Novom Sadu razmatra poništavanje svoje odluke o izjednačavanju prava diplomaca sa novouvedenim masterima. Studenti su se potom prošetali do Ministarstva prosvete i sporta gde su ponovili da neće odustati od svojih zahteva da se smanje školarine, izjednače stara i nova zvanja i jasno definišu kriterijumi za određivanje visine školarina. Studentska unija Srbije i Savez studenata Beograda danas su na platou ispred Filozofskog fakulteta organizovali studentski protest pod nazivom „Protiv još jedne krađe u nizu“, a povodom Međunarodnog dana studenata. Studenti su ponovili da se neizjednačavanjem VII 1 stepena stručne spreme sa akademskim nazivom master ugrožavaju interesi svih fakultetski obrazovanih ljudi i devalvira stvarna vrednost diploma.

Studenti očekuju da će im se danas u velikom broju pridružiti i kolege iz Novog Sada.

V. Nedeljković

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Legenda foruma


Ko tebe kamenom, ti njega hlebom... starim 15 dana

Zodijak Leo
Pol Muškarac
Poruke 36573
Zastava Beograd
OS
Windows 2000
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
HTC One
Razocaran sam danasnjim (vec jucerasnjim) protestom, kao i (ne)svescu studenata. Ovo danas ispred platoa je bilo ispod svakog ocekivanja. Obicno je moj fax (FPN) bio poslednji koji se ukljucuje u akcije, sto je sramno obzirom na sam naziv faxa. Konacno organizujemo ljude, krene nas oko 150 (sto je uspeh za nas fax, pogotovu sto se organizujemo tek od srede popodne), kad ispred rektorata stoji tek malo vise studenata nego sto je nas broj puta dva. Uzas. Smile

Ili svi misle da ce neko drugi da protestuje za njih, ili misle da nas glas nista ne znaci i ne moze nista promeniti. U svakom slucaju, tuzno i porazavajuce.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Variety is the spice of life

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 17382
Zastava Srbija
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
SonyEricsson W610
Bolje i to nego sto je situacija u Nishu. Kod nas nema ini protestnog okupljanja u kaficu preko puta faksa, a kamoli neceg veceg  Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Apple iPhone SE 2020
 Nisu uvaženi zahtevi studenata
Do mastera uz dodatne ispite

Konferencija univerziteta Srbije juče je u Novom Sadu donela jednoglasnu odluku o prihvatanju kriterijuma za usklađivanje naziva stečenih diploma i odbacila studentske zahteve za izjednačavanjem postojećeg zvanja diplomirani sa diplomom mastera. Za sticanje zvanja mastera biće nužno polaganje dodatnih ispita.

„Lopovi, lopovi“ i „Pljačka, pljačka“, vikali su studenti rektorima i dekanima u lice dok su izlazili iz kino sale Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, gde je održana Konferencija univerziteta Srbije (Konus).

Oko 30 studenata iz Beograda i oko 150 njihovih kolega iz Novog Sada juče su, organizujući protest ispred Pravnog fakulteta u Novom Sadu, još jednom pokušali da ukažu da neće biti u ravnopravnom položaju sa brucošima koji će nakon četiri godine studiranja imati pravo na zvanje mastera. Za razliku od njih, studenti koji su ranije upisali fakultete za ovo zvanje će morati da polažu dodatne ispite ili plate prekvalifikaciju ako žele da ostvare pravo na doktorske studije. Zviždaljke i muzika sa ozvučenja odjekivale su Univerzitetskim kampusom, a mogli su se videti transparenti „Neće proći“ i „Studiranje i doktorat - privilegija bogatih“.

Studenti su zahtevali i smanjenje školarina i svih ostalih naknada na studijama za 50 posto, kao i jasno utvđivanje kriterijuma za određivanje visina školarina, uz objektivnije sagledavanje socijalnih uslova.

- Oni kažu: „Nećemo vam dati prohodnost na doktorske studije nakon završenog fakulteta, ali imaćete ista prava na tržištu rada.“ To se na prvi pogled čini OK, jer većina ljudi ne želi da upisuje doktorske studije. Ali, kako može da bude jednak na tržištu rada neko ko ima pravo da upiše doktorske studije i neko ko to pravo nema - rekao je Tadej Kurepa, student iz Beograda.

Konačno, studenti su sa zviždaljkama ušli u kino salu, gde se održavala Konferencija, i debatovali zajedno sa profesorima, ali - nije pomoglo.

Jer, kako su rekli rektor Pravnog fakulteta iz Beograda Sima Avramović i rektorka Novosadskog univerziteta Radmila Marinković-Nedučin, u suprotnom bi bila učinjena nepravda prema već svršenim studentima, koji su nakon diplomiranja morali da polažu za mastera, a kako su zaključili, magistri su ovom reformom najviše izgubili.

- Mislim da ima puno pogrešnih informacija i zabluda u javnosti. Mi smo ovde da štitimo interese studenata - rekla je rektorka Nedučin.

U isto vreme, dok se održavao protest u Novom Sadu, na Platou ispred Filozofskog fakulteta protestovali su studenti iz Beograda. Na Platou su dominirala dva panoa, jedan se zvao „Stub srama“, a drugi „Zid plača“, na kojima su studenti istakli najsmešnije, najprotivurečnije i najmalicioznije izjave dekana pojedinih fakulteta, a koje se odnose na studentske zahtev da se izjednače zvanja diplomirani i master. Interesantno je da su se jučerašnjem protestu u organizaciji Studenske unije Srbije, Saveza studenata i Udruženja studenata sa hendikepom, prvi put organizovano pridružili i studenti sa Fakulteta organizacionih nauka, Fakulteta političkih nauka i Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Studenti sa ovih fakulteta došli su juče na Plato predvođeni kolegama bubnjarima, pa su okupljeni prokomentarisali da „ovo prvi put podseća na prave, nekadašnje studentske proteste“.

- Protest koji organizujemo odgovor je studenata na odnos države i Univerziteta prema omladini u Srbiji. Ovo je protest studentskih organizacija, koje žele da pokrenu masovne studentske demonstracije. Smatramo da je pitanje ekvivalencije zvanja od velikog značaja za sve studente. Nadam se da ćemo uskoro biti ujedinjeni i da ćemo se zajedno boriti da se ispune svi studentski zahtevi - rekao je za „Blic“ Simon Simonović.

Studentske organizacije će pokrenuti zakonodavnu inicijativu da se izmeni sporni član 127 Zakona o visokom obrazovanju, a u sredu će organizovati masovan studentski protest povodom obeležavanja desetogodišnjice studentskih demonstracija iz 1996-1997. godine.

M. Maleš V. Nedeljković

    Programi i zvanja

    Studenti traže izjednačavanje diploma jer smatraju da su ranije diplomske studije suštinski istovetne sa novim master studijama. Oni smatraju da je obim i trajanje studija po starom programu istovetan novom programu master studija, kako na osnovu prava koja se diplomiranjem stiču na tržištu rada i daljem školovanju, tako i na osnovu opterećenja i trajanja studija. Po novom Zakonu o visokom obrazovanju, uvedene su bečelor studije, iza kojih slede master, pa doktorske studije. Studije prvog stepena traju kraće i manje su obimne u odnosu na osnovne studije po starom zakonu, pa se studenti, kako su naveli, pribojavaju da će im diplome, ukoliko se ne izjednače sa masterima, biti praktično izjednačene sa bečelor diplomama.
    Niški studenti podržavaju protest

    Rade Petrović, predsednik Saveza studenata u Nišu, izjavio je juče da rektorat Univerziteta u Nišu podržava zahtev studenata o izjednačavanju starih i novih diploma. Petrović je rekao da u Nišu nema razloga za proteste, ali da niški studenti podržavaju kolege u Beogradu i Novom Sadu. Prof. dr Miroljub Grozdanović, prorektor Univerziteta u Nišu, izjavio je da podržava stav o jednakosti starih i novih diploma. Prema njegovim rečima, studenti Univerziteta u Nišu priključiće se protestima u Beogradu.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Legenda foruma


Ko tebe kamenom, ti njega hlebom... starim 15 dana

Zodijak Leo
Pol Muškarac
Poruke 36573
Zastava Beograd
OS
Windows 2000
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
HTC One
E da su nasi profesori kao niski. Bubnjari su spasili stvar, podigli su atmosferu.  Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
Prelaz iz komunizma u socijalizam ista stvar  Smile
IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 431
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Samsung 
O izjednačavanju nema ništa, majmuni se dosetili kako mogu da zarade i do dobrooo. Znate kada će Pravni fakultet u Nišu da to urad - nikad. Ovaj fakultet još nije ni doneo statut po zakonu o visokom obrazovanju a kamo li novi nastavni plan i program usaglašen sa Bolonjskom deklaracijom, a po Statutu Univerziteta u Nišu na to je obavezan u roku od mesec dana (statut donet 19.9.2006, može se proveriti na sajtu Niškog univerziteta). Na ovom Pravnom fakultetu jedinom na kome nema master studije, dok svi ostali pravni fakulteti već su uveli master studije na petoj godini.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 3 4 ... 9
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.108 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.